Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

1 P-1702/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stjepana Radića 81, OIB: 29399232217, po sucu Anđelki Bagić, u pravnoj stvari tužitelja UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima mr.sc. Nadi Mikulandra i Suzani Malenica, odvjetnicima iz ZOU Mikulandra i Malenica iz Šibenika, protiv tužene JK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je jedina nasljednica sad pok. tuženika ad.1) ZK u odnosu na predmetnu nekretninu koju zastupa punomoćnik Mario Bonić, odvjetnik iz Zagreba, Gradička 23, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 10. srpnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu objave i dostave presude dana 26. rujna 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužitelj VK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za cijelo fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 575 m2 označenog slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin, dipl. ing. geodezije od 06. veljače 2018. godine.

II.Ovlašćuje se tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime ne nekretnini opisanoj u točki I. izreke ove presude, uz prethodni izbris istog prava s imena tužene JK.

III.Nalaže se tuženoj JK , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknade trošak tužitelju u iznosu od 10.637,84 € s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude 26. rujna 2025. godine, pa do isplate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je u tužbi podnesenoj u ovom sudu dana 16. ožujka 2016. godine kao i u tijeku ovog postupka naveo da je predmet ove tužbe fizički određeni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 575 m2 označen slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin od dana 20. siječnja 2016. godine , a koja u naravi predstavlja maslinik s nekoliko stabala maslina. Obzirom da je došlo do promjene prava vlasništva naprijed navedene nekretnine na način da je tuženik ŽK predmetnu nekretninu darovao svojoj kćerki JK Ugovorom o darovanju od dana 25. siječnja 2016. godine koja je i postala zemljišnoknjižnom vlasnicom provedbom ovog ugovora dana 17 ožujka 2016. godine, to je tužitelj ponovno podnio tužbu ovom sudu i protiv nove vlasnice JK dana 17. kolovoza 2016. godine radi utvrđenja i ispravka uknjižbe prava vlasništva koji tužbeni zahtjev je identičan sa već postavljenim protiv tuženika ad.1) u odnosu na utvrđenje prava vlasništva, a osim toga točkom dva tužitelj zahtjeva da ga se ovlasti i na uknjižbu prava vlasništva odnosno ispravku uknjižbe na nekretnini koja je fizički određeni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 575 m2 označen slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin od dana 20. siječnja 2016. godine , a predmet je zaveden pod posl. br. P-1378/16, te je predložio da sud sukladno odredbi članka 313. Zakona o parničnom postupku izvrši spajanje spisa .

2.Ovaj sud je na pripremnom ročištu održanom dana 27. rujna 2016. godine izvršio spajanje spisa pod posl. br. P-1378/2016 na spis pod posl. br. P- 458/16 radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke u svrhu ekonomičnosti postupka obzirom da se radi o istom predmetu spora.

3.Tužitelj je nadalje naveo da je predmetna nekretnina sastavni dio površine cca od 6000 m2, a koji se osim navedenog dijela čest. zem [katastarska čestica] sastoji i od čest. zem. [katastarska čestica] i čest, zem. 1276 na kojem je smješten stambeni objekt-vikendica tužitelja te je u posjedu tužitelja i njihovih prednika desetljećima.

4.Predmetnu nekretninu tužitelj da je stekao nasljeđivanjem od majke UKO ud ČK i diobom s bratom BK, a ona da je istu stekla nasljeđivanjem iza smrti KK ud AK. U posjed čitavog kompleksa kao i predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] da je stupio još otac tužitelja Šime Tomas 1958 godine kada je na istom posadio vinovu lozu i masline, a osim njega, koji je preminuo 1960. godine, nekretninu da je posjedovala i tužiteljeva majka UKO, kao i tužitelj koji da je na čest. zem. [katastarska čestica] sagradio i kuću , a pri čemu da mu je pomagao i tuženik ŽK.

5.Tužitelj i tuženik da su povodom predmetne nekretnine već bili u sporu koji se je vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku pod posl. br. P-1271/85 , ali u obrnutim procesnim ulogama, te da je taj postupak pravomoćno okončan u korist UK budući da je i presudom od 19. prosinca 1989 godine bio odbijen tužbeni zahtjev OK kojim je tražio utvrđenje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] površine 700 m2, a koji obuhvaća i predmetnu površinu od 575 m2, te dio te nekretnine koji se proteže neposredno uz more. Tuženik da se je upisao kao vlasnik temeljem Ugovora o darovanju kojeg je zaključio sa svojim sinom ĐK od 05. svibnja 2015. godine time da se radilo o „ povratnom“ darovanju budući da je tuženik bio upisan kao vlasnik te nekretnine presudom Općinskog suda Šibenik P-612/90 od 30. ožujka 1990. godine i Ugovorom o darovanju prenio u vlasništvo sinu ĐK.

6.Osim toga tužitelj je predložio da sud izvrši spajanje predmeta pod posl. br. P- 985/15, a sve obzirom da je u toj parnici koja se vodi po tužbi tužitelja NK i tuženika HK , a predmet koje parnice i predmetna nekretnina tuženik ĐK nekretninu otuđio ŽK, pa da je tužitelj tužbu proširio na OK što sud nije po protivljenju tuženika dozvolio.

7.Radi svih mogućih promjena zemljišnoknjižnog stanja predmetne nekretnine tužitelj je u tužbi tražio od sud donošenje i privremene mjere kojom bi se tuženiku zabranilo otuđenje fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 575 m2 označenog slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin od 20. siječnja 2016. godine do pravomoćnog okončanja ovog spora uz zabilježbu te mjere u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

8.Nadalje uz naprijed navedeno tužitelj je suviše toga u tužbi podnesenoj u predmetu pod posl. br. P- 1378/2016 dana 17. kolovoza 2016. godine naveo da je u postupku pod posl. br. P- 1378/16 naveo da je u premetu pod posl. br. P-985/2015 koji postupak je vođen između tužitelja UK u ovom postupku i tuženika ĐK u pogledu prava vlasništva predmetne nekretnine donesena pravomoćna presuda Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. P-985/2015 od 08. travnja 2016. godine tužitelj utvrđen vlasnikom upravo dijela čest. zem. [katastarska čestica] koji je predmet ovih tužbi.

9.Kako je u vrijeme podnošenja predmetne tužbe u zemljišnim knjigama bio upisan ŽK to je tužba podnesena protiv njega, a kako je ŽK ugovorom darovanju prenio vlasništvo na kćerku JK to je tužitelj i podnio tužbu u predmetu pod posl. br. P- 1378/16 i protiv nje, a sva ova fiktivna darovanja da tuženik CK i njegova djeca dogovorno vrše kako bi onemogućili tužitelja u ostvarivanju njegovih prava da se kao izvanknjižni vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] upiše kao vlasnik iste u zemljišnoj knjizi To da je razvidno i iz činjenice da je izvršeno nekoliko darovanja i to na način da je prvo bio upisan kao vlasnik DK, pa je tužitelj povukao tužbu protiv njega, vlasništvo na toj parceli prenio na HK, pa je tužitelj povukao tužbu protiv njega i 2007. godine podnio protiv HK P- 985/2015, da bi neposredno pred okončanje te parnice ĐK darovao nekretninu ocu, a ovaj je par mjeseci od izvršenog darovanja darovao kćerki JK.

10.I u ovoj tužbi tužitelj je podnio prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja nenovčane tražbine zabranom tuženoj otuđenje fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 575 m2 označenog slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin od 20. siječnja 2016. godine do pravomoćnog okončanja ovog spora uz zabilježbu te mjere u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] .

