K-299/2023-22
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Lovrenki Kovačić Bućan, uz sudjelovanje Jelene Galić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv prvooptuženika TŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i drugooptuženika TŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine oštećenjem tuđe stvari– djelo opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.; u daljnjem tekstu KZ/11) na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem br. KO-DO-299/2023 od 17. ožujka 2023., koja je izmjenjena na raspravi od 23. rujna 2025., nakon javne rasprave održane dana 23. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Anje Adamović, zamjenice opunomoćenika oštećenog Marte Šimurine, odvjetnice u Splitu, prvooptuženika, njegovog branitelja Pere Tolića, odvjetnika u Splitu i drugooptuženika, dana 26. rujna 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I.
Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24.,75/25: u daljnjem tekstu: ZKP/08) stavlja se izvan snage presuda – kazneni nalog br. K-299/2023 od 7. studenog 2023.
II.
Na temelju članka 453. točke 3 ZKP/08
Prvooptuženik TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin TŠ i JŠ rođene T, rođen **.**.1960. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac jednog djeteta, bravar, umirovljenik, pismen sa završenom srednjom školom, bez vojnog čina, neodlikovan, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan,
i drugooptuženik TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin TŠ i FŠ rođene J, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac troje djece, zaposlen, profesor engleskog jezika i razredne nastave, pismen, sa završenim fakultetom, bez vojnog čina, neodlikovan, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan
oslobađaju se optužbe
I. da bi 2. ožujka 2023., u vremenskom razdoblju od 12,00 do 15,15 sati, u Klisu, Perići 25, na poljoprivrednoj čestici broj 3378/13 K. O. [katastarska općina], u vlasništvu IŠ, u nakani da oštete tuđu stvar, brusilicom ispilili i demontirali ogradu od građevinske armaturne mreže dužine oko 40 metara, nakon čega su počupali šest nosivih metalnih šipki, od kojih su jednu bacili u bazen, pri čemu je napuknuo bazenski kamen, dok su drugu šipku bacili pored bazena, uslijed čega je napuknula pločica i kamen zidića, na koji način su oštetili IŠ za najmanje 1.000,00 EUR (7,53450 kn),
II. dakle, da bi oštetili i uništili tuđe stvari,
III. pa da bi time počinili kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari – djelo opisano i kažnjivo po članku 235. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.; u daljem tekstu KZ/11)
IV. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08 oštećenik IŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] upućuje se u parnicu sa svojim imovinskopravnim zahtjevom.
V. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima određenim u članku 149. u stavku 2. do 5. ZKP/08.
Obrazloženje
1. Dana 21. ožujka 2023. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je optužnicu pod brojem KO-DO-299/2023 od 20. ožujka 2023. protiv prvooptuženika TŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i drugooptuženika TŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari– djelo opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. KZ/11. Dana 7. studenog 2023. izdan je kazneni nalog br. K-299/2023. na kojeg su optuženici uložili prigovore stoga je stavljen izvan snage na temelju članka 544. stavka 1. ZKP/08. Optužnica je izmijenjena na raspravi 23. rujna 2025.
2. Dana 18. ožujka 2025. održana je rasprava na kojoj su na temelju članka 416. ZKP/08 prvooptuženik TŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i drugooptuženik TŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) pozvan da se izjasni o tome kakav stav zauzimaju prema optužnici, nakon čega su obojica izjavila da se ne smatraju krivim za kazneno djelo koje im se stavlja na teret. Na temelju članka 417.a stavka 5. ZKP/08 obojica su svoje obrane iznijeli na kraju dokaznog postupka.
