Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: P Ob-103/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice DP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika ČP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi dokazivanja izvanbračne zajednice, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane dana 26. kolovoza 2025. u prisutnosti tužiteljice i tuženika osobno, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 26. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice DP koji glasi:

"Tužiteljica DP, rođena **.**.1962.g., s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FP, rođen **.**.1961., a umro **.**.2023.g., živjeli su u izvanbračnoj zajednici više od dvadeset godina te se ista zajednica ima smatrati bračnom zajednicom."

Obrazloženje

1.Tužiteljica DP podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika ČP, radi utvrđenja izvanbračne zajednice. U tužbi je navela kako je s FP živjela u izvanbračnoj zajednici preko 20 godina. Živjeli su zajedno u Hrvatskoj Kostajnici na adresi [adresa], a potom u [adresa] na adresi [adresa] te je time njihova zajednica u cijelosti ispunjavala uvjete bračne zajednice. FP je preminuo dana **.**.2023.g., a od 1999. do 21.11.2023.g. tj. do smrti živio je u zajedničkom kućanstvu s tužiteljicom te je njihova zajednica u potpunosti predstavljala zajednicu dvoje ljudi, koja se ima smatrati bračnom, što znači da su živjeli u zajedničkom domaćinstvu, da su jedno drugo pomagali i da su zajednički brinuli o svim obvezama kućanstva. Osim toga stranke su u izvanbračnoj zajednici stekle jedno zajedničko dijete, sina ČP, rođenog **.**.2004. u [adresa]. Tužiteljica je izvanbračna supruga FP te radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu ima pravni interes za dokazivanje postojanja izvanbračne zajednice i predlaže Sudu da udovolji njenom tužbenom zahtjevu.

2. Tuženik VP, kao nasljednik pok. FP, u svom je odgovoru na tužbu naveo da potvrđuje da su tužiteljica i pok. FP njegovi roditelji te da su živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1999.g. do 21.11.2023., kao i da su u istoj zajednici stekli njega kao svoje zajedničko dijete. Slaže se s navodima tužbe te smatra da se izvanbračna zajednica njegovih roditelja ima smatrati bračnom zajednicom.

3. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u izvatke iz matice rođenih (str. 3-8 spisa), izvadak iz matice umrlih (str. 9-10 spisa), ugovor o najmu stana (str. 11-12 spisa), podatke o korisniku nekretnine (str. 13-15 spisa), saslušane su stranke i svjedok OP (str. 30-31 spisa), izvršen je uvid u zapisnik o primopredaji obiteljske kuće (str. 34 spisa), ugovor o najmu kuće (str. 35-39 spisa), saslušani su svjedoci UP, LP, JP i ZP (str. 48-50 spis) te je izvršen uvid u ovosudni spis predmet broj O-2416/23.

4. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za tužiteljicu DP, rođenu D, rođ. dana **.**.1962. i [adresa], Bosna i Hercegovina, utvrđeno je da je bila u braku s AP od 1989. godine do 15. rujna 2000. kada je brak razveden presudom Općinskog suda u Novoj Gradišci posl. br. P-195/00.

5. Uvidom u izvadak iz matice umrlih utvrđeno je da je FP, rođen dana **.**.1961. u [adresa], Bosna i Hercegovina, umro dana **.**.2023. u Sisku.

6. Iz ugovora o najmu stambenog objekta od dana 25. veljače 1999. utvrđeno je da je FP (najmoprimatelj) s Agencijom za posredovanje u prometu određenim nekretninama sklopio isti ugovor kojim APN daje u najam najmoprimatelju stambeni objekt, u naravi kuća u [adresa] Kostajnici, [adresa], koji stambeni objekt će zajedno s najmoprimateljem koristiti član obitelji DP, supruga.

