REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pn-79/2024-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Ilki Leko kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] koju zastupa punomoćnik Željko Damjanac odvjetnik iz [adresa], protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71 koga zastupa Odvjetničko društvo Mađarić i Lui iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane 19. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Željka Damjanac, odvjetnika iz Požege i presude objavljene 26. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547, Martićeva 71, Zagreb dužan je tužiteljici ĆR, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] platiti s osnova naknade štete iznos od 700,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućim od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europske središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

II Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva s osnova naknade štete u iznosu od 3.300,00 eura kao s neosnovanim.

III Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547 da tužiteljici ĆR, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.304,91 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europske središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

S preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka tužiteljica se kao s neosnovanim odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica DR podnijela je tužbu protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje radi naknade štete. U tužbi navodi da je dana 22. kolovoza 2024. godine u mjestu Gradac, u ulici Alojzija Stepinca kod kuće broj 22. došlo je do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao NR OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], upravljajući traktorom marke IMT 577, bez važeće vozačke dozvole, a koje vozilo je u trenutku štetnog događaja bilo neosigurano jer mu je polica obveznog automobilskog osiguranja broj 131031250340, ugovorena sa osigurateljem Grawe Hrvatska d.d. Zagreb istekla dana 24.06.2024. Slijedom navedenog legitimacija tuženika za ovaj postupak se temelji na odredbama članka 15. i 21. Zakona o obveznom osiguranju u prometu. Do nezgode je došlo na način da je NR krećući se traktorom marke IMT reg. oz. PŽ513ER, desnom stranom kolnika, propustio voziti traktor sredinom kolnika i na sigurnoj udaljenosti od tužiteljice koja se kao pješakinja kretala uz desni rub kolnika, tako da je priključnim strojem traktora zahvatio istu pri čemu je ona zadobila tjelesne ozljede opisane u dokumentaciji o liječenju. Protiv vozača neosiguranog poljoprivrednog traktora od stane PU Požeško slavonske podnesen je optuženi prijedlog Općinskom sudu u Požegi radi prekršaja iz članka 47. st. 2. i čl. 216. st. 1., čl. 199. st. 2. i 238. st. 1. Zakona o sigurnosti promet na cestama i Zakona o obaveznom osiguranju u prometu, kako je vidljivo iz potvrde o nezgodi izdane od strane PU Požeško slavonske. Od pada u desni putni kanal tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je bila liječena u OŽB Požega, a riječ je o kontuzijskim ozljedama desne nadlaktice lijevog dlana i kuka. Tijekom liječenja se žalila i na bolove u lijevom koljenu, koji su također posljedica ozljeđivanja. Osim što je pretrpjela bolove ista je pretrpjela i jak primarni strah, a kao posljedica nezgode zaostao je izraziti strah te ona nakon ove nezgode ima problema sa usnivanjem i koncentracijom što je posebno izraženo jer živi sama, a u poznoj je životnoj dobi. Zbog ovih posljedica je imala terapiju predloženu od psihijatra u OŽB Požegi. Kako je za ovaj štetni događaj odgovoran vozač neosiguranog vozila tužiteljica postavlja zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti koja se ogleda u pretrpljenim bolovima u sva tri stupanja intenziteta kroz vrijeme liječenja dakle od 22. 08.2024. pa do 10.10.2024. godine u iznosu od 2.000,00 eur te za pretrpljeni strah iznos od 2.000 eur, što ukupno iznosi 4.000,00 eur. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora no on se na taj zahtjev oglušio. Slijedom iznesenog predlaže se da sud nakon provedenog postupka donese slijedeću presudu:

Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, Martićeva 71, Zagreb, dužan je tužiteljici ĆR OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], platiti s osnova naknade štete iznos od 4.000,00 € sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućim od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te joj naknaditi troškove ovog postupka sa zakonskim zateznim kamata od presuđenja pa do isplate, a sve u roku 15 dana.