3.1. Na temelju članka 430.ZKP/08 pročitani su i pregledani slijedeći dokazi:
Rješenje državne geodetske uprave, područnog ureda za katastar Split, odjel za katastar nekretnina Solin br.: 541-28204/2-23-2, KLASA: UP/I-932-07/23- 04/9 od 26. siječnja 2023. za kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], (list 10 spisa), 3. Rješenje Općinskog suda Split, Poseban zemljišnoknjižni odjel Solin, posl.br.: Z-518/2023, od 24. siječnja 2023. kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva ne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na ime oštećenog IŠ (list 11 spisa), 4. Izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk uložak [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (list 12 spisa), 5. Izvod iz katastarskog plana za nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] Državna geodetska uprava, područni ured za katastar Split, odjel za katastar nekretnina Solin, KLASA: 938—06/23-01/131, Ur broj: 541-28-04/6-23-2 od 27. veljače 2023. (list 13 spisa), 6. Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj: 01501534 (list 20 spisa) 7. službena zabilješka policijskog službenika DŠ iz Policijske postaje Solin broj KU-47/23 od 2. ožujka 2023. o pregledu snimke video nazora (list 21 spisa), 8. DVD – R medij sa snimkom video nadzora na kojoj je zabilježen inkriminirani događaj nekretnini oštećenika (list 21 a spisa) 11. zapisnik o ispitivanju svjedoka – oštećenog - žrtve IŠ u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, od dana 16. ožujka 2023. (list 38-41 spisa), 12. obavijest o narušenim međususjedskim odnosima i izvjesnosti budućih akata nasilja od strane članova obitelji GŠ (list 42)., ponuda br. 00097 VIMAB trgovine od 22. travnja 2025. (list 96 i 112 spisa) , Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Barbalića od siječnja 2025. u predmetu Psp-168/2023 (listovi 97-101 spisa), Posebno izvješće MUP-a broj: 511-12-32-03-KU-47/23 od 17. ožujka 2023. (list 102 spisa), Kriminalističko –tehničko izvješće Sektora kriminalističke policije, PU SD od 2. ožujka 2023. sa snimkom na CD-u (listovi 103-105 spisa), Posebno izvješće UP-a broj: 511-12-32-03-KU-47/23 od 29. ožujka 2023. (list 106 spisa), Prigovor na sadržaj službene bilješke IŠ i službena zabilješka (listovi 107-1108 spisa), fotografije mjesta događaja (list 109 spisa), Potvrda Odjela za katastar nekretnina Solin Klasa 938-07/24-02/20 od 31. svibnja 2024. (listovi 113- 114 spisa), Geodetski elaborat za katastar broj 2023-001 izrađen od PŠ, mag.ing. geod.et. , broj elaborata iz zbirke GE: 6/2023 (listovi 115-153)
3.2. Na raspravi reporduciran je USB stik sa snimkom videonadzora na kojoj je zabilježen inkriminirani događaj (list 6 spisa), pregledan je spis Općinskog suda u Splitu br. Psp-168/2023, ispitan je oštećenik IŠ(list 93 spisa), svjedokinja
ŽŠ (list 161 spisa)
3.3. Na kraju dokaznog postupka a prije ispitivanja optuženika pregledani su i pročitani: izvadak iz kaznene evidencije za osumnjičenog TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (44 spisa) i od 23. rujna 2025., izvadak iz kaznene evidencije za osumnjičenog TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (list 45 spisa) i od 23. rujna 2025.
3.4. Na kraju dokaznog postupka ispitan je prvooptuženik TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] te je je pregledan, pročitan i reproduciran zapisnik sa snimkom njegovog ispitivanja po članku 208. a ZKP/08 u PUSD, Policijskoj postaji Solin, broj; KU-47/23, od 06. ožujka 2023., s DVD snimkom (list 23-27 spisa) i ispitan je drugooptuženik TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] te je je pregledan, pročitan i reproduciran zapisnik sa snimkom njegovog ispitivanja po članku 208. a ZKP/08 u PUSD, Policijskoj postaji Solin, broj; KU-47/23, od 06. ožujka 2023., s DVD snimkom (list 29- 33 spisa).
