REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1268/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Duku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. rujna 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, dana 26. rujna 2025. godine

p r e s u d i o  j e :

I Odbija se tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari koji glasi: «Tuženik EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, dužan je platiti tužitelju RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] - iznos od 500,00 eura/3.767,25 kuna s osnova neimovinske i imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 28.02.2022. g., pa do 31.12.2022. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana,

- te mu naknaditi i parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećano za tri postotna poena i to od presuđenja pa do isplate sve u roku od 15 dana.», kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku trošak ovog parničnog postupka u visini od €500, u roku 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj je u tužbi naveo da je dana 28.10.2020. g. došlo do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovala NJ kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, te je u istoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika. Nakon navedene prometne nezgode tužitelju je odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavio sukladno uputama liječnika. Tužitelju su dijagnosticirane tjelesne povrede koje su detaljno opisane u liječničkoj dokumentaciji koja se prilaže. Tužitelj ističe i kako, zbog proglašene pandemije COVID-19, nije bio u mogućnosti u cijelosti obaviti liječenje te provesti terapiju, obzirom da su pregledi i ostali postupci bili otkazivani, odnosno pacijentima se sugeriralo javnim kanalima da ne dolaze u zdravstvene ustanove. Razlogom navedenog štetnog događaja, tužitelj je pretrpio i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja tužitelj će ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Na temelju naprijed navedenog te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja. Tužitelj ističe kako se obratio tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 28.02.2022., nakon čega je tuženik tužitelju isplatio iznos od 12.700,00 kn s osnova naknade štete, no isti iznos nikako ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu štete tužitelju te zbog tog razloga tužitelj od tuženika potražuje isplatu daljnjih novčanih iznosa kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu. Također, tužitelj navodi kako tuženik nije specificirao na što se odnose isplaćeni iznosi pa tužitelj predlaže da sud pozove tuženika da se očituje glede istoga, a sve kako bi tužitelj mogao uskladiti svoj tužbeni zahtjev. Ujedno, tužitelj navodi kako sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim pozitivnim propisima od tuženika potražuje i isplatu zakonskih zateznih kamata od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika.

Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da nisu sporne činjenice pasivne legitimiranosti tuženika, nastanka štetnog događaja, odgovornosti osiguranika tuženika te pravnog osnova potraživanja tužitelja. Sporna je za tuženika jedino visina štete. Tuženik se, obzirom na jednostavan predmet tužbe, protivi da se tužitelju u smislu čl. 299-a ZPP-a dodijeli rok radi očitovanja na odgovor na tužbu. Navedenim očitovanjem bi se nepotrebno jedino povećao parnični trošak. Uostalom, na pripremnom ročištu sud će odlučiti o svim navodima tužbe i odgovora na tužbu tako da nekakvo dodatno očitovanje tužitelja uistinu nije potrebno niti ekonomično, u predmetnoj situaciji kada je sporna jedino visina štete.

Radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo slijedeće dokaze: uvid u potvrdu MUP-a, PU varaždinske, PP Novi Marof, KLASA: 211-04/20-P/27053, uvid u spis MUP-a, PU varaždinske, PP Novi Marof prema podacima potvrde MUP-a, uvid u policu obveznog osiguranja od autoodgovornosti za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku predmetne prometne nesreće, uvid u liječničku dokumentaciju, uvid u presliku zahtjeva za naknadu štete i dopisa (mail) tužitelja kojim je dostavljen odštetni zahtjev tuženiku od dana 28.02.2022.g., uvid u presliku dopisa tuženika od 28.02.2022. te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku izv.prof.prim.dr.sc. Predragu Paviću.

Među strankama nije sporan nastanak niti dinamika prometne nesreće, ali je sporna osnovanosti i visina zatražene naknade štete, u kojem cilju je sud izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof.prim.dr.sc. Predragu Paviću. Vještak navodi da je tužitelj u štetnome događaju zadobio trzajnu ozljedu vrata, natučenje prsnoga koša, oguljotine obje podlaktice i desne potkoljenice. Provedeno je ambulantno liječenje po kirurgu, neurologu i fizijatru, uz RTG i laboratorijsku dijagnostičku obradu, te adekvatnu fizikalnu terapiju. Nakon provedenoga liječenja, kod tužitelja su zaostale opisane subjektivne tegobe i kliničkim vještačkim pregledom utvrđen opisani klinički status. Bol jačega intenziteta trajala je 2 dana, srednje jakoga intenziteta 7 dana, slabijega intenziteta slijedeća 2 tjedna. Tzv. primarni strah (u trenutku ozlijeđivanja i neposredne životne opasnosti) bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica) jačega intenziteta trajao je 1 dan, srednje jakoga intenziteta 7 dana, slabijega intenziteta 10 dana. Kod tužitelja nije došlo do smanjenje životne aktivnosti, zbog koje bi trpio duševne boli i morao ulagati pojačane napore u svakodnevnome životu. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna 2 sata dnevno prva 2 tjedna po ozljeđivanju, potom 1 sat dnevno slijedećih tjedan dana. Naruženosti nema.