7. Uvidom u ovosudni spis predmeta posl. br. O-2416/2023 utvrđeno je kako je rješenjem o nasljeđivanju od dana 1. listopada 2024. nasljednikom iza pok. FP proglašen LP, brat ostavitelja, u cijelosti. Rješenje o nasljeđivanju donijela je Javna bilježnica kao povjerenica Suda, temeljem izjava sunasljednika UP, sestre ostavitelja, i ČP, sina ostavitelja, a ostavinski postupak proveden je na temelju prijedloga UP za pokretanje ostavinskog postupka. Iz zapisnika sastavljenih dana 23. travnja 2024. i 13. kolovoza 2024. u istom ostavinskom spisu predmeta, utvrđeno je kako je prilikom sastavljanja rodoslovlja UP navela da je ostavitelj bio u izvanbračnoj zajednici s Č, a koja je izvanbračna zajednica prestala prije 10-ak godina, u kojoj je izvanbračnoj zajednici rođeno jedno dijete VP. VP je pak dopunjujući rodoslovlje naveo kako je ostavitelj bio u jednoj izvanbračnoj zajednici s HP, izvanbračna zajednica je prestala prije 10-ak godina, u kojoj je izvanbračnoj zajednici rođeno jedno dijete VP.

8. Uvidom u zapisnik o primopredaji obiteljske kuće u državnom vlasništvu od dana 8. travnja 2017. utvrđeno je kako je Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje predao obiteljsku kuću na adresi [adresa], i ključ u posjed privremenom korisniku DP i ČP.

9. Ugovorom o najmu kuće utvrđeno je da je dana 31. ožujka 2017. sklopljen ugovor o najmu kuće između Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i DP kao najmodavca i najmoprimca, kojim ugovorom najmodavac daje u najam najmoprimcu obiteljsku kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na adresi [adresa]. Najmoprimac se obvezao kuću koristiti isključivo za stanovanje i boraviti u njoj s članom zajedničkog kućanstva ČP. U ovo ugovoru navedena je adresa DP u [adresa].

10. Iz podataka Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) utvrđeno je da su tužiteljica DP i pok. FP, imali prijavljeno prebivalište u [adresa] Kostajnici, [adresa], i to pok. FP do 6. prosinca 2011., kada je odselio na adresu u [adresa] Dubici, Ulica Petra Zrinskog 2, a DP do 19. siječnja 2012., kada je odselila na adresu u [adresa]. Nakon toga više nisu imali istu adresu prebivališta niti boravišta.

11. Tužiteljica DP u svom je iskazu navela kako su počeli zajedno živjeti i prije 1999. godine kada su dobili na korištenje od Republike Hrvatske kuću u [adresa] Kostajnici, na adresi [adresa], budući su oboje bili hrvatski branitelji. U Republiku Hrvatsku je došla nekoliko godina prije Domovinskog rata, a FP je došao nakon rata budući je u ratu ranjen, pa je liječen u RH. U Hrvatskoj Kostajnici živjeli su do 2017. godine, u međuvremenu im se rodilo i dijete, a nakon toga su se preselili u [adresa] budući su kuću u [adresa] Kostajnici morali vratiti vlasnicima. Budući su oboje imali uvjete za stambeno zbrinjavanje, dogovorili su se da će ona uzeti kuću u [adresa], a FP garsonijeru u Hrvatskoj Kostajnici. Živjeli su zajedno u kući u [adresa] gdje su zajedno i odgajali dijete. Stan u [adresa] Kostajnici morali su vratiti jer je FP umro. On je bio jako bolestan, bio je invalid, i o njemu se netko trebao brinuti pa je stoga živio s njima cijelo vrijeme u [adresa] iako je imao prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] Kostajnici. FP nije bio prijavljen s prebivalištem niti boravištem u [adresa] jer je imao stan na korištenje u Hrvatskoj Kostajnici pa nije mogao biti prijavljen na dvije adrese. Imala je potvrdu od javnog bilježnika da žive nevjenčano skupa. Bila je udana za AP koji brak je razveden odlukom suda u Novoj Gradišci 2000. godine. FP umro je 2023. i iza njega je provedena ostavinska rasprava. Njegov sin VP odrekao se nasljedstva iza oca pa se stoga brat FP prihvatio ovog nasljedstva budući brat nije imao nikakve imovine, a bio je bolestan pa se nekako trebao zbrinuti. Nije se prijavila kao nasljednica u tom ostavinskom postupku jer nije ništa htjela. Ovu je tužbu podnijela kako bi ostvarila obiteljsku mirovinu iza FP. Iako radi nema puno radnog staža, oko 10-ak godina, pa ne može ostvariti uvjete za mirovinu. FP nije bio nikada oženjen, a od djece je imao samo ČP. Svjedoci navedeni u tužbi njeni su prijatelji. U dokumentu kojim je dobila kuću u [adresa] na korištenje su navedeni kao korisnici ona i sin VP.

