REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Gospiću
Trg Alojzija Stepinca 3
53000 Gospić
Posl.br. Psp-7/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužiteljice PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi smetanja posjeda, 26. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se da je tuženi DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetao tužiteljicu PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u zadnjem, mirnom i faktičnom suposjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine 40998 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje je tužiteljica suvlasnik u ¼ dijela na način da je dana 22. 06. 2025. godine ušao u posjed dijela nekretnine tužiteljice na način da je dio predmetne nekretnine pokosio te na taj način tužiteljicu smetao u posjedu pa mu se zabranjuje ubuduće svako takvo i slično smetanje posjeda.
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi ovom parnicom prouzročeni trošak s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja pa do isplate.“.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je u tužbi (str. 1-2 spisa), u bitnome navela kako je suvlasnik i suposjednik nekretnine označene kao kčbr- 619 oranica ukupne površine 40998 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¼ dijela. Tuženik je 21. lipnja 2025.bez znanja i suglasnosti tužiteljice ušao u posjed navedene nekretnine te je na istoj pokosio travu, a da prethodno već pet godina siječe drva na istoj bez suglasnosti tužiteljice, kojim radnjama ju smeta u posjedu zbog čega je podnijela tužbu u ovom postupku.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 10-11 spisa) u bitnome naveo kako nije bez znanja ušao u posjed sporne nekretnine jer ju od 7. siječnja 2021. kada je formalno registrirao poljoprivredno gospodarstvo posjeduje na način da je definirano koji dio kome pripada i to od strane same tužiteljice koja je posjede prijavila Agenciji za poljoprivredu. Posjekao je ukupno 2 hrasta od njih 40 koji čine živicu na međi čestice. Slijedom navedenog predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.
3. U nastavku postupka, na ročištu održanom 9. rujna 2025. (str. 31-33 spisa) iz iskaza samih stranaka je utvrđeno kako je pitanje korištenja sporne čestice samo dio međusobnih nesporazuma tužiteljice i tuženika koji se očituju u nesređenim vlasničkim odnosima nakon smrti roditelja, a koji traju već pet godina.
4. U postupku su provedeni dokazi saslušanjem tužiteljice (str. 32 spisa) i tuženika (str. 32 spisa). Pročitane su dostavljene isprave: izvadak ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 3-4 spisa) i zahtjev Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnositelja DC (str. 12-28 spisa).
5. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u nastavku teksta: ZPP) utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u nastavku teksta: ZV) propisuje da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.
7. Čl. 21. st. 1. – 3. ZV-a propisuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
8. Čl. 24. ZV-a propisuje da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
9. U ovom predmetu, iz iskaza same tužiteljice (str. 32 spisa) proizlazi da je između tužiteljice i tuženika prisutan problem u međusobnom izvršavanju vlasničkih ovlasti glede svih naslijeđenih nekretnina koji traje već pet godina. Iz iskaza tužiteljice i tuženika (str. 32 spisa) dodatno proizlazi da se problem između stranaka čak ni ne tiče toliko samog posjeda jer iz iskaza obje stranke proizlazi da su prethodno već postojali dogovori oko korištenja predmetne čestice koji su se vremenom mijenjali, već je općenito problem što su se stranke u naravi podijelile ali se ne uspijevaju pridržavati dogovora ili mijenjaju njihov sadržaj u dogovoru s trećim osobama bez obavještavanja druge strane, a sve vezano uz to što su ostali suvlasnici cijelih čestica pa vrše ovlaštenja glede cijele čestice umjesto dijelova na koje su se u naravi podijelili.
10. U tom smislu, iz navoda samih stranaka proizlazi da ovdje nije došlo do smetanja posjeda na način opisan čl. 20. ZV-a, jer iz iskaza stranaka ne proizlazi da je tuženik na bilo koji način isključio posjed tužiteljice, već je riječ o dugogodišnjim nesređenim vlasničkim odnosima koje bi stranke trebale međusobno riješiti bilo razvrgnućem suvlasničke zajednice ili na drugi njima odgovarajući način, što sukladno čl. 24. ZV-a ne daje ovlaštenje suposjedniku na podnošenje tužbe u ovakvom postupku za smetanje posjeda.
11. Stoga, kako je utvrđeno ne samo da je tužba neosnovana temeljem čl. 24. ZV- a, tužba ne ispunjava ni formalni uvjet za njeno podnošenje propisan čl. 21. st. 3. ZV- a obzirom da su međusobni sporovi tužiteljice i tuženika započeli prije 5 godina čime je tužba podnesena izvan subjektivnog roka od 30 dana od početka smetanja i objektivnog roka od godine dana od dana nastalog smetanja.
12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci te je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.
U Gospiću 26. rujna 2025.
Sudac:
Jano Malovac
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, sud neće dostavljati rješenje prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, sud će rješenje dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.
Dostaviti:
- PC, [adresa],
- DC, [adresa]