11.Slijedom navedenog, tužitelj je predložio da sud prihvati njegov tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva koje je stekao nasljeđivanjem i diobom predmetne nekretnine, a obzirom da je njegov posjed pošten i istinit uključujući i posjed njegovih prednika da su ostvareni uvjeti i za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12.Podneskom od dana 10. travnja 2018. godine po obavljenom očevidu dana 30. listopada 2017. godine i skici mjesta očevida izrađenoj po vještaku mjerniku Vinku Gracin dipl. ing. geodezije dana 06. veljače 2018. godine tužitelj je uredio tužbeni zahtjev kako je i naveden u točki jedan pravorijeka ove presude.

Osim toga tužitelj je naveo da je izjavljena revizija tuženika protiv presude donesene u postupku pod posl. br. P-985/15 odbačena od Vrhovnog suda Republike Hrvatske .

13.U odgovoru na tužbu tuženi su naveli da se o stjecanju prava vlasništva nasljeđivanjem od majke SK ud ČK i diobe s bratom MK , a ona da je iste stekla nasljeđivanjem iza smrti KK AK neosnovani , jer da ne postoje pisane isprave, jer da se radi o prometu nekretnine za koju je obvezna pisana forma.

14.Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok KK , Općinskog suda u Šibeniku br. O-17/63 od 22. svibnja 1963 godine razvidno je da bi temeljem tog rješenja majci tužitelja SK pripala zem zv. „Rat na južnoj punti od mora do unutrašnjosti“ i zemlja također zvana „Rat sa sjeverne strane 12 metara širine od mora prema unutra“, te zemlja „zv Jadrešica u sredini između groblja EK i [adresa], kao i polovina stambene kuće na „Ratu.“U navedene nekretnine da ne spada predmetna

15.Naprijed navedeno da je razvidno i iz činjenice da je temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok KK, brat od tužitelja ČK stekao i zamijenio sa LK nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga , tužitelj u postupku pod posl. br. P-1604/13 da je tvrdio da je stekao i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa da bi to bile sve nekretnine ono što su njihovi prednici stekli iz smrti pok KK ud AK. Osim toga tuženik da osporava zakonitost, istinitost i poštenje posjeda.

16.Tužitelj da nema pravni interes za donošenjem presude na utvrđenje sukladno članku 187. ZPP-a, a osobito nema pravni interes takve presude protiv tuženika koji nije pasivno legitimiran, a kad tužitelj svoj zahtjev temelji na presudi u predmetu br. P-985/15 od 08. 4. 2016. godine koji je tužitelj vodio protiv tuženika ĐK onda tuženik ističe da presuda nije pravomoćna i da tuženik nije bio stranka tog postupka, pa da i nije vezan presudom.

17. U ovoj pravnoj stvari već je donesena presuda pod posl. br. 1P-458/2016 dana 16. travnja 2020. godine kojom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, a Županijski sud u Slavonskom Brodu je rješenjem pod posl. br. 8Gž-539/2020-3 od dana 27. srpnja 2020. godine prvostupanjsku presudu ukinuo i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak.

18.U svojim uputama u obrazloženju rješenja Županijski sud je naveo da prvostupanjski sud nije u obrazloženju presude naveo pravni osnov stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, a iz obrazloženja tužbe da se vidi da tužitelj temelji osnov stjecanja na institutu dosjelosti, pa kako ovaj sud nije obrazložio koji je to osnova stjecanja prava vlasništva da smatra pa da nije razvidno da li prvostupanjski sud smatra da je tužitelj stekao vlasništvo na originalan ili derivatni način stjecanja. Radi navedenog da se predmet vraća ovom sudu da u ponovljenom postupku analizom svih dokaza i ocjenom provedenih dokaza donese novu odluku .

19.U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom spisa P-954/88, P-985/15, P-1271/85, P-1591/16, Z-2841/16, zemljišno knjižnog povijesnog izvatka za predmetnu nekretninu, rješenja o nasljeđivanju pod posl. br 17/63, ugovora o darovanju od dana 25. siječnja 2016. godine, očevidom na mjestu spora od dana 30. listopada 2017. godine, saslušanjem svjedoka PK pok. U, ŠK rođ. ĐK, ĐK sina CK, pregledom skice mjesta očevida koju je sačinio vještak geodet Vinko Gracin dipl. ing geodet dana 07. veljače 2018. godine kao i dopune iste od dana 10. ožujka 2020. godine , te suviše toga izvedeni su dokazi pregledom rješenja o nasljeđivanju O-18/21, UPP/IOS 21-5 donesenog od javnog bilježnika Mire Grbac 12. svibnja 2021, godine, presude ovog sud posl. br. 3P- 2528/2020 od dana 10. prosinca 2021. godine, kao i drugostupanjske odluke pod posl. br. Gž-901/2022 od Županijskog suda u Šibeniku od dana 28. veljače 2023. godine.

20.Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokazanog postupka.

21.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

22.U ovom postupku je sporno da li je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 575 m2 označenog slovima A-B- C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin, dipl. ing. geodezije od 06. veljače 2018. godine, a ako jest na po kojem pravnom osnovu je isiti stekao vlasništvo kod nesporne činjenice da je u zemljišnoj knjizi upisana tužena JK koja je predmetnu nekretninu stekla darovanjem od svog oca OK, a ŽK sad pok. je istu stekao darovanjem od svog sina HK dana 5. svibnja 2015. godine s time da se radi o povratnom darovanju, budući je tuženik već bio upisan kao vlasnik predmetne nekretnine presudom Općinskog suda u Šibeniku P-612/90 od dana 30. ožujka 1990. godine .

23.Nadalje nije sporno da je tuženik sad pok ŽK vodio spora pred ovima sudom pod posl. br. P-1271/85 u kojem postupku je isti bio tužitelj protiv tuženika UK koji je u ovom postupku tužitelj i da je u tom postupku donesena presuda pod posl. br. P- 1271/85 kojom presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u ovom postupku tuženika ad1) sad pok. OK pok UKO u odnosu na dijelove čest. zem. [katastarska čestica] koji dijelovi su označeni slovima A-B-C-D u ukupnoj površini od 5000 m2. Osim ovog postupka nije sporno da je tužitelju ovom postupku VK , protiv tuženika HK u predmetu pod posl. br. P- 411/2009 koji je predmetnu nekretninu dobio od oca TK darovanjem vodi postupak na utvrđenje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 700 m2 , a koji dio je označen slovima A-B-C-D na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin, dipl. ing. geod. od dana 12. ožujka 2012. godine.

24. Potrebno je navesti da je ovaj sud odredio privremenu mjeru osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine rješenjem u predmetu pod pod posl. br. P-1378 od dana 19. kolovoza 2016. godine, a po žalbi tužene odlukom Županijskog suda u Šibeniku pod posl. br. Gž-1051/2016. godine rješenje o određivanju privremene mjere je preinačeno i prijedlog je odbijen, te je naloženo tužitelju i da naknadi parnični trošak tuženoj u iznosu od 825,00 kn.

25.Pregledom zemljišne knjige za predmetnu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je ova čestica bila upisana u Z. U. [broj ZK uloška] zemljišno knjižno biće na ime FK iz [adresa], a potom na AK i GK svaki za 1/2 dijela. Nadalje, temeljem rješenja o nasljeđivanju od 27. travnja 1955. godine pravo vlasništva ĆK pok. J naslijedili su KK ud AK, KK UKO pok AK i Girin PK pok PK svaki za 4/64 dijela, te Z V ž. IK, LK Ž ž. FK, KK RK pok ČK i UJ pok. ČK svaki za 1/64 dijela .