4.1. U završnom govoru zastupnica optužbe je na temelju članka 444. ZKP/08 iznijela svoju ocjenu dokaza izvedenih na raspravi, smatra nedvojbeno utvrđenim da su prvooptuženi TŠ i drugooptuženi TŠ počinili kazneno djelo oštećenja tuđe stvari na način kako ih se to tereti izmijenjenom optužnicom. Naime, iz obrana optuženika, kao i iz iskaza oštećenog IŠ nedvojben je da su optuženici iskrivili i demontirali predmetnu ogradu, te da su u pravcu bazena bacili šipke, a što se vidi i na priloženoj snimci video nadzora. Međutim, optuženici tvrde da je ovakav akt predstavljao dopuštenu samopomoć. Suprotno navodima iz obrana optuženika da su oni vlasnici i posjednici predmetne parcele ističe se u prvom redu da se vlasništvo stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama gdje je upravo IŠ upisan kao vlasnik, a upisan je i kao posjednik u katastarskom operatu. Mišljenja je da u konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke za dopuštenu samopomoć, optuženici nisu dokazali koja bi to bila neposredna opasnost koja je zahtijevala tako urgentno djelovanje jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a isto tako smatra da primijenjena sila nije bila razmjerna okolnostima, te nipošto optuženici nisu imali pravo svoj posjed štititi tako da prouzroče štetu na tuđoj nekretnini. Sami optuženici su naveli da nisu niti pokušali predmetni spor riješiti mirnim putem, odnosno ako je točno da je IŠ postavljanjem predmetne ograde onemogućio im pristup alatnici mogli su od njega zatražiti da pomakne ogradu ili ostavi dovoljno prostora za prolaz, svakako nisu trebali uzimati stvar u svoje ruke i razbijati tuđi inventar kako bi zaštili navodno pravo koje im pripada. Stoga predlaže da sud optuženike proglasi krivima te im izrekne sankciju predloženu u optužnici, cijeneći pri tome olakotnom okolnosti na njihovoj strani njihovu neosuđivanost, dok posebno naglašenih otegotnih okolnosti ne nalazi.
4.2. U završnom govoru zamjenica opunomoćenika oštećenog se u cijelosti pridružila navodima zastupnice optužbe. Ističe kako je oštećenik zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine, a koji je upisan i kao posjednik u PL 3490 k. o. [katastarska općina], a što je okrivljenicima poznato iz elaborata od 2023. koji je načinjen upravo traženjima drugookrivljenika i u kojem su jasno ocrtane granice predmetnih nekretnina. Slijedom navedenog okrivljenicima je poznato da je predmetna ograda bila na oštećenikovoj nekretnini, a oni su je uništili i bacili na oštećenikovu nekretninu što isti niti ne spore.
