REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
R1-174/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Jasminki Gadža, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V, OIB: 07132269553, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Gjurašić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja Mesnica Prelec d.o.o., Strmec Samoborski, Augusta Harambašića 42, OIB: 70058043509, odlučujući o prijedlogu za određivanje privremene mjere , 26. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Odbacuje se prijedlog za izdavanje privremene mjere koji glasi:
"I. Zabranjuje se protivniku osiguranja, Mesnica Prelec d.o.o., Augusta Harambašića 42, OIB: 70058043509, 10434 Strmec Samoborski, stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom Samoborska salama, a koji isti provodi u svrhu prodaje, kao i povlačenje takvog proizvoda protivnika osiguranja iz svih trgovačkih lanaca u kojima se proizvod nalazi.
II. Ako protivnik osiguranja, Mesnica Prelec d.o.o., Augusta Harambašića 42, OIB: 70058043509, 10434 Strmec Samoborski, ne ispuni navedenu obvezu, sud protivnika osiguranja na temelju čl. 342. st. 1. u vezi sa čl. 263. st. 2. Ovršnog zakona i čl. 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 EUR, a koja novčana kazna će se opetovano izricati protivniku osiguranja sve dok isti ne postupi po ovoj privremenoj mjeri.
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka kojeg predlagatelj osiguranja ima namjeru pokrenuti pred nadležnim sudom ili do donošenja odluke suda.
IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu ove privremene mjere."
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je 25. kolovoza 2025. podnio prijedlog za izdavanje privremene mjere kojom od suda traži da se protivniku osiguranja zabrani stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom "Samoborska salama", kao i povlačenje takvog proizvoda protivnika osiguranja iz svih trgovačkih lanaca u kojima se proizvod nalazi.
2. Zaključkom ovog suda od 2. rujna 2025. pozvan je predlagatelj osiguranja da u roku od osam dana ispravi prijedlog za izdavanjem privremene mjere tako da točno odnosno jasno naznači tražbinu koju želi osigurati privremenom mjerom i vrijeme trajanja mjere pod prijetnjom odbacivanja prijedloga.
3. Podneskom od 3. rujna 2025. predlagatelj je podnio ispravljeni prijedlog.
4. U prijedlogu za određivanje privremene mjere od 26. kolovoza 2025. i ispravljenom prijedlogu od 3. rujna 2025. predlagatelj osiguranja navodi da je Zagrebačka županija vlasnik robne marke "Samoborska salama" i nositelj zaštite figurativnog (Z20061044) i verbalnog (Z20070054) žiga "Samoborska salama", pa dozvolu za proizvodnju i prodaju proizvoda pod nazivom "Samoborska salama" imaju isključivo proizvođači s dopuštenjem Zagrebačke županije. 9. lipnja 2006. podnesena je prijava za registraciju žiga Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske za figurativni oblik navedenog žiga (Z20061044), a čija zaštita je produžena Rješenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, KLASA: UP/I-381-04/06-010/1044, URBROJ: 559-04/2-16-020/SK, od 20. lipnja 2016. te vrijedi do 9. lipnja 2026. Dana 10. siječnja 2007. godine podnesena je prijava za zajednički (jamstveni) te za verbalni žig u znakovima standardnog oblika (Z20070054), a čija je zaštita produžena Rješenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo KLASA:
UP/I-381-04/07-010/0054, URBROJ: 559-04/2-17-020/SK od 19. siječnja 2017. te vrijedi do 10. siječnja 2027. Nadalje, navodi da iz medija crpi saznanja da je protivnik osiguranja na tržište stavio prehrambeni proizvod (meso, suhomesnati proizvod) te ga je neovlašteno nazvao "Samoborska salama". Navedeni se proizvod može naći na policama trgovačkog centra Kaufland otvorenog 1. ožujka 2007. u Samoboru. Takvim postupanjem, protivnik osiguranja unosi zabunu na tržište i predlagatelju osiguranja nanosi štetu. U Glasniku Zagrebačke županije broj 3/2005 objavljen je Pravilnik o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke "Samoborska salama". U čl. 32. do 34. propisano je tko i pod kojim uvjetima može proizvoditi predmetnu robnu marku, da su vlasnici robne marke Zagrebačka županija i Grad Samobor koji putem Ugovora o korištenju robne marke "Samoborska salama" daju proizvođaču pravo na proizvodnju i korištenje robne marke. Takav ugovor vlasnici s protivnikom osiguranja, a koji je na tržište stavio salamu istog naziva kao predlagatelj, nisu nikad sklopili. Sukladno navodima iz medija od 7. listopada 2024. Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Samoborska salama zbog utvrđene bakterije slijedom čega proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenog 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu. Ističe da je proizvod predlagatelja zbog svoje kvalitete već pronašao svoj put do krajnjih potrošača i kao takav postao prepoznatljiv na tržištu pa protivnik osiguranja stavljanjem na tržište proizvoda istog naziva, ali ne i kakvoće, dovodi u zabludu kupce stvarajući lažnu sliku da se radi o istom proizvodu čime se predlagatelju nanosi nenadoknadiva šteta jer ozbiljno narušava ugled predlagatelja te se unosi pomutnja među poslovnim partnerima predlagatelja osiguranja, ali i krajnjim konzumentima proizvoda pod nazivom "Samoborska salama" za koji je prijavu za zaštitu žiga podnio predlagatelj.
5. Predlagatelj se u svom prijedlogu poziva na odredbe čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona i čl. 132. Zakona o žigu.
6. Prema odredbi čl. 132. st. 1. Zakona o žigu (Narodne novine, broj 14/19) na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, među ostalim:
- naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje žig; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig
- odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je protupravno obilježena žigom kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu.
7. Prema odredbi čl. 132. st. 2. Zakona o žigu na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i zabranu raspolaganja drugom imovinom.
8. Dakle, privremene mjere koje se mogu izreći u vezi sa povredama prava žiga propisane su odredbama Zakona o žigu i predstavljaju posebna pravila o privremenim mjerama koja u odnosu na opća pravila predstavljaju lex specialis. Opća pravila o privremenim mjerama nalaze se u odredbama Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24; dalje: OZ) koji u odredbi čl. 341. st. 2. OZ-a određuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
9. S obzirom na to da odredbe Zakona o žigu ne sadrže pravilo o sadržaju prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere i da je odredbom čl. 3 st. 2. Zakona o žigu propisano da se u postupcima određivanja privremenih mjera na odgovarajući način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja, osim ako tim Zakonom nije drukčije određeno, to se, u odnosu na sadržaj prijedloga za određivanje privremene mjere, primjenjuje odredba čl. 341. st. 2. OZ-a.
10. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije ni nakon što ga je sud pozvao da ispravi prijedlog za izdavanje privremene mjere točno i jasno označio tražbinu koju želi osigurati privremenom mjerom. Točno označavanje tražbine znači da predlagateljeva tražbina mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja, a izraz tražbina označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Naime, označavanje tražbine je bitno kako bi se utvrdilo je li predloženo sredstvo privremene mjere adekvatno da se privremenom mjerom ostvari osiguranje takve tražbine. Također jedna od pretpostavki za određivanje privremene mjere je vjerojatnost postojanja tražbina pa je i iz tog razloga potrebno označiti tražbinu.
11. Odredbom čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu ZPP) u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka ili dopune, odbacit će se.
12. Slijedom navedenog, s obzirom na to da je sud pozvao predlagatelja osiguranja da točno naznači tražbinu čije osiguranje traži i da je predlagatelj osiguranja vratio prijedlog bez ispravka na način da ponovno nije točno naznačio tražbinu koju želi osigurati privremenom mjerom, primjenom navedenih zakonskih odredbi odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Zagrebu 26. rujna 2025.
SUTKINJA
Jasminka Gadža
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od primitka rješenja, a predaje se ovom sudu u 2 primjerka za Sud i po 1 primjerak za svaku protivnu stranku.