26.Temeljem presude od dana 30. ožujka 1999. godine donesene u predmetu pod posl. br. P-611/90 iz A lista predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] je otpisana iz Z.U 476 i upisna u novi Z. U. [broj ZK uloška], pa je sud pregledom i tog zemljišnoknjižnog uloška utvrdio da je na predmetnoj nekretnini kao vlasnik upisana tužena ad.2) JK temeljem Ugovora o darovanju od dana 25. siječnja 2016. godine, a ranije je bio upisan njen otac ŽK tuženik ad.1) u ovom postupku koji je postao vlasnikom također temeljem ugovora o darovanju od dana 05. svibnja 2015. godine od svog sina HK, a ranije je bio upisan ŽK po presudi donesenoj u predmetu pod posl. br. P-612/90 od 30. ožujka 1990. godine, a koji je po Ugovoru o darovanju prenio vlasništvo na sina ĐK.

27.Pregledom spisa pod posl. br. P- 1271/85 utvrđeno je da se taj postupak vodio između tužitelja OK pok UKO ovom postupku tuženika protiv tuženika UK u ovom postupku tužitelja, radi utvrđenja prava vlasništva i zabrane i to dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina] , i to onih dijelova koji su na prostoručnoj skici geodeta JJ od dana 9. listopada 1989 godine označeni slovima A-B-C-D , a sve u ukupnoj površini od 5.000 m2. Osim toga točkom dva tužitelj ŽK je zahtijevao da tuženik i odstupi sa naprijed navedenih nekretnina te da ih preda u posjed i vlasništvo tužitelju, te da sa istih otkloni sve podignute objekte, te da se ubuduće kani takvog pačanja u naprijed navedene nekretnine, a među kojima je i dio nekretnine koja je predmet ovog postupka.

28.U ovom postupku je donesena presuda po naprijed navedenim zahtjevima tužitelja OK pod posl. br. P-1271/85 dana 19. prosinca 1989. godine kojom presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, a presuda je postala i pravomoćna obzirom da je po podnesenoj žalbi tužitelja Županijski sud u Šibeniku potvrdio prvostupanjsku presudu rješenjem pod posl. br. Gž-1011/90 dana 31. prosinca 1990. godine .

29.U tom postupku iz obrazloženja presude proizlazi da je tuženik vlasnik spornih nekretnina i iste da je stekao nasljeđivanjem i diobom, jer je prednik tuženika ZJ sporne nekretnine dobio u posjed i obradu prije smrti ranije nesporne vlasnice KK, nakon njene smrti , jer da je otac tuženika ranije preminuo, pa spornu nekretninu supstitucijom dobiva majka tuženika SK ( rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku , br. O-17/63 od 22. svibnja 1963. godine. Iz oporuke pok KK ud AK da je vidljivo da je još otac tuženika bio posjednik utuženih nekretnina , a kako je to oporučiteljica i navela u svojoj posljednjoj volji , a posebno da je navela da njeni nasljednici uživaju zemlje koje im je ostavila , pa da zbog toga neće biti problema ni sporova glede identifikacije pojedinih nekretnina, obzirom da je točkom sedam oporuke i navela da prednika tuženika VJ pripadaju zemlje zvane „Rat“ i „Jadrešica“ što da su potvrdili i saslušani svjedoci posebno svjedokinja ŽJ koja je predložena od strane tužitelja u postupku , a koja je ujedno i nasljednica ČJ AK, kao i samo ponašanje tužitelja po iskazima svjedoka ĆK i Č koji je pomagao tuženiku gradnju kuće na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], a koja nekretnina graniči sa predmetnom kao i čest. zem. [katastarska čestica] za koje nekretnine je i odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, dok dio čest. zem. [katastarska čestica] koji nije sporan je u posjedu tužitelja i isti taj dio i drži u posjedu .

30.Osim toga u obrazloženju presude sud je utvrdio da je po rezultatima dokazivanja prednik tuženika ZJ bio i u nesmetanom posjedu spornih nekretnina zasigurno još prije 1958 godine, a koji posjed da je nastavio i tuženik , pa da je obzirom na način stjecanja posjeda i pravni osnova stjecanja vlasništva , u korist tuženika isteklo i potrebno vrijeme od 20 godina za stjecanje vlasništva dosjelošću( članak 20 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima).

31.Pregledom spisa pod posl. br. P-954/88 Općinskog suda u Šibeniku utvrđeno je da se je i ovaj postupak vodio po tužbi tužitelja BK protiv tuženika ad.1) BJ, ad.2) KJ i ad.3) AJ radi utvrđenja prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo , po osnovi nasljeđivanja iza smrti svoje majke pok. SK koja je česticu stekla kao legat „ Rat na južnoj punti“ od svoje majke ČJ KK ud AK po dosudnici Općinskog suda u Šibeniku broj O-17/63 od 22. svibnja 1963. godine, pa se temeljem ovakvog pravnog osnova stjecanja tužitelj ovlašćuje postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeni izbris sa imena BJ, KJ i AJ svi pok B. U ovom postupku je donesena presuda na temelju priznanja dana 1. rujna 1988. godine i rješenje o ispravku iste dana 3. travnja 1989. godine.

32.Nadalje, pregledom spisa pod posl. br. P- 985/15 je utvrđeno da je tužitelj u ovom postupku VK kao i u ovom predmetnom podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva čest, zem. 1277 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u površini za 700 m2 , pa da je temeljem takvog utvrđenja pogrešna i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] za 700/2489 dijela na imenu ĐK , pa da se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za 7070/2489 dijela uz istovremeno brisanje sa imena HK, a koji tužbeni zahtjev je punomoćnik tužitelja po obavljenom očevidu i sačinjenoj skici mjesta očevida po vještaku Vinku Gracin, dipl. ing. geod. dana 12. ožujka 2012. godine uredio na način da se u ovom postupku utvrdi pravo vlasništva tužitelja fizički točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 700 m2, a koji dio je označen slovima A-B-C-D na skici mjesta očevida sudskog vještaka –geodeta Vinka Gracin, dipl. ing. geod. od 12. ožujka 2012. godine, a koja skica je sastavni dio presude. Po ovako uređenom tužbenom zahtjevu sud je donio presudu pod posl. br. P- 411/2009 dana 05. travnja 2013. godine kojom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev, a koja presuda je po žalbi tuženika i tužitelja u odnosu na odbijajući zahtjev za naknadu troška ukinuta rješenjem Županijskog suda broj Gž-1489/2013-2 dana 13. travnja 2015. godine i predmet se je vrati ovom sudu na ponovni postupak, a sve iz razloga da sud utvrdi granicu pomorskog dobra, jer da je sukladno odredbi članka 3. st. 1 Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ( „Narodne novine“ broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09; dalje ZPDML), pomorsko dobro opće dobro Republike Hrvatske, a člankom 5. ZPDML je propisano da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi te da se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru smatraju pripadnošću pomorskog dobra, pa kako je tu činjenicu prvostupanjski sud propustio utvrditi da bi prihvaćeni tužbeni zahtjev bio preuranjen i pogrešan.

33.Prvostupanjski sud je u daljnjem tijeku po ponovno obavljenom očevidu dana 5. studenog 2015. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika Vinka Gracin, dipl. ing. geodezije na mjestu očevida sukladno odredbi članka 3. i 4. ZPDLP utvrdio liniju koja se proteže na udaljenosti 6 m od crte srednjih, viših visokih voda mora do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio koji po svojoj prirodi služi za korištenje mora i pomorskog prometa i morski ribolov.

Po dostavljenoj skici mjesta očevida i određenom pomorskom pojasu sukladno naprijed navedenom ZPDLP od strane vještaka Vinka Gracin dipl. ing. geodezije dana 20. siječnja 2016. godine tužitelj je podneskom od dana 3. ožujka 2016. godine uredio tužbeni zahtjev na način da se u ovom postupku utvrdi da je tužitelj VK koji je ujedno tužitelj u ovom postupku vlasnik za cijelo fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 575 m2 označenog slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracina , dipl. ing. geodezije 18. siječnja 2016. godine, a koji tužbeni zahtjev je i u ovom postupku samo u odnosu na tuženika OK, jer je na njega ĐK u tijeku ovog postupka prenio vlasništvo po ugovoru o darovanju pa je tužitelj tražio da se ovaj predmetni postupak spoji sa predmetom P- 985/2015 što je sud odbio, a kako je ŽK ugovorom o darovanju u tijeku ovog postupka prenio vlasništvo predmetne nekretnine na svoju kćerke JK to je tužitelj bio prisiljen podnijeti tužbu i protiv nje koja tužba je zavedena pod posl. br. P- 1378/16 koji predmet je spojen na predmetni, radi vođenja jedinstvenog postupka .

34.U ponovljenom postupku u ovom predmetu je donesena presuda pod posl. br. P-985/2015 dana 08. travnja 2016. godine kojom presudom je tužitelj OJ je u točki jedan pravorijeka presude utvrđen vlasnikom za cijelo fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 575 m2 označenog slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracina , dipl. ing. geodezije 18. siječnja 2016. godine, a u točki dva je naloženo tuženiku da naknadi trošak postupka. Podnesena revizija od strane tuženika u ovom postupku je odbačena .

35.Pregledom spisa pod posl. br. Z-2814/2016 utvrđeno je da se ovaj ispravni postupak vodi između predlagatelja ĐJ i NJ radi ispravka zemljišnoknjižnog stanja i to za čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z.U 476 K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] upisne u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u korist ĐJ, a za čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i na čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u korist NJ uz istovremeni izbris prava vlasništva upisanih JKO, JKO ČJ žena AK, KK ud AK, KK PK pok PK, K V žena IK, ĐJ HJ žena FK, KK RK, ĐJ HJ žena A, ž. CJ DJ p. UKO, ĐJ HJ ž. O, SJ UJ ž. Vinka, Škevin ĐK [adresa],i Z Đ, te izbris prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] sa imena ĐK tuženika u naprijed navedenom postupku, a sve temeljem donesene presude Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P-1476/12 od 09. svibnja 2014. godine kojom presudom je pravo vlasništva naprijed navedenih nekretnina predlagatelja ad.1) i ad.2) za određene fizičke dijelove utvrđeno , a u kojem postupku su bili tuženi i MJ i ĐK koji se nisu protivili tužbi.

U prijedlogu je navedeno da je predlagatelj EJ svoje nekretnine stekao darovanjem od svoje majke LJ, koja je site stekla zamjenom sa MJ. MJ da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja SK i RK, dok je SK iste stekla nasljeđivanjem iza smrti KK ud AK.

Predlagatelj ad.2) PJ da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca EK, koje je isti stekao kupoprodajom od Girin Barbare 1958. godine , ali kako je u ugovoru predmetna nekretnina navedena samo opisno kao čest. zem. na Ratu zvana Draga u širini od 13 m odnosno 14 metara od mora do vrha ograde.

U ovom spisu je uz prijedlog priložen kao dokaz rješenje o nasljeđivanju posl. br.O-17/63 doneseno od Općinskog suda u Šibeniku, po smrti KK, Ugovor o kupoprodaji od dana 13. svibnja 1958. godine i Kupoprodajni ugovor od dana 23. studenog 1957. godine.

36.Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod posl. br. O-17/63 donesenog od Općinskog suda u Šibeniku po smrti KK rođene **.**.1874. , a umrle **.**.1962., ostavivši odredbu posljednje volje oporukom Pi-126/59 od 25. svibnja 1959. godine utvrđeno je da njenu ostavinu čine nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]- [adresa] i kao legat pod točkom 1., 2., 3., 4., 5., ostavljeni različitim nasljednicima, a pod točkom 6 je ostaviteljica SK RK ( majci od tužitelja) tužitelja ostavila zemlju zv. „Rat“ na južnoj punti od mora do unutrašnjosti i zemlja također zv. „Rat“ sa sjeverne strane 12 metara širine od mora prema unutra , te zemlja zv. „ N ( u sredini između griblja EK i ŠJ) i polovina stambene kuće na Ratu. Ostali nasljednici po oporuci i zakonu su TJ pok H, sin, ŽJ C ud H, kći i FJ D pok RK, unuk svaki za 1/3 dijela.

37. Pregledom Kupoprodajnog ugovora koji je sklopila KK ud AK kao prodavateljica sa GJ pok PK kao kupca dana 23. studenog 1975. godine pred svjedocima ĆJ i ZKO, proizlazi da je prodavateljica KK ud ĆJ prodala kupcu EK nekretnine zemlju zvanu „Rat od mora do vrha ograde 14 metara uz gribljenika ĆJ takozvanu ( sredina od Drage) i polovicu zgrade koja se nalazi na Ratu sa dvorištem ispred zgrade i česticu zemlje zv. Plasa za iznos od 50. 000 tadašnjih dinara. Istim ugovorom prodavateljica je ovlastila kupca da može izvršiti uknjižbu prava vlasništva.

38.Po kupoprodajnom ugovor koji je zaključen između KK kao prodavateljice i EK pok PK dana 13. svibnja 1958. godine i svjedocima IJ i ZKO proizlazi da je prodavateljica RJ prodala kupcu EK nekretnine u Z. U. [broj ZK uloška] čest. zem. [katastarska čestica], Zgradu 5891/2 u naravi ruševina ( fabrika) kod magazina u cijelosti, zemlju u dijelu zv. „Plas“ u naravi oranica od 100 m2 sa susjedom od južne strane UO , a sa zapadne JO. Osim ovih nekretnina prodala i zemlju u Z.U 476 zgrada 314 vlasnost za 1/2 na „Ratu“ i čest. zem. [katastarska čestica] zvana „ Draga na ratu“ u širini od 13 m sa susjedima sa zapadne strane ČK, a sa južne strane ZO.

Istim ugovorom prodavateljica je ovlastila kupca na uknjižbu prava vlasništva .

39.U ovom postupku očevidom na mjestu spra koji je održan dana 30. listopada 2017. godine vještak mjernik Vinko Gracin dipl. ing. geodezije je identificirao predmetnu nekretninu te naveo da se nekretnina identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] i prema zatečenom stanju vidno da nema nikakvih promjena, što se tiče nekretnine, pa da će nekretnina biti označena istim znakovima sa svih strana, a na skici će to biti obilježeno slovima A-B-C1-D1 kao i na skici od 18. siječnja 2016. godine u prilogu spisa P-985/15.,,a što je vještak i učinio po skici u ovom postupku od dana 07. veljače 2018. godine, te na istoj označio i pojas do mora označen slovima C-C1-D1-D-C navodeći da površinu označio računajući je da je 6 metara udaljena od obale te da iznosi 216 m2.

40.Nekretnina je podzidana sa dva podzida u kamenu i betonu, djelomično u suho, na spornom dijelu se nalazi nekoliko maslina, na gornjoj podzidi se nalazi pet maslina, a na donjoj uz more četiri masline, a koje su na dijelu pomorskog dobra, tu su i dva bora, kao i česmina na spornom dijelu. Granica do nekretnine 1276 je u naravi u točki A ostatak betonskog stupa, pa ide pokosom do većeg kamena koji je na sredini sporne granice, te nadalje ispod gusterne gdje je lom i granica ide prema moru. Dio u točki B koji je opisan kao „ispod gusterne“ nije na terenu točno definiran, ali je pravac od definiranih prije spomenutih kamenja i ide po obodu nasipa među dvije čestice, a što je na terenu vidljivo. Granica u donjem dijelu do mora nije definirana nego je samo obilježena fiktivno 6 m od granice mora. Granica do nekretnine 1278 se ne slaže sa spornom granicom odnosno vidljiv je jedan trokut koji nije predmet ovog postupka. Na skici je označena granica A-D1.

41.Svjedok PK pok. U, je u svom iskazu naveo da je po priči OJ i njegovog brata MJ predmetnu nekretninu kupio njihov djed, a kako se zvao djed, to da ne zna. OJ i MJ su to njemu pričali prije 35 godina, a i nakon toga su mu nekoliko puta govorili o tome da su naslijedili zemlju koju je njihov djed kupio. Od koga je njihov djed nekretninu kupio, da se ne sjeća, po njihovoj priči samo zna da je bila žena udovica i da je ona to prodala njihovim roditeljima, a kako se zvala ta gospođa, to ne znam. Inače, da je prijatelj od tužitelja OJ i dolazi svake godine na predmetnu nekretninu ljeti, a inače sve zidove koji se nalaze na nekretnini i stepeništa, da je on gradio jer mu je to bila zabava. U ovih 35-36 godina, koliko dolazi na predmetnu nekretninu da nije na njoj nikoga vidio osim OJ i MJ. Jedino što zna je da je netko 2-3 puta na brodu s mora provocirao i dovikivao ružne riječi, a da pretpostavljam da je to netko od obitelji tuženika, a na samom spornom zemljištu nikad nitko od tuženika nije dolazio.

42.Svjedok SJ rođ. ZO, je u svom iskazu navela da je

iz obitelji ZO, pa da može sudu objasniti prednike tuženika sa kojima je u srodstvu. Tuženik ŽK da je od strica sin, a njen stric se zvao S, a S je brat njenom ocu VO. Njenog strica S otac se zvao AK, njegova supruga se zvala ČJ, koja je nadživjela AK, a ČJ je nakon smrti AK darivala svojoj djeci iz prvog braka zemlju i prodavala je trećim osobama. ČJ da je prodala nekretnine ili darovala neke nekretnine kupcu EK, da je točno da je ona prodala neke nekretnine, a koje su dalje od predmetne nekretnine, jer da je ova predmetna nekretnine je vlasništvo njenog strica M. Te nekretnine koje je ona prodala su dalje od predmetne nekretnine. Predmetnu nekretninu nije mogla prodati jer da to nije bilo njezino, to je sve bilo njenog strica M. Njen stric S je imao nekretninu, kako predmetnu, tako i nekretninu koja graniči s predmetnom, zna da je stric ŽO imao zemlju, ovu puntu i drugu puntu do E Ova zemlja je sva više manje bila vlasništvo strica ŽO, njemu je to ostavio njegov stric, od AK brat, a koji se zvao JKO. On nije imao djecu i sve nekretnine je ostavio L, a od njega je on naslijedio i ovu predmetnu nekretninu. Ona to sve znam jer je S živio sa JKO koji nije imao djecu, a njen otac ČK je umro u ratu, 1944. godine, pa kako je JKO živio s njenim stricem S njemu je ostavio više zemlje nego njima. Ova zemlja, a među kojom je i sporna, se narodnim nazivom zove Punta do Betine, a sva zemlja na ovom području se zove Rat, a među kojim je i sporna zemlja. Zemlja zv. Rat ima puno površine , a put je bio iznad „brine“. Točno da su znali što je čije jer da su bile griblje. Nekretnina na kojoj se nalazi sada kuća, a koja je nekretnina granična sa predmetnom, da je Barbarina nekretnina koja graniči sa njihovom nekretninom koju su prodali ČO.

Nakon što je svjedokinji pročitan dio kupoprodajnog ugovora koji se odnosio na čest. zem. na „ratu“, u širini od 14 m uz gribljanika ĆJ AK pok. U iz [adresa], tzv. sredinu od drage, svjedokinja je odgovarala da se ne radi se o zemlji koja je predmet ovog postupka, već da je to zemlja također zv. „zemlja na ratu“, i da zna gdje se ta nekretnina nalazi i ako treba, da će sudu to i pokazati na terenu. Zna da predmetnu nekretninu nije kupovao P, već drugu zemlju koja se nalazi iza zemlje koju je ona prodala ČO, još iza Š nekretnine. Znači ide T, pa ĆJ, onda još jedan vlasnik, pa onda Klementova nekretnina. ČJ i majka od EK su bile neki rod, a P je uvijek kod nje dolazio, onda je ona to njemu ili darovala ili je to kupio do nje. Ovo zemljište koje je predmet ovog postupka da je još uvijek njenog strica pok. ŽO, a njega da je naslijedio njegov sin ŽK. Ova zemlja bi bila od ŽK a ne od ČK i MJ. Zemljište koje je naslijedila od svog oca VO, a nalazi se u ovom području prodala je ČO, a sada da joj je to žao. Zemlja zv. „Rat na južnoj punti“, je zemljište do Tisnog, na jugu, a ova nekretnina koja je predmetna je zv. „Punta na zmorcu“. Sva zemljišta se zovu Rat u ovom području. Polovina stambene kuće koja je bila u ugovoru, da znam, i da je može i pokazati, tamo da je njen brat sadio i dva čempresa. Zemlja zv. „Kokoč“ se nalazi na drugoj strani, na otoku, tamo gdje ide put za [adresa]. Da li je pokojna KK ud. ĆJ ostavila EK još neke zemlje, to ne znam, ali sigurno da je ostavila još neke zemlje, jer je djed imao još zemlje, ali nije dao njenom ocu. Zemlja na Ratu zv. „Draga“ je zemlja koju je pok. ČJ prodala, odnosno darovala EK pok. PK i to nije predmetna nekretnina. Predmetna nekretnina se nalazi u području Rat, zvana „Punta na zmorcu“. Zna da je SK ud. ČK bila majka IK i MK. Nakon što je svjedokinja upoznata sa legatom iz Rješenja o nasljeđivanju donesenog po smrti KK. ĆJ i to pod točkom 6., svjedokinja navodi da zemljište „Rat na južnoj punti“ od mora do unutrašnjosti i zemlja zv. „Rat“ sa sjeverne strane 12 m širine od mora prema unutra i zemlja zv. „ N“ (u sredini između griblje EK i ŠJ) i polovina stambene kuće na „Ratu“, i da je to sve kupio MK, a on je brat od VK, a sad ta parcela nije više na MJ nego na ĐJ. MJ je kupio, a uknjižio se sin njene sestre, jer su napravili zamjenu zemljišta MJ i njegova sestra. Sve to opisano nema nikakve veze sa predmetnim zemljištem. Na upit pun. tuženika da li je točan podatak da bi SK ud. ČK bila kći od KK ud. ĆJ kao što stoji u presudi P-954/88 iz 01. rujna 1988. godine, odgovara: To je smiješno, to nije točno, niti su u rodu, niti porodu.

43.Svjedok ĐK sin ŽK, je naveo da je već saslušavan u predmetu P-411/09, novi broj P-985/15, u svojstvu tuženika, pa ostajem pri svemu što je naveo u spomenutom predmetu. Kao prvo navodi da postoji južna i sjeverna punta ili zmorašnja, a zemlja na kojoj se nalazi predmetna nekretnina je punta zmorašnja, a skroz na drugu stranu je južna punta. Na ovom području punte ima 120000 m2 koji su pripali obitelji ĐK. Nesporno je da je otac MJ i IK, ČK, kupio nekretnine od KK. Kupio je tri zemlje koje su nespojive. Jedna od tih nekretnina je na sjevernoj punti koja nije predmetna nekretnina, ona je od granice sa bivšom česticom od SJ [adresa], sada od BO i koja se proteže od te granice 12 m prema sjeveru, to je jedna čestica. Druga nekretnina kupljena od KK je na južnoj punti i to uživa sin od kupca ZJ, MK, to je brat tužitelja. Treća čestica kupljena od KK se nalazi između čestice EK i ŠJ, kojima je isto tako darovala i prodala KK. Tu česticu je također iskoristio MK i to tako da se zamijenio sa HJ i kompletirao svoj teren na južnoj punti. To nije predmetna nekretnina, nego se nalazi na južnoj punti. Četiri čestice udaljena od predmetne nekretnine, a u posjedu nekretnina između su redom: BO, DJ, moja sestra, pa ŠJ ĆJ, pa ĐJ KO, a to je ta čestica koje je sada vlasnik KO, a koja je opisana u Rješenju o nasljeđivanju kao legat pod točkom 6. EK i ŠJ nema nigdje drugdje u ovom području osim na tom mjestu. Zemlja zv. Jadrešica se nalazi između ŠJ i EK i to je zemlja koja se spominje u Rješenju o nasljeđivanju po smrti KK. Svi ti kupci ili oni koji su kupili zemlju od ČJ, svi su se zadržali na širini koja im je prodana ili darovana, osim VK, što je sve navedeno u legatu.