Navela je da okrivljenici svoj posjed ukoliko smatraju da im pripada mogli ostvariti i na drugi način odnosno da se predmetna tužba koju su pokrenuli za smetanje posjeda mogla pokrenuti i temeljem potvrde od policije odnosno samo zvanjem policije, ako već smatraju da su im nekakva prava povrijeđena, te da pri tom nisu morali demontirati ogradu, bacati je, vraćati je na oštećenikovu parcelu i sl. 4.3. U završnom govoru branitelj prvooptuženika je naveo da iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi prvoptuženik i drugooptuženik počinili kazneno djelo koje mi se stavlja na teret. Prije svega se ističe da je optuženica napravljena skupno, ali temeljem dokaznog postupka se može utvrditi tko je koju radnju učini, pogotovo iz snimki, pa je to trebalo razdvojiti u činjeničnom opisu na okrivljenika pod 1. i pod 2. Međutim, ono što je bitno u ovom postupku jest činjenica da oštećenik od nevlasnika, odnosno faktičnih nevlasnika koji su uknjiženi u zemljišnim knjigama kupuje nekretninu za koju zna da otkada je on doselio i izgradio kuću na mjestu događaja koriste kao svoju, obrađuju i ostavljaju svoje pokretnine u skladištu okrivljenici. To što je uknjižen u posjedovni list jasno je svima da se nakon uknjižbe u zemljišnim knjigama mijenja samo dostavom zemljišnog lista u geodetsku upravu, dakle oštećenik zna da su u posjedu i da su stvarni vlasnici nekretnine 3378/13 okrivljenici, namjerno kupuje tu nekretninu i prvookrivljeniku govori da će mu uzeti sve, a nakon toga postavlja spornu ogradu. Ovdje se ne radi o vlasništvu niti upisnom posjedniku, nego se radi o pravu okrivljenika da štite posjed, a posjed je faktična jasna stvar koju su okrivljenici imali na predmetnoj nekretnini, a navodno oštećeni i po svom iskazu nikada nogom nije stupio na tu nekretninu pa papir koji mu govori da je posjednik ne govori u biti ništa. okrivljenici koriste pravo iz čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer na toj nekretnini imaju masline, osim kućice u kojoj su držali pokretnine potrebne za izgradnju, koje je potrebno održavati, a pri tome je drugookrivljeni gradio kuću na drugoj parceli. Što se tiče primjedbe da bi sudska zaštita stigla na vrijeme a ne prekasno kako zakon navodi, činjenica je da sudska zaštita nije stigla ni do današnjeg dana. Nakon što je uredovala policija okrivljenici su prestali sa svojim pravima na samopomoć i podignuli tužbu u predmetu br. Psp-168/2023 u ožujku 2023. dakle pune dvije i pol godine prije današnjeg dana, a upitno je kada će ta sudska pomoć i pristići. Dakle, u konkretnom slučaju nema nikakve protupravnosti, a svako kazneno djelo primarno u sebi sadrži protupravnost, a tek onda utvrđujemo objektivne i subjektivne stvari na strani okrivljenika. Ovdje se postavlja pitanje namjere okrivljenika jer oni su sami srušili ogradu kako sami kažu u dužini od 24 metra a ne 40 metara, to je u bitni bilo demontiranje jer nisu ništa oštetili niti uništili, pokušali su prvu šipku vratiti na nekretninu nesporno vlasništvo oštećenika, a kada su vidjeli da ona klizi i upada u bazen onda su cjelokupni demontirani materijal naslonili uz suhozid. Postavlja se kao što sam rekao pitanje oštećenika kad sa snimke bez obzira što se ovdje od strane državnog odvjetništva želi dokazati neko bacanje pored bazena šipki, proizlazi da je snimka skroz lagano naslonjena, lagano gurana i skroz slučajno pala u bazen. Nakon toga imamo činjenicu da se ostali materijal slaže uz suhozid. Dakle, objektivni element djela sve da djelo i postoji kod okrivljenika nije izražen i nije postojala namjera uništenja i oštećenja stvari oštećenika a koje usput nisu ni oštećene jer u spisu nema niti jedan dokaz o oštećenju pločice i kamenog zidića, jedino što imamo je činjenica da iz snimke vidimo da kameni zidić nije oštećen, a bazen ne možemo vidjeti jer je bio dopola napunjen zelenom "smrdljivom" vodom. Napominje se kako je oštećenik u iskazu tvrdio kako je morao isprazniti bazen zato što mu je upala šipka u bazen, a iz snimke se vidi boja vode u bazenu i razina vode, iz čega proizlaze da oštećenik samo želi da se okrivljenici kazne i da ih time "pritisne" radi ostvarenja probitaka u građanskom postupku.
Što se tiče materijalne štete koja se navodi u optužnici ističe se da nema ni jednog dokaza da bi armaturne mreže bile dužine 40 metara, da bi bila napuknuta pločica i kameni zidić i da bi bile oštećene metalne šipke, jer ništa nije oštećeno već je samo demontirano, a kakav je odnos prema navodnoj šteti koja je nastala vidi se iz uređenja činjeničnog opisa gdje šteta ostaje ista pored toga što se smanjuje u pola broj metalnih šipki. Okrivljenik pod 2. je jasno ukazao na današnje cijene onoga što je demontirano i što ne može priječi 200 eura sve da su to okrivljenici i odnijeli, odnosno zadržali za sebe. Dakle niti postoji namjera na strani okrivljenika zakon daje okrivljenicima pravo na dopuštenu samopomoć pogotovo oko činjenice kada im se govori uzet ću vam sve jer tad ne postoji niti mogućnost nikakvog razgovora s drugom stranom, a neposredna opasnost je bila i u odnosu na dovršetak nekretnine vlasništvo okrivljenika pod 2. odnosno izlaganje materijalnim troškovima jer nije mogao doći do pokretnina u kućici koje je morao kupovati, kao i činjenice koju sam već naveo a to je održavanje maslina. Što se tiče vlasništva na predmetnoj nekretnini samo bi uputio na iskaz osobe koja je rođena 1929. i koja u biti potvrđuje sve ono što okrivljeni pod 1. navodi u pogledu predmetne nekretnine, a oštećenik je kod saznanja da okrivljeni koriste stalno su nekretninu trebao u biti s njima razgovarati prije kupnje iste. Predlaže se donijeti oslobađajuću presudu.
4.4. Prvooptuženik TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u završnom govoru navodi kako je suglasan sa svim navedenom od strane njegovog branitelja te je dodao da oštećenik nikad nije pristupio na predmetnu parcelu. On i drugooptuženik nisu oštetili cijevi i mate, samo su ih demontirali i odložili.
4.5. Drugooptuženik TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u završnom govoru navodi navodi kako je suglasan sa svim navedenom od strane branitelja njegovog oca (prvooptuženika)
5.1. Prvooptuženik je u svojoj obrani naveo da je nekretnina u vlasništvu i posjedu njegove obitelji je 172 godine, a da je on obrađuje 44 godine. Dakle, ova nekretnina je u vlasništvu i posjedu njega i njegovih prednika od 20. travnja 1893., pri tome ne misli na nekretninu na kojoj se nalazi bazen, to je bilo državno, općinsko. Nekretnine označene kat. čest. zem. [katastarska čestica] su jedno tijelo između njih nema nikakve fizičke granice. Vezano za pregledanu snimku navodi da se radi o dva događaja. Prvi događaj vezano za cijev, a drugi događaj je ekocid. Oštećenik je ispraznio vodu iz bazena u masline prvooptuženika. Što se tiče samog događaja navodi da je netko fizički ogradio njegovu zemlju, nije mogao proći do alatnice te je trebao ukloniti ogradu. Prilikom nestručnog postavljanja te ograde, oštetili su masline njegove obitelji. Pozvao je policiju kad je vidio ogradu, a policijski službenici su pozvali oštećenika.
5.2. Na upit branitelja gdje su išli s tim "matama" (žičanim ogradama – armaturna mreža) prvooptuženik odgovara da su ih odložili na zid, uz zid. Te "mate" su uklonili isti dan. Nisu oštetili bazen ili prostor oko bazena, jedna cijev je upala u bazen, nije mu bila namjera da upadne, međutim, smatra da nije mogla ništa oštetiti jer je voda bila u bazenu. Cijevi su bile veličine 1,5 do 2,00 metra, fi im je 30, one su bile teške oko 2 kg.
5.3. Na upit zastupnice optužbe zašto je bacao šipku, isti odgovara da je nije bacio već da je htio sve vratiti na posjed oštećenika. Cijeli ostali materijal odložio je uza zid, a tu je bilo 3-4 mate i nekoliko cijevi. Na daljnji upit je li mu poznato da je IŠ upisan kao vlasnik na predmetnoj nekretnini, prvooptuženik je navo da mu je to rekao oštećenik ali da sam nije provjeravao upis u zemljišnim knjigama ni u katastarskom operatu, jer za to nema potrebe pošto je nekretnina u vlasništvu njegovo obitelji a za što postoje dokazi. Masline koje su zasađene na spornom dijelu nekrenine sadio je s ocem i prijateljem nakon Oluje. Oštećenik je vidio njega i drugooptuženika kako obrađuje masline, prvooptuženik odgovara da ih je vidio, čak se i ponudio da će ih pomoći brati.
5.4. U prethodnom postupku prvooptuženik pred PP Solin od 6. ožujka 2023. je naveo da je oštećenik postavio ogradu, da on (prvooptuženik) nije mogao pristupiti da ostatka svog zemljišta te da je pribjegao institutu samopomoći na način da je skinuo sve "mate" , bilo ih je desetak. Dvije su se zaplele za masline pa ih je ispilo kako bi ih lakše uklonio. Gdje ih je ostavio tamo i dan danas stoje. Vezano za to zemljište je u sporu sa oštećenikom. Oštećenik nema pravo ništa raditi na toj zemlji. Oštećenik mu je prijetio da će mu "zapriječiti" zemlju pa je zvao policiju. On je na policiji obećao da neće ništa raditi ali je prekršio obećanje. Smatra da se na toj zemlji ne smiju raditi preinake dok su u sporu oko vlasništva.
6.1. Drugooptuženik je prilikom svoje obrane naveo da se suglasio s obranom svog oca. Naveo je da se na snimci se vidi šipka kako klizi po kamenu i upada u poluprazni bazen, dakle šipka nije bačena u bazen. Dakle, pogrešno je oštećenik naveo kad je rekao da je radi te šipke trebao prazniti bazen. Bazen je bio već napola ispražnjen po snimci. Navodi da je svaka šipka postavljena na udaljenost od 6 metara, između njih je mreža visine 2,2 metara, dakle, tih 6 metara mreže i šipke košta otprilike 45 do 55 eura, ovisi koliki je razmak "oka" dakle, radi li se o Q 188 ili Q 223. Kad kažem oko, mislim na širinu rupe na mreži. To su današnje cijene koje su i dostupne na internetu. Tu je 40 metara sporne granice, međutim on je postavio ogradu na 24 metra, 4 mreže.
6.2. Na upit zastupnice optužbe na koji način su utvrđene granice između njihove parcele i parcele IŠ, drugooptuženik navodi da nema tu utvrđivanja granice, njihov posjed je bio ograđen sa sve četiri strane suhozidom, a sada je tako ograđen sa tri strane.
6.3. Elaborat koji je priložen uz podnesak oštećenika od 28. svibnja 2025., nije mu poznat. Na upit zašto je na ovome elaboratu upisano njegovo ime kao investitora, i to upravo na elaboratu iz 2023., a koji je dostavljen uz podnesak oštećenika od 28. svibnja 2025. isti odgovara da je on radio kuću i da je u tom smislu izrađen elaborat za ishođenje građevinske dozvole za njegovu kuću. Tada je parcela podijeljena na dvije parcele i to na kat. čest. zem. [katastarska čestica], nema veze s kat. čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].
6.4. Na nekretninu označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] može pristupiti jedino preko nekretnine označene kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
6.5. Nije bilo vremena za razgovora sa oštećenikom vezano za micanje šipki jer su postavljene u vrijeme izgradnje kuće drugooptuženika. Nakon što je oštećenik postavio tu ogradu nije bilo mogućnosti pristupiti alatu potrebnom za izgradnju kuće: parcela je podijeljena na kaskade, da svaka kaskada ima 6 metara te je dovoljno da se na jednu kaskadu stavi mreža te nema mogućnosti pristupa alatnici.
6.6. Na upit suda gdje se točno nalazi alatnica, može li je pokazati na skici lica mjesta nalaza i mišljenja kojega je obrana danas dostavila u spis, isti odgovara da se nekretnina označena kao k.o. 3378/13 dijeli na tri kaskade, da se alatnica nalazi na srednjoj kaskadi, da je ograda postavljena između 3378/13 i 3378/14 na način da je ograđena prva kaskada, druga kaskada te da nije ograđena treća kaskada, najdalja od kuće oštećenika.
7. Nesporno je da je oštećenik postavio ogradu na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] koju su uklonili optuženici. Sporno je je li počinjeno kazneno djelo prilikom uklanjanja ograde.
8. Oštećenik je prilikom ispitivanja na raspravi naveo da je dan prije predmetnog događaja angažirao geodeta da utvrdi granicu nekretnine na koju je uknjižen u katastru i u zemljišnim knjigama. Sutradan su došli radnici kako bi postavili ogradu po granici koju je odredio geodet. Oni su radili dva do tri sata i onda su su mu javili da je netko došao i da im je prijetio da će ih ubiti. Oni su se tako prestrašili da je oštećenik zvao policiju. Kada je oštećenik došao na parcelu tamo je zatekao okrivljenike i policiju, radnika nije bilo. Okrivljenici su se ponašali agresivno i neuravnoteženo, čak i ispred policijskih djelatnika. Policajci su zamolili oštećenika da napusti parcelu, otišao je kući, a nakon toga su ga pozvali u policijsku postaju radi davanja iskaza. Policajci su optuženicima zabranili da dalje rade na parceli, međutim nakon što su policajci otišli optuženici su nastavili rušiti ogradu, u bazen su ubacili dvije-tri šipke, a ostalo su pobacali po travnjaku, a nešto je ostalo i na parceli. Od svih troškova što je naveo trošak je bio i pražnjenje bazena ali to sada nije toliko bitno. Prije ovog događaja nije imao problema s optuženicima, on ih je poznavao. Oštećenja koja su mu nastala su: srušena ograda, oštećene pločice bočno i na dnu bazena, a oštećen kamen oko bazena. Ova oštećenja su nastala mehanički prilikom bacanja šipki od ograde. Ograda bila dužine cca 30 metara, možda čak i duže 6x6m dakle nekih 36 metara. Ta je ograda bila privremenog karaktera da se odredi granica, a nakon čega bi se tu nešto "ozbiljno" izgradilo. Ne zna točno kako su je radnici postavili, nije je vidio jer je odmah srušena. Bilo je šest šipki i šest mreža. Ne zna tko obrađuje masline, zvao je "općinu" da se sanira područje zbog opasnosti od požara jer je isto bilo "obraslo". Nije nikada brao masline na ovoj parceli.
9. Svjedokinja ŽŠ navela je da je nekretnina u vlasništvu obitelji optuženika, a da je oštećenik kupio neretnitnu od njezinih rodica EŠ i dr. koje nikada nisu bile vlasnice ove nekretnine nego su bile vlasnice susjedne nekretnine. Nikad je nisu obrađivali. Ovu nekrentinu su obrađivali optuženici i njihovi prednici, majka i otac prvooptuženika kojie su se zvali F i TŠ.
10. Iz Nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od siječnja 2025. danog za potrebe parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Splitu vodi pod posl.br. Psp-168/2023 utvrđeno je da se nekretnina na kojoj je oštećenik postavio ogradu a koja je označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi južno od kuće oštećenika te je sa svih strana ograđena zidovima osim sa istočne strane, dakle međa između ove nekretnine i susjedne nekretnine s istočne strane a koja je označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije materijalizirana. U naravi predmetna kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja maslinik.
11. Nema dokaza koji bi upućivali da su optuženici postupali s namjerom umanjenja imovine oštećenika. Sud je detaljno analizirao razlike u iskazima ispitanih osoba, s jedne strane prvooptuženika, drugooputženika i svjedokinje RŠ , a s druge strane oštećenika IŠ te je utvrdio vjerodostojnim iskaze prvooptuženika, drugooptuženika i svjedokinje ŽŠ. Utvrđeno je da su međuljudski odnosi između prvooptuženika, drugooptuženika s jedne strane i oštećenika s druge strane narušeni upravo radi predmetne nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vlasnicima iste smatraju se i optuženici i oštećenik. Oštećenk je upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine a optuženici se smatraju izvanknjižnim vlasnicima, koje su svoje pravo vlasništva stekli na temelju dosjelosti. Zbog ovog spora isti vode parnične postupke za utvrđenje prava vlasništva i radi smetanja posjeda.
12.1. Osim što su u tijeku parnični postupci svjedokinja ŽŠ je iskazala da je oštećenik kupio ovu nekretninu od upisanih zemljišnoknjižnih vlasnica ali da su pravi vlasnici optuženici i njihovi prednici.
12.2. Također, sam oštećenik je naveo da je 2018. kupio građevinsku parcelu u općini Klis te na istoj sagradio kuću. Raspitao se je li moguće sagraditi bazen na međi parcele te je dobio odgovor da je to moguće ukoliko ima suglasnost vlasnika susjedne parcele. Kada je odlučio uz kuću sagraditi i bazen odlučio je pribaviti i suglasnost vlasnika susjedne nekretnine pa je stupio u kontakt s drugooptuženikom koju mu se predstavio kao vlasnik susjedne parcele i dao mu je suglasnost za gradnju bazena. Naknadno se otkrilo, kada je oštećeniku odbijena građevinska dozvola da optuženici nisu upisani kako zemljišnoknjižni vlasnici.
12.3. Iz geodetskog elaborata vidljivo je da je nekretnina omeđena zidovima sa svih strana osim sa te istočne strane gdje je postavljena ograda a s koje strane na spornu nekretninu pristupaju optuženici.
13.1. Sud je utvrdio da optuženici nisu imali namjeru oštetiti tuđu stvar. Oni se smatraju vlasnicima i posljednjim mirnim posjednicima nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to je poznato oštećeniku jer se drugooptuženik legitimirao oštećeniku kao vlasnik iste još 2018. godine. Ogradu su uklonili jer su smatrali da im građanskopravni odnos daje pravo (kao vlasnicima i posjednicima) da je uklone a ne iz namjere da oštete tuđu stvar. Ograda im je priječila jedini pristup na spornu nekretninu a na kojoj su masline i alatnica.
13.2. Radnja počinjenja kod kaznenog djela iz članka 235. stavka. 1. KZ/11. sastoji se od oštećenja, izobličenja, uništenja ili činjenja neuporabljivom tuđe stvari. Oštećenje je djelomično uništenje pri kojem se smanjuje vrijednost stvari ili njezina uporabljivost. Glede oblika krivnje potrebna je namjera koja postoji ako je počinitelj svjestan da prema tuđoj stvari poduzima radnju počinjenja kaznenog djela i ako hoće ili pristaje na nastupanje neke od posljedica iz opisa djela. U ovom slučaju sud nije utvrdio da su oputženici postupali s namjerom da oštete tuđu stvar, oni su branili posjed koji smatraju da im pripada pri čemu su uklonili ogradu i pri čemu je dio otklonjenog materijala (cijevi) upao u bazen.
13. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08 oštećenik se upućuje u parnicu sa svojim imovinskopravnim zahtjevom.
14. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima određenim u članku 149. u stavku 2. do 5. ZKP/08.
Split, 26. rujna 2025.
Sutkinja
Lovrenka Kovačić Bućan
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu radi ulaganja odgovora, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Dostaviti
1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu
2. prvooptuženik
3. branitelj prvooputženika
4. drugooptuženik
5. oštećenik
6. opunomoćenik
7. u spis