12. Tuženik VP u svom je iskazu naveo kako se pridružuje iskazu tužiteljice te ističe kako su svi navodi točni. Njegovi roditelji su neprekidno živjeli zajedno. Živjeli su u [adresa]. U stanu u [adresa] Kostajnici nije živio nitko. Taj stan u [adresa] Kostajnici bio je useljiv ali je u njega trebalo uložiti. Rođen je 2004. godine i za to vrijeme njegovi roditelji nikada nisu prekidali svoju zajednicu života.

13. Svjedok OP iskazala je kako je poznavala tužiteljicu i FP od 1999. godine budući je tužiteljica iz Bosne iz istog mjesta od kuda i ona. Također su izbjegli iz Bosne i Hercegovine kao i tužiteljica i bila je sretna kada je srela nekog koga poznaje. Tada je upoznala i FP i sjeća se da su FP i tužiteljica zajedno počeli živjeti u [adresa] gdje je i ona živjela. Poslije toga su se zajedno preselili u Hrvatsku Kostajnicu, a nakon toga je tužiteljica je imala pravo na stambeno zbrinjavanje u [adresa] pa su se preselili u [adresa] zbog lakšeg školovanja djeteta. Bili su jako sretni kada su dobili sina ČP, koji je i dobio ime po ocu FP. Oni su cijelo vrijeme živjeli zajedno ali je FP često odlazio u Hrvatsku Kostajnicu budući je tamo imao bolesne roditelje. Za FP brinula se tužiteljica kada se razbolio. Tužiteljica i FP neprekidno su živjeli u izvanbračnoj zajednici. FP nikada nije imao prijavljenu adresu u [adresa] budući je kao invalid imao pravo na stan koji je dobio u Hrvatskoj Kostajnici pa je stoga planirao da će sinu ostati kuća u [adresa] kada se jednom oženi, a on i tužiteljica će živjeti u stanu u [adresa] Kostajnici. FP je umro 2023. godine nakon što se naglo razbolio. Često su se družili i zna da su tužiteljica i FP skladno živjeli.

14. Svjedok UP je iskazala kako poznaje tužiteljicu budući je neko vrijeme živjela s njenim bratom FP. Njen brat je umro 2023., a ona tužiteljicu nije vidjela unazad 15 godina. U tom razdoblju tužiteljica nije bila u vezi s njenim bratom. Nakon što je tužiteljica otišla iz Hrvatske Kostajnice, dakle pred otprilike 15-ak godina, njen brat je neko vrijeme živio s njenim roditeljima, budući je čekao na dodjelu svog stana. Za to vrijeme imao je druge veze sa ženama, ali nisu živjeli zajedno. U vrijeme kada je njen brat umro 2023. on nije bio u braku niti u izvanbračnoj zajednici s niti jednom ženom.