Vještak se dopunski očitovao na prigovore tužitelja na ročištu 11. rujna ove godine. Na prigovor iz podneska tužitelja naveo je da tužitelj prigovara praktički ocjeni svih vidova neimovinske štete, jer da su navedene ocjene prenisko ocjenjene.

Temeljem uvida u med. dok. i kliničkog pregleda tužitelja, napravio je nalaz i mišljenje na način koji odgovara klauzulama sudsko medicinske struke, kao te se također temelji na njegovom kliničkom iskustvu. Kod tužitelja je u štetnom događaju došlo do trzajne ozljede vrata, natučenja prsnoga koša te oguljotina podlaktice i potkoljenice.

U priloženoj med. dok. nema egzaktne dijagnostičke obrade koja bi potvrdila konkretnu ozljedu sa eventualnim trajnim posljedicama, stoga smatra, slijedom svega navedenog, da je ocjena smanjenja životne aktivnosti iskazana korektno, a isto smatra i za ocjenu straha, boli, te potrebe za tuđom pomoći.

Nadalje navodi glede prigovora na ocjenu trajanja intenziteta boli i straha, da su obje ocjene iskazane kumulativno. Na upit pun. tužitelja kako to da nema naruženja, a vještak je konstatirao oguljotine, vještak odgovara da isto ne može ostaviti ožiljak. Na poseban upit pun. tužitelja koji se odnosi na ocjenu trajanja intenziteta boli kod tužitelja, odgovara kako već ranije spomenuta kumulativna ocjena objašnjava činjenicu na koji način je vještačio trajanje intenziteta bolova kod tužitelja, riječ je o procjeni liječnika.

Isti odgovor odnosno se i na ocjenu straha po principu kumulacije. Na pitanje pun. tužitelja kako se računa kumulativna ocjena, vještak odgovara da je riječ o fizički matematički nemjerljivim kategorijama već se radi o stručnoj procjeni liječnika vještaka, a ne o pukom zbrajanju.

Razlog zbog čega je procijenio da navedeni način trajanja intenziteta boli i straha se tumači na način da bol nije konstantna kategorija te nije uvijek jednakog intenziteta, to tim više što je tužitelj po savjetu liječnika prema potrebi uzimao analgetsku terapiju. Njegova procjena temeljem ranije iskazanih kriterija je upravo takva kakva je iskazana i pri tome ostaje. Na daljnji upit pun. tužitelja vještak navodi da je riječ o kumulativnoj procjeni po iskustvu kirurga kroz praksu liječenja takvih pacijenata sa ozljedama kakve su u konkretnom slučaju. To što je netko imao frontalni sudar i oguljotine, nije argument.

Dakle, pri izradi nalaza i mišljenja vještaci se koriste egzaktnom med. dok. te iskustvom koje imaju tijekom dugogodišnjeg vještačenja. Ponavlja, ocjena straha i boli nije matematički mjerljiva ali je njegova procjena da je obzirom na težine ozljeda i kronologiju liječenja kumulativna ocjena bila upravo takva kakva je iskazana u nalazu i mišljenju. Na daljnji upit pun. tužitelja vještak navodi kako je po njegovom mišljenju strah od vožnje automobilom kao i povremena nesanica i morni snovi nešto što ne predstavlja do te mjere značajan problem da bi se ocijenilo u nalazu i mišljenju, kao primjer vještak navodi ako bi netko imao cijeli život strah kao posljedicu nesreće to bi se tada trebalo priznati kao trajni strah, uvijek postoji opcija neuropsihološkog ili psihijatrijskog vještačenja.

