Povrv-721/23-4

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja Split Parkinga d.o.o. Split, iz Splita, Ruđera Boškovića 8, OIB: 90551978160, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Budimir i partneri u Splitu, protiv tužene ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. srpnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Mije Rajić, odvjetnice u Splitu, na ročištu radi objave dana 26. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I Održava se na snazi platni nalog iz rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave br. Ovrv-12113/2023 od 2. lipnja 2023. Vlade Madunića, javnog bilježnika u Splitu, u dijelu kojim se nalaže tuženoj u roku od 8 dana isplatiti tužitelju iznos od 29,86 eur sa zateznom kamatom koja na označeni iznos teče od 17. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

II Ukida se platni nalog iz rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Vlade Madunića, javnog bilježnika u Splitu, broj Ovrv-12113/2023 od 2. lipnja 2023. u dijelu kojim se tuženoj nalaže u roku od 8 dana podmiriti trošak ovršnog postupka u iznosu od 43,66 eur sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

III Nalaže se tuženoj, u roku od 8 dana, naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 150,00 eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Javnobilježničkim rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Ovrv- 12113/2023 od 2. lipnja 2023. određena je ovrha kojom se nalaže ovršenici, ovdje tuženoj, namiriti novčano potraživanje ovrhovoditelja, ovdje tužitelja u iznosu od 29,86 eur s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dospijeća 17. lipnja 2022. te trošak ovršnog postupka u iznosu od 43,66 eur sa zateznom kamatom, koja teče od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate, a sve temeljem pokušaja premještanja vozila.

2. Dana 19. lipnja 2023. zaprimljen je prigovor tužene, stoga je sud rješenjem broj Ovrv-12113/2023-8 od 8. rujna 2023. stavio pobijano rješenje o ovrsi izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha uz ukidanje provedenih radnji, a postupak je nastavljen po pravilima parničnog postupka.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom javnobilježničkog rješenja o ovrsi, tužiteljevog zapisnika o pokušaju premještanja vozila broj 117793 i računa od 16. lipnja 2022., naredbe Prometnog redarstva Grada Splita za premještanje vozila broj 117793 od 16. lipnja 2022. s fotografijom, informacije o korisniku usluga i prigovora tužene.

4. Punomoćnici tužitelja zatražili su naknadu troška postupka.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi pitanje osnovanosti tužbe, dok visini tužbenog zahtjeva nije posebno prigovoreno.

7. Odredbom iz čl. 9. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO), propisano je kako je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje, dok je vjerovnik temeljem te obveze ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje, a dužnik ju je dužan u cijelosti ispuniti, kako to propisuje odredba iz čl. 65.

8. Odredbom iz čl. 82. st. 1. toč. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/114, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22, dalje ZSPC) propisano je kako vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili prometnim znakom, a ako postupi suprotno citiranoj odredbi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eur, kako je propisano st. 4. istog članka.

9. Odredbom iz čl. 6. st. 1. Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja poslova nadzora nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila (Narodne novine broj 134/08, 98/18) propisano je kako se prije izdavanja naloga za premještanje vozila po stavku 1. istog članka, položaj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje fotografijom ili skicom predmetnog vozila, a istovjetno propisuje i odredba iz čl. 84. st. 3. ZSPC.

10. Pregledom pobijanog ovršnog rješenja, naredbe Prometnog redarstva Grada Splita za premještanje vozila broj 117793 od 16. lipnja 2022. s fotografijom lica mjesta te tužiteljevog zapisnika o pokušaju premještanja vozila i računa broj 117793 od 16. lipnja 2022., razvidno je kako se tužena tereti radi isplate iznosa od 29,86 eur (225,00 kn) zbog nepodmirenog pokušaja premještanja vozila reg. oznake [registarska oznaka], a u skladu s naredbom nadležnog Prometnog redarstva, radi nepropisno parkiranog, odnosno zaustavljenog vozila gore označene registarske oznake na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili prometnim znakom.