15. Svjedok LP iskazao je kako poznaje tužiteljicu budući je živjela s njegovim bratom FP. Nije ju vidio oko 15 godina budući je mijenjala svoje adrese. Tada je otprilike i prestao zajednički život tužiteljice s njegovim bratom. Kontaktirao je sa svojim bratom kada je dolazio k njima u kuću uglavnom subotom, a nekada je znao i prespavati. On je živio u [adresa] Kostajnici, u stanu sam. Ne zna da li je imao veze s drugim ženama kada je prestao zajednički život s tužiteljicom.

16. Svjedok JP iskazao je kako poznaje tužiteljicu budući je bila prijateljica s njegovom suprugom, a one se poznaju iz Banja Luke. Zna da je u vrijeme kada su se upoznali 1998. godine živjela u zajednici s FP. Tužiteljica je došla živjeti u [adresa] kada je dobila dijete, a FP je ostao u Hrvatskoj Kostajnici živjeti kako ne bi nitko zauzeo kuću. Oni su i nadalje bili u dobrim odnosima i FP je bio prisutan na krstitkama, pričesti, krizme njihovog sina. Zna da je FP umro 2023. godine u Hrvatskoj Kostajnici. Nije puno s njima kontaktirao budući je radio u Sisku nego je njegova supruga kontaktirala s tužiteljicom. Zna da su tužiteljica i FP cijelo vrijeme živjeli odvojeno, ona u [adresa], a FP u [adresa] Kostajnici. Tužiteljica i FP bili su u vezi, nisu se rastali. Da su bili rastavljeni, ne bi surađivali i ne bi dolazio sinu, ne bi se posjećivali.

17. Svjedok ZP iskazao je kako je došao danas jer ga je pozvala tužiteljica kao svjedoka. Poznaje tužiteljicu iz Hrvatske Kostajnice budući je živjela s FP u [adresa] Kostajnici, u istoj ulici gdje i on. Doselio se 1999. godine i oni su već tu živjeli, a ne sjeća se do kada jer ne pamti datume. Živjeli su u Hrvatskoj Kostajnici dok se nisu odselili u [adresa], a to tužiteljica i tuženik. Koliko zna tužiteljica je imala dogovor s FP da se tužiteljica i tuženik odsele u [adresa] radi školovanja tuženika i posla tužiteljice, a budući su imali stan u [adresa] Kostajnici, da FP ostane u Hrvatskoj Kostajnici radi tog stana. Zna da je FP posjećivao tužiteljicu i tuženika u [adresa] jedanput tjedno i pomagao im je raditi na kući. Oni su živjeli vanbračno i to nikada nije niti prestalo kao niti njegovo viđanje djeteta. Kada je dolazio u [adresa] tužiteljici i tuženiku znao je nekada i ostati ali ne zna koliko. Misli da je FP imao vojnu mirovinu, ali ne zna za što ju je trošio, jer ne ulazi u ničiji novčanik, a niti u ničije krevete da zna tko što radi. Zna da je FP posjećivao svoje roditelje, ali ne zna da bi s njima živio. Zna da je FP dobio na korištenje državni stan u [adresa] Kostajnici i vjerojatno je on plaćao režije za isti. Ne zna da li je FP šta ulagao u kuću u [adresa] i da li je plaćao režije za istu, ali je vjerojatno nešto pomagao jer ima sina s tužiteljicom kojeg je uzdržavao. Ne zna tko je podnio zahtjev za dodjelu kuće u [adresa]. Zna da je FP šepao na jednu nogu, nešto je bolovao ali ne zna od čega prije no što je umro. Bio je pokretan prije nego što je umro.

18. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka.

19. Slijedom svega navedenog, Sud smatra kako tužiteljica DP u ovom postupku nije dokazala da je živjela u izvanbračnoj zajednici s FP od 1999. godine pa sve do njegove smrti 21. studenog 2023. Ovakav zaključak Sud je donio na temelju dokumentacije u koju je izvršio uvid ali i saslušanih svjedoka.

20. Prvenstveno, tužiteljica je bila u braku s AP do 15. rujna 2000. kada je brak razveden presudom Općinskog suda u Novoj Gradišci, pa stoga u isto vrijeme nije mogla biti u izvanbračnoj zajednici s nekim drugim.

21. Nadalje, Sud smatra kako je točno da je tužiteljica bila u izvanbračnoj zajednici s FP nešto više od deset godina, prije nego se odselila u Petrinju 2012. godine, a u kojem razdoblju se u toj zajednici rodilo i zajedničko dijete VP. Međutim, Sud smatra da je izvanbračna zajednica tužiteljice i pok. FP prestala pred više od deset godina i od tada se više nije obnavljala. Ovakav zaključak proizlazi kako iz priložene dokumentacije u spisu ovog predmeta, tako i iz iskaza saslušanih svjedoka UP i LP. Naime, u ostavinskom spisu predmeta iza pok. FP UP i VP naveli su da je ostavitelj bio u izvanbračnoj zajednici s DP ali koja je izvanbračna zajednica prestala prije 10-ak godina.

22. Iz zapisnika o primopredaji obiteljske kuće u državnom vlasništvu od dana 8. travnja 2017. utvrđeno je kako je Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje predao obiteljsku kuću na adresi [adresa], i ključ u posjed privremenim korisnicima DP i ČP, a ugovorom o najmu kuće od 31. ožujka 2017. najmoprimac DP se obvezala kuću koristiti s članom zajedničkog kućanstva ČP. Dakle, niti u jednom od ovih dokumenata ne spominje se FP kao član kućanstva.

23. Iz podataka Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) proizlazi da od 2012. godine tužiteljica i FP nemaju istu adresu prebivališta niti boravišta.

24. Sud je poklonio svoju vjeru iskazima saslušanih svjedoka UP i LP, sestre i brata pok. FP, koje tužiteljica nije predložila, međutim, koje je Sud smatrao nužnim saslušati radi utvrđivanja materijalne istine prije donošenja odluke. Oboje ovih svjedoka je potvrdilo da su tužiteljica i pok. FP bili u izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno i zajedničko dijete VP, međutim, njihova je izvanbračna zajednica prestala pred petnaestak godina te stoga nije egzistirala u vrijeme smrti FP. Sud ove iskaze svjedoka smatra istinitim jer nemaju nikakvih interesa za iskazivanje na ovaj način, dok su svjedoci predloženi od strane tužiteljice njeni prijatelji koji svojim iskazima nastoje pomoći tužiteljici. Svjedoci JP i ZP naveli su kako su tužiteljica i pok. FP živjeli odvojeno prije njegove smrti te je FP.

25. Sud nije poklonio svoju vjeru iskazima stranaka budući da smatra kako su iskazi usmjereni ka ostvarivanju imovinske koristi u vidu obiteljske mirovine za tužiteljicu iza pok. FP. Tužiteljica je sama u svom iskazu dokazala kako je bila sklona manipulaciji propisima koji reguliraju stambeno zbrinjavanje, pa stoga Sud smatra kako je i u ovom slučaju svoj iskaz prilagodila tome da ostvari određena imovinska prava za sebe.

26. Iz ovako provedenih dokaza, zaključak je Suda kako tužiteljica DP nije od 2012. godine pa do njegove smrti živjela s FP u životnoj zajednici koja bi predstavljala izvanbračnu zajednicu. Naime, 2012. godine je tužiteljica s djetetom ČP otišla živjeti u [adresa], dok FP nikada nije živio u [adresa] s njima. Tužiteljica ničim nije dokazala da bi nakon 2012. godine njen odnos s FP bio takav da se može smatrati da su živjeli kao izvanbračni partneri. Nije dokazala niti emotivnu niti ekonomsku komponentu ovakve zajednice među njima nakon tog razdoblja.

27. Slijedom svega navedenog, Sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

U Petrinji, 26. rujna 2025.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1.Tužiteljica DP

2.Tuženik VP