Na poseban upit odgovara kako se smatra kompetentnim za procjenu težine pretrpljenoga straha kod ovakovih ozljeda, obično se traži psihijatrijsko vještačenje u slučajevima kada je provedeno i psihijatrijsko liječenje.

Valja istaknuti da je upravo sudac htio postaviti pitanje vještaku da li je uočio tragove u spisu o eventualnom psihijatrijskom vještačenju, ali vještak odgovara niječno jer bi u tom slučaju i on sam predložio vještačenje po takvoj vrsti vještaka u tom području.

Valja reći da ovaj nalaz i mišljenja vještaka, sud prihvaća i smatra da su napravljeni u skladu s pravilima znanosti i vještine, te su prihvaćeni kao stručna pomoć u dokazivanju relevantnih činjenica, jer su stručni i obrazloženi u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a vještak je detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaze i mišljenje, decidirano navodeći koje činjenice nalaze utvrđenima temeljem takvih nalaza i mišljenja.

Nije stoga niti osnovan prijedlog tužitelja za vještačenjem po psihijatru (i kirurgu, l. 48), jer je već taj dio pokriven izvedenim vještačenjem. Osim toga, tvrdnja pun. tužitelja da cit: "… ocjene bolova i straha glede trzajnih ozljeda vrata i kompletnog liječenja istih daleko odstupaju od ocjena sudskih vještaka na ovome sudu… " je potpuno netočna, imajući u vidu ostale rasprave upravo kod ovog suda i potvrđujuće odluke drugostupanjskih sudova sudeći po prezentiranoj mjesečnoj sudskoj praksi, drugim riječima - upravo suprotno.

Dokaz saslušanjem tužitelja nije izveden jer je po procesnoj snazi ionako supsidijaran, a činjenično je stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem izvedenih dokaza.

Valja i reći, da je odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kojemu cilju i služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta, a isto tako mu je prouzročena i imovinska šteta budući da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.ZOO), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi, fizičke bolove i strah budući da su isti u smislu čl.1100.st.2. ZOO-a kvalifikacijske okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Isto tako, utvrđivana je i potreba tužitelja za tuđom pomoći i njegom (čl.1095.st.1. ZOO).

Slijedom navedenog, vodeći računa o svim navedenim okolnostima, i uzevši u obzir i dob tužitelja (rođen 1986. godine), a s obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova, sav pretrpljeni strah tužitelja u ovom štetnom događaju, a u cilju izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja i prepisivanja), sud je, ocijenio da tužitelju zbog navedenih činjenica pripada i razlika pravične novčane naknade:

- po osnovi fizičkih bolova iznos i straha iznose od po €650 - sve uz sve uz uvećanje odštetnih iznosa od 50%, sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike

Hrvatske iz lipnja 2020. godine,

- što se tiče tuđe pomoći i njege, vještak je naveo u svom nalazu i mišljenju da je tužitelju bila potrebna i tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 35 sata nestručne pomoći ukućana (drugačije nije niti dokazano, a da jest, tuženik bi morao platiti i više – tuženiku je nesporno da su pružali ukućani tu radnju l. 48), a visina sata od €4 odmjerena je po slobodnoj ocjeni suda, ukupno €140.

Tako bi tužitelju pripadao ukupan iznos dosuđene štete u visini od €1314. Tuženik je prije podnošenja tužbe isplatio tužitelju €1.686,58 (12.700,00 kn) – dakle više od iznosa koji bi mu bio dosuđen u ovom postupku pa posljedično tužitelju ne može sa uspjehom biti dosuđen nikakav novi iznos zatražene štete. Logički i pravo stoga je tužbeni zahtjev kao takav, neosnovan.

Odluka o trošku parničnog postupka tuženika temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. st. 1. ZPP-a, a troškovi su odmjereni Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika : trošak odgovora na tužbu, 1 podneska i zastupanja na 2 ročišta , sve radnje po 100 bodova Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1, što ukupno iznosi 400 bodova, uz PDV-t 25% ukupno €500.

Tužitelj je izgubio ovu parnicu pa nema niti pravo na trošak ovog parničnog postupka (čl. 152 a u vezi sa čl. 154. st. 5 ZPP-a).

U Zagrebu, dana 26. rujna 2025. godine

Sudac:

Marko Duk

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana, sukladno Zakonu o parničnom postupku.

DNA

1. pun. tužitelja – uz nalog za plaćanje pristojbe €26,54 za presudu

2. tuženiku