Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-417/2025-3

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, predsjednika vijeća, Marijane Žulj Jakovljević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Ivice Raguža, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 9470 St. Paul, zastupana po punomoćnici Anamariji Križanović, odvjetnici iz Krka, protiv 1. tuženika SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužene IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Nataši Kovar-Ričko, odvjetnici iz Zagreba, 3. tužene ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Nataši Kovar- Ričko, odvjetnici iz Zagreba, 5.tuženika OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 6. tuženika UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mati Burazinu, odvjetniku iz Karlovca, 7. tuženika TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Nataši Kovar Ričko, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva odlučujući o žalbi tužiteljice ČV izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-753/2024-19 od 25. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 26. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljice ČV se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-753/2024-19 od 25. travnja 2025. i predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

II. Odluka o troškovima parničnog postupka tužitelja povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-763/2024.-19 od 25. travnja 2025. presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica MV osobno i kao nasljednica GV stekla pravo vlasništva na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica ,površine 162m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su slijedom navedenog ovlašteni zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime navedene nekretnine uz istodobni izbris upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika što su tuženi AV, SV I IV , kao sljednici iza upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika ŠV, [adresa] i tuženi zemljišnoknjižni vlasnici FV, OV, UV I ZV dužni trpjeti.

II. Tuženima se nalaže solidarno naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od ….kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana. "

II. Nalaže se tužiteljici MV ,OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženima IV, OIB: [osobni identifikacijski broj] , ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i LV, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 900,00 eura (slovima:devetstoeura) te tuženima NV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 875,00 eura (slovima:osamstosedamdesetpeteura), u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova, tuženi odbijaju."

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tužiteljica pobija presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugog suca.

3. Tuženici ističu kako su neosnovani navodi iz žalbe protiv presude u ovom predmetu i predlažu odbiti žalbu te potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužiteljice, ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Nasuprot tome, tužiteljica se osnovano poziva u žalbi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 4. ZPP, kao i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. i t. 11. ZPP zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati.

6. Predmet ovoga postupka je zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 162 m², upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 u daljnjem tekstu ZVDSP).

7. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

-da su se u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] vodila ukupno četiri sudska postupka, računajući i ovaj,

- da su tužitelji najprije 2012. godine ustali tužbom pod brojem P-2176/15, protiv tuženih NV i UV radi uznemiravanja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], kao i da je vještačenjem po vještaku geometru utvrđeno kako prijepor predstavlja k. č. br. [katastarska čestica] tj. dio te parcele,

- da k. č. br. [katastarska čestica] postoji od osnutka katastarske općine i da nije mijenjala svoj položaj,

- da iz dopisa nadležnog katastra ( iz predmeta broj P-1633/19 i P-809/23 ) proizlazi da je službeni digitalni katastarski plan za k. o. [katastarska općina] u primjeni od 1. lipnja 2016. i da je nastao iz analognog plana kao zamjena media iz analognog u digitalni oblik. Na tom planu ucrtane su sve promjene po geodetskim elaboratima koje su se mogle ucrtati,

- da iz dopisa katastra, pribavljenim za potrebe parničnog predmeta broj P-809/23, proizlazi da na katastarskim česticama br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] postoje geodetski elaborati iz 1987. i 2001. godine, koje nije moguće ucrtati u digitalni katastarski plan jer postoje velika odstupanja od katastarskog plana i provedenih elaborata,

- da su tuženici vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su predmet kupoprodajnog ugovora od 16. rujna 1998. bile k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] koje su parcele tužitelji kupili od PV,

-da k. č. br. [katastarska čestica] nije bila predmet kupoprodajnog ugovora niti je prodavatelj ikada bio upisan kao vlasnik te nekretnine što se vidi iz povijesnog z.k. izvatka za tu parcelu,

- da je HV ½ dijela nekretnina stekao darovanjem od oca BV, a ½ dijela kupnjom od KV,

- da k. č. br [katastarska čestica] nikada nije bila k. č. br. [katastarska čestica] niti je od tih nekretnina nastala

- da je k. č. br. [katastarska čestica] oduvijek upisana u vlasništvo tuženih i njihovih prednika,

- da RV i EV kao i KV nisu bili u poštenom posjedu,

- da iz povijesnog posjedovnog lista pribavljenog za potrebe spisa P-1633/19) proizlazi da su k. č. br. [katastarska čestica] bile upisane u posjed prednika tužitelja, prodavatelja PV i njegovog oca BV te KV i još nekih osoba,

- da sporna k. č. br. [katastarska čestica] nije nastala od navedenih nekretnina niti da bi bila upisana u posjed prednika tužitelja tj. prodavatelja iz ugovora od 16. rujna 1998.

8. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] uz obrazloženje kako za predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] nije bilo evidentirano da bi nastala od k. č. br. [katastarska čestica] niti je bila upisana u posjed prednika tužitelja, odnosno prodavatelja iz ugovora od **.**.1998. PV. Nadalje, prvostupanjski sud navodi u obrazloženju kako HV, EV i KV nisu bili u poštenom posjedu. Prvostupanjski sud je odbio sve dokazne prijedloga stranaka za saslušanje svjedoka i stranaka, osim prijedloga za uvid i čitanje isprava i zapisnika iz predmetnog, kao i priloženih spisa smatrajući kako se ostali dokazi ukazuju suvišnim i odugovlačećim pokraj navedenih utvrđenja. Utvrđujući tužbeni zahtjev neosnovanim, tužbeni zahtjev je odbijen temeljem čl. 221. a ZPP.

9. Zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda, za sada, nije moguće prihvatiti.

10. Osnovano ističe tužiteljica u žalbi kako je počinjena bitna povreda odredaba iz čl. 354. st. 1. u vezi 4. ZPP na koju povredu sadržajno ukazuje tužiteljica u žalbi iz razloga što je prvostupanjski sud svoju odluku utemeljio na ispravama pribavljenim u drugim parničnim postupcima, kao i iskazu svjedoka koji nije saslušan u ovome parničnom postupku već u drugom, a pri tome je odbio izvesti dokaze koje je tužiteljica predložila.

11. Naime, načelo neposrednosti iz čl. 4. ZPP jedno je od osnovnih načela parničnog postupka. Ono zahtjeva od suda da dokazi na temelju kojih se donosi odluka u parničnom postupku budu izvedeni pred sudom i pred sucem koji donosi odluku. Navedeno načelo nije apsolutno pa su moguća odstupanja, bilo da se predviđena zakonom, bilo da se dokazi izvode putem zamoljenog suca ili bilo da su s odstupanjima od tog načela suglasne obje parnične stranke u postupku.

12. Načelo neposrednosti predstavlja pravilo o načinu izvođenja dokaza i poštivanje tog načela zahtijeva od suca da neposredno zapaža prirodu i sadržaj dokaznih sredstava, dakle, zahtjev načela neposrednosti odnosi se na to da između suda i izvora informacije ne bude posrednika.

13. U konkretnom slučaju, odluka prvostupanjskog suda je isključivo utemeljena na dokazima koji su se izvodili u drugim parničnim postupcima, iako nije postojala izričita suglasnost obje parnične stranke da se koriste dokazi koji su izvedeni za potrebe drugih parničnih postupaka. Nasuprot tome, stranke, odnosno tužiteljica su predlagali dokaze iz kojih bi se utvrdile odlučne činjenice, a koje je prvostupanjski sud odbio provesti.

14. Prvostupanjski sud nije dužan provesti sve dokaze koje su stranke predložile već one koje smatra potrebnim za utvrđenje odlučnih činjenica. Ocjena suda o tome koje dokaze će izvesti je diskrecijska, ali je ujedno ograničena načelom poštenog suđenja i procesne ravnopravnosti parničnih stranaka, koje podrazumijeva, jednak tretman dokaznih prijedloga stranaka u postupku.

15. Tako je sud dužan, kada odbija dokazni prijedlog stranke, navesti odgovarajuće razloge za takvu odluku.

16. Prvostupanjski sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice uz obrazloženje kako se ukazuju suvišnim i odugovlačećim pokraj utvrđenih činjenica. Iz navedenog razloga, prvostupanjski sud je povrijedio načelo poštenog suđenja i postupovne ravnopravnosti, odnosno načelo neposrednosti iz čl. 4. ZPP, a i počinio je bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP jer je onemogućio tužiteljicu da raspravlja pred sudom odbivši gotovo sve dokazne prijedloge tužiteljice. S obzirom da se svjedoci moraju saslušavati pojedinačno i usmeno, radi omogućavanja strankama prava kontradiktornog postupka i mogućnosti neposrednog sučeljavanja iskaza (čl. 243. st. 1. ZPP), svako izostavljanje neposrednog usmenog saslušanja svjedoka znači da sud nije primijenio navedene odredbe, što predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka (čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 4. ZPP). Posljedica takve povrede jest da se na temelju takvih iskaza ne može utemeljiti zakonita i pravilna presuda, 17. Nadalje, kako je prvostupanjski sud tijekom postupka proveo dokaz uvida u predmete broj P-1633/19, P-809/23 i Ovr-555/19, ali nije pojedinačno pročitao isprave na kojima je utemeljio svoju odluku, to pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama stoga je počinjena i bitna povreda iz čl. 354.st. 2. t. 11. ZPP kako to pravilno ističe tužiteljica u žalbi.

18. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 4. i čl. 354.st. 2. t. 6. i 11. ZPP prilikom donošenja pobijane presude pa se ista ne može ispitati. Slijedom navedenog, žalba tužiteljice je osnovana, pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP- a ukinuta presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

19. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede na koje je ukazano ovim rješenjem te će saslušati svjedoke koje su stranke predložile, kao i ostale dokaze koje smatra potrebnim za utvrđenje odlučnih činjenica. Nakon provođenja neposrednog i kontradiktornog postupka, prvostupanjski sud će odlučiti o ispunjenju pretpostavki iz čl. 159. ZVDSP te će donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu kao i o troškovima postupka.

20. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 26. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Krešimir Biljan