11. Uzimajući u obzir prigovor tužene, jasno je kako ne čini spornim aktivnu legitimaciju tužitelja, odnosno njegovo ovlaštenje za obavljanje komunalne djelatnosti premještanja i blokiranja nepropisno parkiranih ili zaustavljenih vozila s javnih površina na području grada Splita. Također ne čini spornim da je bila vlasnica vozila marke Mazda registarske oznake [registarska oznaka] u vrijeme predmetnog događaja, već osporava da je upravljala vozilom ili se vozila u njemu, uz obrazloženje kako ga je tom prilikom momak njezine kćeri zaustavio na mjestu prikazanom na fotografiji lica mjesta priloženoj uz naredbu Prometnog redarstva uslijed kvara na motoru. Na tu okolnost prije svega valja navesti kako za postojanje građanskopravne odgovornosti nije odlučno je li vlasnik stvari počinio ili je pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo ili prekršaj. Naime, za premještanje ili pokušaj premještanja vozila i naplatu troškova, od odlučnog je značaja da su ostvarena obilježja prekršaja nepropisnog zaustavljanja ili parkiranja vozila, dok je pravno irelevantno tko je nepropisno zaustavio ili parkirao vozilo, odnosno postojanje prekršaja i krivnje počinitelja za tu radnju. Što se tiče prisilnog zaustavljanja vozila, tužena do zaključenja raspravljanja nije postupila u skladu s odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) i dostavila dokaze kojima bi nedvojbeno potkrijepila navode iz prigovora, poput računa vučne službe do mjesta popravka i računa servisa u kojem je kvar popravljen, stoga se njezine tvrdnje o zaustavljanju radi kvara na vozilu drže neutemeljenim i proizvoljnim. Kod takvog stanja stvari neosnovano je i isticanje neobavljene usluge tužitelja, jer je vozilo tužene zatečeno u prekršaju, a tužiteljevi djelatnici postupali su prema naredbi ovlaštenog prometnog redara Grada Splita. Dakle, pristupili su vozilu tužene radi premještanja, ali nisu imali potrebe obaviti tu radnju u potpunosti, jer je u vozilu zatečen vozač koji ga je odvezao s lica mjesta, ali je u svakom slučaju na strani tužene nastala obveza podmirenja pristupa licu mjesta radi pokušaja premještanja.

12. U svakom slučaju, tužitelj je dokazao obvezno-pravni odnos stranaka i odgovornost tužene za ispunjenje predmetne obveze u smislu ranije citirane odredbe iz čl. 9. ZOO, a s tim u vezi pravo zahtijevati od dužnika ispunjenje obveze, kako to i propisuje odredba iz čl. 65. ZOO. Dakle, tužba ima valjalo zakonsko uporište, uz napomenu kako tužena nije posebno prigovorila visini postavljenog tužbenog zahtjeva, a ona jasno proizlazi iz već navedenog računa tužitelja, koji ispunjava sve zakonske pretpostavke za valjanost i podobnost vjerodostojne isprave za ovrhu, propisane odredbom iz čl. 31. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17). S tim u vezi, platni nalog valjalo je održati na snazi u dijelu koji se odnosi na zahtjev za isplatom glavnice u iznosu od 29,86 eur, a tužitelju pripada pravo i na zateznu kamatu koja teče od dana dospijeća tog iznosa, odnosno od 17. lipnja 2022. do isplate i to na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. ZOO, kako je odlučeno u točki I izreke presude.

13. U odnosu na trošak ovrhe, platni nalog je ukinut, kako je odlučeno u točki II izreke presude, jer se ovršni postupak po prigovoru ovršenika nastavio kao parnični i radi se o jedinstvenom postupku, stoga je o tužiteljevom trošku trebalo odlučiti jednom odlukom. Naime, presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava se na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tijeku postupka, uz napomenu kako zatezna kamata na dosuđeni trošak jedinstvenog postupka teče od donošenja prvostupanjske presude, dok je po platnom nalogu na ovršni trošak tekla od donošenja rješenja o ovrsi.

14. Odluka o trošku postupka donesena je u skladu s odredbom iz čl. 154. st. 1. ZPP, stoga je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćnicima u iznosu od 100,00 eur, prema Tbr. 7. toč. 9. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), koji je uvećan za 25% PDV i trošak nagrade javnom bilježniku u iznosu od 25,00 eur. Slijedom toga, tuženoj je naložena naknada tužiteljevog troška u iznosu od 150,00 eur sa zatraženom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od donošenja presude do isplate, u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. ZOO, kako je odlučeno je u točki III izreke presude, dok se u više zatraženom dijelu zahtjev drži neosnovanim.

Split, 26. rujna 2025.

S U D A C

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženoj