REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: 82 K-802/2020

Općinski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Mitri Meštrović kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Josipe Arbanasa kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice JH, zbog kaznenog djela iz čl. 345. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. – u daljnjem tekstu KZ/97), u vezi čl. 61. KZ/97 povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, broj K-DO- 582/10 zaprimljene kod ovog Suda 05. prosinca 2012., nakon održane rasprave zaključno 24. rujna 2025. u nazočnosti zastupnika optužbe i okrivljenice osobno, 26. rujna 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Temeljem čl. 453. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08)

Okrivljenica JH (ranije IH), OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer J i GH, djev. I, rođ. **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenom VSS, dipl. ekonomist, zaposlena, mjesečnih primanja cca 3.500,00 kn, neosuđivana,

Oslobađa se od optužbe

da je u dva navrata, dana 25. svibnja i 09. srpnja 2012. u Biogradu n/m, kao osobni bankar za Regiju Dalmacija u PBZ podružnica Zadar, Poslovnici Biograd, neovlašteno zadržala novac klijenata, pa da je tako:

a) dana 25. svibnja 2012., nakon što je klijentica JHĐ na šalteru banke zatražila isplatu sa svog tekućeg računa br. 3211356601 iznos od 4.000,00 kuna, izvršila isplatu od 24.000,00 kuna te klijentici isplatila traženih 4.000,00 kuna, dok da je preostali iznos od 20.000,00 kuna zadržala za sebe,

b) dana 09. srpnja 2012. prilikom zatvaranja deviznog računa broj 20212206161 klijenta ĆH istom neistinito predočila kako je potrebno zatvoriti devizni račun budući na istom nema novčanih sredstava iako je znala da je saldo na deviznom računu iznosio 2,375,12 eura pa je nakon što je klijent potpisao sporazum o prestanku ugovora o deviznom računu, novac s računa zadržala za sebe, oštetivši imenovanog za navedeni iznos od 2,375,12 eura u kunskoj protuvrijednosti 17.813,00 kuna,

dakle, da je protupravno prisvojila novac koji joj je povjeren u radu,

čime da bi počinila kazneno djelo protiv službene dužnosti – pronevjerom opisano i kažnjivo po čl. 345. st. 1. KZ/97 u sv. čl. 61. KZ/97

Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je dana 19. ožujka 2013. optužnicu poslovnog broja K-DO-823/12 protiv okrivljenice JH (ranije IH), zbog učina kaznenog djela protiv službene dužnosti – pronevjeru opisano i kažnjivo po čl. 345. st. 1. KZ/97 u sv. čl. 61. KZ/97. Presudom ovog suda br. 82 K- 242/13 od 01. rujna 2020. okrivljenica je temeljem čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobođena optužbe za učin predmetnog kaznenog djela, koju presudu je povodom podnesene žalbe Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud rješenjem br. Kž-840/2020 ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje.

2. Iznoseći svoj stav o osnovanosti optužbe okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom za učin kaznenog djela koje joj se stavlja na teret, a obranu je iznijela na kraju dokaznog postupka.

3. U dokaznom postupku uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka – oštećenika JHĐ i ĆH, te svjedoka RH, GH (djev. BH), AH i KH te je Sud čitao i razgledavao dopisi oštećenice ZH od 19. srpnja i 14. kolovoza 2012. (l.s. 2-4), odgovor na prigovor Privredne banke Zagreb od 8. kolovoza 2012. (l.s. 5), nalog klijenta od 25. svibnja 2012. (l.s. 6), nalog klijenta od 19. svibnja 2012. (l.s. 7), odgovor Privredne banke Zagreb od 8. kolovoza 2012. (l.s. 8), nalog klijenta od 9. srpnja 2012. (l.s. 9), sporazum o prestanku ugovora o deviznom računu (l.s. 10), izvješće o reviziji postupanja okr. IHĐ (l.s. 25-28), pregled transakcija (l.s. 29), odluka o otkazu ugovora o radu (l.s. 33-34), opis radnog mjesta, ugovori o radu i aneksi ugovora o radu (l.s. 35-43), e-mail poruka (l.s. 44-45), izjava RH i ĆH (l.s. 46-47), izjava BH (l.s. 48-49), kodeks ponašanja Privredne banke Zagreb i Pravilnik o primjeni mjera zaštite i upute za rad o blagajničkom poslovanju (l.s. 54-93), podaci o visini dohotka (l.s. 127, 154, 222), podnesak PBZ Zagreb od 20. siječnja 2016. (l.s. 153), evidencija radnih mjesta blagajne okrivljenice (l.s. 229-239), dopis Matičnog ureda Zadar od 10 prosinca 2021. (čl. 386), te izvod iz KE (l.s. 118,152, 223, 256, 285) i od 24. rujna 2025.

4. Dakle, sud je u ovom kaznenom postupku proveo opsežan dokazni postupak koji je trajao duži vremenski period u kojem je zastupniku optužbi imao priliku urediti činjenični opis iz optužnice, tako da sadrži sva obilježja djela za koje se okrivljenica tereti, ali do toga tijekom postupka nije došlo.

5. Sud je prije svega utvrdio da je predmetno kazneno djelo pronevjere iz čl. 345. st. 1. KZ/97 zadržalo pravni kontinuitet u odredbi čl. 233. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne Novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje u tekstu: KZ/11), čime je ispunjena pretpostavka iz čl. 3. st. 2. KZ/11, o primjeni blažeg zakona. Međutim, u konkretnom slučaju pitanje blažeg zakona nije odlučno jer se u činjeničnom opisu ne navodi oblik krivnje okrivljenice što je bitan sastojak svakog kaznenog djela.

6. Naime, kazneno djelo pronevjere moguće je počiniti samo s namjerom pa je prema tome namjera bitno obilježje kaznenog djela te kao takva mora biti opisana u činjeničnom opisu kaznenog djela.

7. Međutim, u činjeničnom opisu ovog kaznenog djela okrivljenici se stavlja na teret da je u dva navrata, dana 25. svibnja i 09. srpnja 2012. u Biogradu n/m, kao osobni bankar za Regiju Dalmacija u PBZ podružnica [adresa], Poslovnici Biograd, neovlašteno zadržala novac klijenata, pa da je tako: a) dana 25. svibnja 2012., nakon što je klijentica JHĐ na šalteru banke zatražila isplatu sa svog tekućeg računa br. 3211356601 iznos od 4.000,00 kuna, izvršila isplatu od 24.000,00 kuna te klijentici isplatila traženih 4.000,00 kuna, dok da je preostali iznos od 20.000,00 kuna zadržala za sebe i pod b), a dana 09. srpnja 2012. prilikom zatvaranja deviznog računa broj 20212206161 klijenta ĆH istom neistinito predočila kako je potrebno zatvoriti devizni račun budući na istom nema novčanih sredstava iako je znala da je saldo na deviznom računu iznosio 2,375,12 eura pa je nakon što je klijent potpisao sporazum o prestanku ugovora o deviznom računu, novac s računa zadržala za sebe, oštetivši imenovanog za navedeni iznos od 2,375,12 eura u kunskoj protuvrijednosti 17.813,00 kuna.

8. Dakle, u činjeničnom opisu kaznenog djela koje se okrivljenici stavlja na teret ne opisuje se namjera protupravnog prisvajanja kao bitnog elementa bića kaznenog djela pronevjere. Jedno od obilježja kaznenog djela pronevjere, u pogledu krivnje, je ta da je moguća samo izravna namjera. Počinitelj mora biti svjestan da prisvaja novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u na radu ( u konkretnom slučaju novac) , te je odlučno postojanje, odnosno nepostojanje namjere vraćanja. Kod pronevjere, prisvajanje se čini u cilju pribavljanja stvari za sebe ili za drugoga.

9. Stoga, iz činjeničnog opisa djela koje se okrivljenici stavlja na teret optužnicom ne proizlaze sva zakonska obilježja kaznenog djela pronevjere budući da su izostali navodi o krivnji okrivljenice i to svjesnim i voljnim sastojcima krivnje, s tim da je za napomenuti da se pronevjera u konkretnom slučaju pojavljuje kao produljeno kazneno djelo, te je uz ispunjenje objektivnih elemenata, za postojanje produljenog kaznenog djela potreban i subjektivni element i to produljeni dolus, koji u ovom slučaju nije sadržan u činjeničnom opisu predmetnog kaznenog djela.

10. Dakle, u pojam obilježja kaznenog djela ne spadaju samo posebni elementi kaznenog djela kojima se određuje objektivni učin tog djela već u obilježja kaznenog djela spada i subjektivni odnos počinitelja prema djelu, koji u ovom slučaju nije sadržan u činjeničnom opisu predmetnog kaznenog djela.

11. Kako opisano ponašanje okrivljenice ne sadrži sva zakonska obilježja kaznenog djela pronevjere, pa stoga djelo koje se okrivljenici stavlja na teret nije kazneno djelo, to je temeljem čl. 453. toč. 1. ZKP/08, valjalo okrivljenicu osloboditi optužbe za učin ovog kaznenog djela.

12. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zadru, 26. rujna 2025.

Sudac

Mitra Meštrović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke. Presuda se može pobijati zbog povrede kaznenog Zakona, zbog povrede kaznenog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazneno pravnim sankcijama i troškovima kaznenog postupka.

DNA:

1. ODO Zadar na broj K-DO-823/12,

2. Okrivljenica JH, [adresa].,

4. Oštećenica JHĐ, [adresa].,

5. Oštećenik ĆH, [adresa],

6. Punomoćnik oštećenika Željko Knežević, odvjetnik u Dubrovniku

7. U spis