Nakon što je svjedoku pročitan dio trećeg stavka kupoprodajnog ugovora od 23. studenog 1957. godine sklopljen između Girin Barbare ud. ĆJ i kupca EK, i to dio po kojem je ČJ prodala EK zemlju zv. „od mora do vrha ograde u širini od 14 m uz gibljenika ĆJ pok. U iz [adresa], tzv. (sredinu od drage), svjedok navodi da na mjestu gdje se nalazi predmetna nekretnina nema niti jedan gribljenik ĆJ, a ni EK. Zemljišta Jadrešića da je 150 m udaljeno od predmetne nekretnine prema jugu. Opisana zemlja koju je ČJ prodala temeljem kupoprodajnog ugovora nema veze s predmetnom nekretninom, jer je ta prodana nekretnina na jugu, na drugom dijelu Rata. Njemu da je MJ, brat od OJ, tetak, on je oženio sestru njegova oca, pa da je kao dijete još dolazio s njim na njegovo zemljište i imao je točno obrađeno koliko mu je ostavila majka SK, a koja je to naslijedila od ČJ, a koja nekretnina je na granici s AO, danas je vlasnik BO. Na tom Brankovom terenu je bio jedan vinograd, to je sve što je on tu imao. Njegov otac da se protivio posjedu tužitelja i vodio sporove neprekidno. Njegov otac je uvijek osporavao tužitelju da bi on bio vlasnik predmetne nekretnine, ali kako je bio u inozemstvu zaposlen i na platformi u Norveškoj, sama gradnja kuće na nekretnini koja graniči sa spornom, mu je izmakla, ali su se sporovi oko nekretnine na kojoj je izgrađena kuća poviše sporna vodili i još se uvijek vode. Istaknuo je da ĆJ i EK nema na cijelom ovom području osim na jednoj čestici i to južno od predmetne nekretnine.

44.U daljnjem nastavku očevida, vještak mjernik je po kazivanju saslušanih svjedoka identificirao nekretnine koje se spominju kao legat u Rješenju o nasljeđivanju pod br. O-17/63 iza smrti KK ud. ĆJ i to u odnosu na nekretnine kao legat i kao kupoprodaja, a odnose se na nekretnine koje su po kazivanju svjedoka jedine nekretnine koje je ČJ prodala, a oni kažu da su to samo tri nekretnine na dijelu gdje se nalazi sporna nekretnina a ne odnose se na spornu nekretninu. Prva nekretnina koja se utvrđuje kao predmet legata po kazivanju svjedoka opisana u Rješenju o nasljeđivanju kao zemlja zv. „Rat“ sa sjeverne strane 12 m širine od mora prema unutra, po identifikaciji vještaka po kazivanju svjedoka ista se utvrđuje kao dio čest. 1276 i dio 1273/3 sve k. o. [katastarska općina]. Ista ide od granice sa česticom 1275/2 i 1273/2 u vlasništvu BO, a pojas zemljišta obuhvaća u širini 12 m od mora prema putu, a za koju svjedoci tvrde da nije predmetna nekretnina. Druga nekretnina koja se utvrđuje kao predmet legata je spomenuta nekretnina zv. „Jadrešica“, pod točkom 6 Rješenja o nasljeđivanju, u sredini između griblje EK i ŠJ, a za koju vještak utvrđuje da je to kat. čest. [katastarska čestica], ali podbroj će se naknadno precizirati, nakon što se izvrši usporedba kazivanja svjedoka OO i ĐK sa avionskim snimkom i katastarskim operatom, odnosno planom. Ova nekretnina je također i predmet kupoprodaje opisana kao zemlja na „Ratu“, zv. „Draga“, od mora do vrha ograde u širini od 14 m uz gribljenika ŠJ pok. U iz [adresa] (sredina od IJ). Svjedoci na nekretnini posebno navode da bi druga nekretnina koju je KK ud. U otuđila kupoprodajnim ugovorom bila nekretnina, kako je i opisana u ugovoru i od njih pokazana kao druga nekretnina, a da se nikako ne odnosi na predmetnu nekretninu. Nazočna svjedokinja ovaj čas pojašnjava da je sina od pokojne SK. ČK, MJ, pripala uprava ova druga identificirana nekretnina po legatu i Rješenju o nasljeđivanju, a koju nekretninu je isti zamijenio sa sestrom svjedokinje pokojnom LK, a čiji je nasljednik KO, kako bi objedinio svoje zemljište na južnoj punti sa zemljište u vlasništvu sada pokojne HJ. Nadalje, treća nekretnina je “Rat na južnoj punti“, a ista se nalazi na području gdje je danas autocamp Dalmacija i ide prema Tisnom, a svjedoci pokazuju da se „Južna punta“ nalazi prema Tisnom. Ista nije predmetna nekretnina u ovom postupku. Četvrta nekretnina, po Rješenju o nasljeđivanju i legatu i kupoprodajnom ugovoru od 23. studenog 1957. godine, odnosi se na pola stambene kuće na nekretnini koja se identificira po vještaku mjerniku kao više čestica, a naknadno ću dati identifikaciju cijelog posjeda, najvjerojatnije se radi o čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Po kazivanju svjedoka predloženih od tuženika vještak mjernik je sačinio i skicu mjesta očevida kao i dopunu iste 10. ožujka 2020. godine na koju stranke nisu imale primjedbi koju je dostavio uz skicu predmeta spora od dana 07. veljače 2018. godine , za sve nekretnine koje su svjedoci navodili, a odnose se na nekretnine koje je ĐJ i PJ stekli vezano uz svoje prednike po zamjenama , ugovorom o darovanju i kupoprodajnim ugovorima kako su to isti i naveli , a što je ovaj sud utvrdio pregledom spisa pod posl. br. Z- 2814/16, a koje nekretnine se ne odnose na predmetnu.

45.Dakle, i u ovom postupku po treći put tužitelj koji je ujedno bio tužitelj i u postupku pod posl. br. P- 985/15, a kao tuženik u postupku pod posl. br. P- 1271/85 koji postupci su se kako je to naprijed i navedeno vodili i za predmetnu nekretninu je utvrdio da je vlasnik dijela predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Tisno površine 575 m2 označenog slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin, dipl. ing. geodezije od 06. veljače 2018. godine, pa iskazi svih svjedoka saslušanih u ovom postupku predloženih od strane tuženika , a posebno svjedokinje SJ rođ. Girin sud nije mogao cijeniti kao objektivan i vjerodostojan u odnosu na predmetnu nekretninu obzirom da ova svjedokinja o predmetnoj nekretnini nije ništa iskazala što bi upućivalo da predmetna nekretnina nije vlasništvo tužitelja, već je iskazivala o drugim nekretninama koje su po njenom iskazu i identificirane po vještaku mjerniku, a iskaz svjedoka HK sud također nije uzeo u obzir da bi isti bio objektivan, točan i vjerodostojan, jer se radi o svjedoku koji je bio stranka- tuženik u postupku pod posl. br. P- 985/15 koji je svoje vlasništvo na predmetnoj nekretnini ugovorom o darovanju prenio na tuženika ad.1) u ovom postupku sad pok OK, radi čega se opetovano za istu nekretninu i vodi ovaj spor koji nije još uvijek okončan od 1985. godine obzirom da je tada prvi put po tužbi tuženika ad.1) vođen postupak među ostalim nekretninama i za predmetnu pa do danas.

46.Slijedom svih izvedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz posebno i u njihovoj cjelokupnosti sukladno odredbi članka 8 , Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 25/13, 89/14, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11( prečišćeni tekst), 25/13 , 70/19, 80/22 i 114/23 dalje: ZPP ) ovaj sud je nedvojbeno i po treći put utvrdio da je tužitelj predmetnu nekretninu stekao nasljedstvom od svoje majke, SK, a ona je predmetnu nekretninu stekla po smrti KK iz ostavine kao legat po rješenju o nasljeđivanju pod posl. br. O-17/63 Općinskog suda u Šibeniku od dana 22. svibnja 1963. godine ( list. 31) spisa navedeno pod točkom 6. da SK iz [adresa] pripada , zem. zv. „Rat“ na južnoj punti od mora do unutrašnjosti i zemlja također zv. „Rat“ sa sjevera 12 metara širine od mora prema unutra, te zemlja zv. „Jadrečino“ ( u sredini između griblje EK i ŠJ) kao i polovica stambene kuće na Ratu, a tužitelj je nadalje sa svojim bratom BK izvršio diobu ovih nekretnina , gdje je predmetna nekretnina dopala u dio tužitelja , a njegova brata BK pok Šime nekretnine zv. „ N“ i ½ dijela kuće na Ratu, a što je posebno i utvrđeno pregledom spisa pod posl. br. P-954/88, te spisa Z- 2814/16, jer je u tim postupcima među ostalim tuženicima bio i tužitelj iz ovog postupka u kojim postupcima se isti nije protivio uknjižbi prava vlasništva kako njegova brata MJ ČK , tako i predlagatelja prijedloga u ispravnom postupku gdje je predlagatelj ad.1) ĐJ svoje pravo vlasništva nekretnina označenih čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z.U 476 K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] upisne u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koje je stekao zamjenom sa MJ, a MJ pok ČK da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja SK. ČK, dok je SK iste stekla nasljeđivanjem iza smrti KK ĆJ, a predlagatelj ad.2) PJ da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca EK, koje je iste stekao kupoprodajom od Girin Barbare 1958. godine, ali kako je u ugovoru predmetna nekretnina navedena samo opisno kao čest. zem. na Ratu zvana Draga u širini od 13 m odnosno 14 metara od mora do vrha ograde što su svjedoci SJ, rođ. KK i ĐK sin ŽK i pokazali na mjestu očevida vještaku Vinku Gracin dipl. ing geodetu, a vještak na skicama mjesta očevida i prikazao sa čime je ovaj sud još jednom nedvojbeno utvrdio da je upravo predmetna nekretnina pripala majku tužitelja SK ud ČK nasljeđivanjem po legatu iza smrti KK ud ĆJ , a potom tužitelja po smrti majke SK nasljeđivanjem i u diobi sa bratom BK pok ČK .

47. Odlučujući o postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja ovaj sud je temeljem svih izvedenih dokaza utvrđenja da je sad pok KK u trenutku raspolaganja spornom nekretninom u korist tužitelja bila samo vlasnica iste, pa je za zaključiti da je sporna nekretnina stečena po tužitelju temeljem zakona-ispunjenjem zato zakonom propisanih pretpostavki, odnosno dosjelošću.

48. Odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 ; dalje: ZVDSP ) je propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedovanjem te stvari ako taj zakonom ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme , a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Nadalje , prema odredbi članka 159. stavak 2. ZVDSP samostalan posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom roka od deset godina neprekidnog posjedovanja , a samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

49.Prema odredbi članka 11 stavak 1. ZVIDSP tko posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik –samostalni posjednik, te se prema stavku s tog članka posjed smatra samostalnim , ako se ne dokaže suprotno .

50. Po odredbi članka 18. ZVDSP posjed je: zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja ( stavak 1), istinit, ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja ( stavak 2) , pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed ( stavka 3) , te se posjed smatra poštenim , osim ako se dokaže suprotno ( stavak 5) .

51.Ocijenom svih dokaza u ovom postupku sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj osobno i po svom pravnom predniku (ocu ZJ) zajedno sa bratom MK nalazio u kontinuiranom samostalnom i od nikog ometanom posjedu predmetne nekretnine( držeći je kao svoju) od konca 50-tih godina prošlog stoljeća, koji je istu stekao nasljedstvom od svoje majke, SK ud ČK, a ona je predmetnu nekretninu stekla po smrti KK rođ. EK iz ostavine kao legat po rješenju o nasljeđivanju pod posl. br. O-17/63 Općinskog suda u Šibeniku od dana 22. svibnja 1963. godine ( list. 31) spisa navedeno pod točkom 6. da SK iz [adresa] pripada , zem. zv. „Rat“ na južnoj punti od mora do unutrašnjosti i zemlja također zv. „Rat“ sa sjevera 12 metara širine od mora prema unutra, a na kojoj nekretnini je bila vinova loza , a kad više nije bilo vinove loze ostale su masline koje su i danas obrađuju po tužitelju, dakle posjed tužitelja je i pošten , a to posebno, jer je iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno da naprijed naveden osobe nisu znale , niti su obzirom na okolnosti konkretnog slučaja , imale dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, a što ovaj sud nije doveo ni u sumnju tvrdnjama sad pok prednika tužene JK i ĐO njihovo isticanje da KK nije bila samovlasnica tih nekretnina, sud ocjenjuje neosnovanim kod ovako provedenog dokaznog postupka i utvrđenja ovog suda po provedenim dokazima.

52.Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

53.Slijedom navedenog u odnosu na ovlaštenje tužitelja na uknjižbu ovaj sud je pored ovako provedenog dokaznog postupaka u ovom predmetu kao i svih dokaza i utvrđenih činjenica u postupcima pod posl. br. P- 1271/85 i P- 985/15 u kojima je utvrđeno da je upravo tužitelj u ovom postupku vlasnik predmetne nekretnine za koju se tužitelj nije mogao uknjižiti kao vlasnik opetovano utvrdio da je tužitelj vlasnik fizičkog dijela predmetne nekretnine i da su svi prigovori tuženika neosnovani, a stav sadašnje sudske prakse po odlici Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj : Rev-x 311/2018-2 od dana 30. listopada 2018. godine je da se i za ovakva utvrđenja prava vlasništva određena za određeni geometrijski odijeljenom dijelu nekretnine prema skici nalaza i mišljenja geodetskog vještaka mogu stjecatelji vlasništva ovlastiti na uknjižbu prava vlasništva i ispravku uknjižbe sa imena tužene ad.1) JK koja je sada upisana u zemljišnoj knjizi, a primjenjujući mjerodavne odredbe članka 2., 5., 9., čl. 14. i 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV), kao i odredbe članka 2., 19., i članka 145-162. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK), odredbe članka 53. i 102. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 116/07 i 124/10), kao i odredbe članka 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13).

54.Prema odredbi članka 130. st. 1. ZVDSP tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Nadalje, u smislu odredbi članka 2. st. 3. i članka 9. st. 1. ZVDSP pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo) koje je kao takvo jedno nekretnina.

55.U pravnom prometu nekretnina se označava katastarskim oznakama zemljišta, a prema odredbi članka 2. st. 1. i 2. ZZK zemljište je, u smislu tog Zakona dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica), a sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, a da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarska čestica, prema odredbi članka 19. st. 4. ZZK, treba se u zemljišnim knjigama promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskih čestica shodno odredbama članka 145. – 162. ZZK, pri čemu katastarske čestice za koje se uspostavlja drugačiji pravni status se izdvajaju u zasebno zemljišnoknjižno tijelo i upisuju u drugi zemljišnoknjižni uložak u kojem opet svi njegovi dijelovi imaju isti pravni status. Ukoliko se želi provesti postupak otpisivanja i pripisivanja nekog fizičkog (geometrijski odijeljenog) dijela zemljišta tj. katastarske čestice, uvijek je potrebno prethodno provesti postupak diobe te čestice, parcelacijom formirati nove čestice, te tako za određenu česticu dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja.

56.Osim toga, prema odredbi članka 53. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica (parcelacija) provodi se u katastarskome operatu na temelju parcelacijskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenoga u upravnom postupku, prema odredbi čl. 102. st. 1. tog Zakona poslove državne izmjere i katastra nekretnina određene tim Zakonom obavlja Državna geodetska uprava, dok su prema odredbi čl. 4. st. 3. navedenog Zakona sudovi i tijela državne vlasti dužni Područnim uredima za katastar, dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj pravomoćnosti.

Odredbom članka 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju propisano je da se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može osim u skladu s aktima i planovima iz čl. 160. st. 1. tog Zakona, provoditi i u skladu sa sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta što je slučaj u ovom predmetu slučaj.

57.U ovom predmetu je prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje i to po drugi put samo u odnosu prema različitim tuženicima da je tužitelj vlasnik geometrijski odijeljenog dijela na katastarskoj čestici vlasnik za cijelo fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 575 m2 označenog slovima A-B-C1-D1-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka Vinka Gracin, dipl. ing. geodezije od 06. veljače 2018. godine. (koje su po svojoj kulturi nekad bila vinograd i maslinik, a sada maslinik) koja skica mjerenja čine sastavni dio presude. Prema navedenoj skici lica mjesta tako faktično geometrijski odijeljeni dijelovi su precizno grafički individualizirani te isti jasno određuju predmet vlasničke zaštite, zbog čega tako stečeno vlasništvo geometrijski odijeljenih dijelova predstavljaju pojedinačno određene stvari u smislu odredbe članka 5. st. 1. ZVDSP, kojom je propisano da je objekt prava vlasništva pojedinačno određena stvar.

58.Ovako određen fizički dio predmetne nekretnine prema navedenoj skici lica mjesta tužitelj je ovlašteni na temelju presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istodobnu uknjižbu brisanja svih vlasničkih prava na tom dijelu nekretnine s imena tužene JK treba shvatiti kao osnova za uknjižbu tako stečenog prava vlasništva na pojedinačno određenim stvarima, a tužitelj kao stjecatelj je ovlašteni zahtijevati provedbu te odluke provođenjem parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama tako stečenog prava vlasništva, u skladu s odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kao i odredbom članka 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju.

59.Nadalje, tužitelj kao stjecatelj pored provedbe navedenog, a ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke (koje ZZK propisuje) za upis uknjižbe tako nastale čestice u zemljišnim knjigama, je ovlašten tražiti otpis nastalih čestica u zemljišnim knjigama u smislu odredbi čl. 145. -162. ZZK, te upis uknjižbe prava vlasništva na tim česticama na svoje ime, kao i upis uknjižbe brisanja prava vlasništva na tim česticama s imena ranijih vlasnika, sve u smislu odredbe čl. 130. st. 1. ZVDSP.

60.Dakle, obzirom na sve navedeno i utvrđeno u ovom postupku, sud je nedvojbeno utvrdio, da tužitelj ima ovlaštenje i bez obzira što je stekao pravo vlasništva na geometrijski odijeljenom dijelu nekretnine na temelju zakona sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama, a u skladu s odredbom članka 130. st. 1. ZVDSP ishoditi upis tako stečenog prava u zemljišnoj knjizi.

61. Slijedom sveg navedenog i utvrđenja ovog suda da se je tužitelj i njegov brat MK osobno i putem zajedničkog prednika ( oca F) nalazili u kontinuiranom samostalnom i makar poštenom posjedu predmetnih nekretnina od konca 50-tih godina prošlog stoljeća do diobe koju su oni kao braća proveli i po toj diobi je predmetna nekretnina je pripala tužitelja, od tada je do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari u tužiteljevu vlasničkom posjedu jednake kvalitete, a svako kroz vrijeme duže od 20 godina( članka 159. stavak 2.ZVDSP, to je nedvojbeno da je tužitelj valjanim pravnim osnovom dosjelošću stekao predmetnu nekretninu , pa je trebalo presuditi kao u pravorijeku ove presude.

62.Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i 155. ZPP- a), pa je tužitelju kao opravdan trošak u ovom postupku obzirom na vrijednost predmeta spora od 102.000,00 kuna koju vrijednost predmeta spora je predložio tuženik ad.1) u predmetu pod posl. br. P-458/16 , a na pripremnom ročištu održanom dana 17. svibnja 2016 sud je utvrdio ovu vrijednost za predmet spora koja je vrijednost predmeta spora je utvrđena u predmetu pod posl. br. P- 985/15 u kojem postupku da se radi o istoj nekretnini samo prema drugom tuženiku, a što se tiče troškova u postupku pod posl. br. P- 1378/16 sud je tužitelju u tom predmetu obzirom na popisani trošak priznao trošak po vrijednosti predmeta spora od 10.001,00 kn samo za sastava tužbe dok se predmet nije spojio na postupak pod posl. br. P- 458/16 , pa je obzirom na popisane troškove uzimajući u obzir naprijed navedene kriterije i utvrđenu vrijednost predmeta spora od 102.000,00 kn kao i popisani trošak od strane tužitelja priznat trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( „Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) Tbr. 7., 8, 9. , 42. i 50. i to za sastav tužbe i podneska od dana 16. lipnja 2016. godine 250 bodova, što je 500,00 €, sastav tužbe od 17. kolovoza 2016. godine u spisu P-1378/15 koji spis je spojen na spis P-458/16 u iznosu od 100 bodova što je 200,00 €, zastupanja na ročištu održanom dana 27. rujna 2016. godine u spisu P-1378/16 u iznosu od 100 bodova što je 200,00 €, uvid u zemljišne knjige 25 bodova što je 50,00€, te održana ročišta za zastupanje 17. svibnja 2016. godine, 07. srpnja 2016. godine, 27. rujna 2016., 16. studenog 2016. godine, 17. siječnja 2017. godine, 22. kolovoza 2017. godine , 30. listopada 2017. godine, 10. travnja 2018. godine, 10. prosinca 2019. godine, 10. ožujka 2019. godine, 29. listopada 2021. godine, 27. ožujka 2025. godine i 10. srpnja 2025. godine svako ročište po 250 bodova x 13 je 6.500,00 € kuna što je ukupno 8000,00 € i PDV-om u iznosu od 2.000,00 € onda se dobije ukupan trošak po odvjetniku u iznosu od 10.000,00 € , a ovom trošku kad se dodaju i sudska pristojba određena sukladno Zakonu o sudskim pristojbama i Tarifi sudskih pristojbi ( „Narodne novine“ broj 74/95, 57/96, 132/02, 125/11, 112/12, 157/13, 110/15 i 118/18) pristojba tužbe u iznos od 186,20 € kuna, pristojba presude 186,20 € , te trošak očevida u iznosu od 265,44€ kn onda se dobije ukupno iznos troška od 10.637,84€ koji trošak je u obvezi naknaditi tužena tužitelju sa pripadajućom zateznom kamatom sukladno odredbi članka 29. ZOO-a koja teče od dana donošenja presude 26. rujna. godine do konačne isplate sukladno odredbi članka 30. st. 2 Ovršnog zakona ("NN" broj 112,25/13 i 94/14, 131/20, dalje: OZ-a

U Šibeniku, dana 26. rujna 2025. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud u Slavonskom Brodu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a: - Punomoćniku tužitelja

- Punomoćniku tuženika