2. Tuženik Hrvatski ured za osiguranje u odgovoru naveo je prvenstveno da se prigovara nepravovremenosti tužbe, jer je tužba podnesena prije isteka roka propisanog člankom 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Tuženik je odštetni zahtjev tužiteljice zaprimio dana 31. listopada 2024., te zbog nedostatka dokumentacije nije mogao utvrditi osnovanost potraživanja, donijeti odluku o zahtjevu, i izvršiti nesporne isplate, dok je tužiteljica i prije isteka roka za rješavanje odštetnog zahtjeva podnijela tužbu, i to dana 2. prosinca 2024. Predlaže se donijeti rješenje kojim se tužba odbacuje, a sve sukladno odredbi članka 282. Zakona o parničnom postupku. Podredno, obzirom je u predmetnoj nesreći sudjelovalo neosigurano vozilo, tuženik sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu priznaje pasivnu legitimaciju. Priznaje se činjenica nastanka prometne nesreće od dana 30. listopada 2023., ali se osporava način nastanka iste te nesreće kako je interpretiran u tužbi. Iz dokumentacije dostavljene uz tužbu, ne može se utvrditi dinamika nastanka nesreće, stoga tuženik osporava odgovornost za nesreću. Tužba ne sadrži dokaze kojima se utvrđuju činjenice navedene u istoj, što je protivno odredbi članka 186. Zakona o parničnom postupku, te je tuženik onemogućen u davanju odgovora na tužbu, i predlaganju dokaza kako se od tuženika i traži. Ukazuje se da jedina dokumentacija koja se odnosi na nastanak nesreće, a koju je tužiteljica dostavila uz tužbu, jest Potvrda MUP-a, PU požeško-slavonska, Policijska postaja Pleternica, od 17. rujna 2024., kojom dokumentacijom se ne može utvrđivati dinamika nesreće, niti odgovornost tuženika. Slijedom navedenoga, kako je tužba nepodobna za postupanje, tuženik predlaže sudu bez bilo kakve daljnje odgode donijeti rješenje kojim se tužba odbacuje, uz naknadu parničnih troškova tuženiku, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od donošenja odluke do isplate, a prema specifikaciji troškova: odgovor na tužbu 250,00 eur (uračunat PDV 25%), pristojba na odgovor na tužbu 86,45 eur, odnosno ukupno 336,45 eur. Podredno, ističe se kako tužiteljica uz tužbu nije dostavila Zapisnik o očevidu, te se predlaže da ista dostavi Zapisnik, kao i presliku skice lica mjesta i fotoelaborata, koji su sastavni dio Zapisnika o očevidu. Predlaže se da svi troškovi koji nastanu dostavom dokumentacije, koju je tužiteljica bila dužna dostaviti uz tužbu, odnosno odštetni zahtjev, odnosno dokumentacije koja je nužna za utvrđivanje osnovanosti potraživanja, padnu na teret tužiteljice, po načelu culpae, a bez obzira na ishod postupka. Podredno, ukoliko sud ne donese rješenje o odbačaju tužbe, i tužiteljica naknadno dostavi relevantnu dokumentaciju, tuženik predlaže da svi troškovi koji bi nastali dostavljanjem dokumentacije, a koja je trebala biti dostavljena uz tužbu, tužiteljica naknadi tuženiku. U tom slučaju, tuženik će se detaljnije očitovati o tužbi i tužbenom zahtjevu, zbog čega i zadržava pravo predlagati daljnje dokaze. Radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće, tuženik predlaže službenim putem od MUP-a, PU Požeško-slavonske, PP Pleternica zatražiti i priklopiti cjelokupan predmet sačinjen po predmetnoj nesreći, a radi uvida u postojeću dokumentaciju (fotoelaborat, skicu lica mjesta, službene zabilješke, i dr.), broj: 511-22-06-24-3, 211- 08/24-4/30031, službenim putem od nadležnog Prekršajnog suda, pribaviti i priklopiti cjelokupan predmet vođen nakon predmetne nesreće, a radi uvida u postojeću dokumentaciju (fotoelaborat, skicu lica mjesta, službene zabilješke, i dr.), provesti dokaz saslušanjem NR, vozača neosiguranog traktora, pozivom na adresu: [adresa], provesti prometno vještačenje. Nakon što se službenim putem zatraži i pribavi gore navedena relevantna dokumentacija, tuženik će se detaljnije očitovati o tužbi i tužbenom zahtjevu, zbog čega tuženik zadržava pravo očitovati se na istu, i predlagati daljnje dokaze. Podredno, u odnosu na postavljeni zahtjev za naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, tuženik ističe kako je visina svih zatraženih iznosa neprimjerena karakteru zadobivenih ozljeda. Predlaže se tužiteljicu pozvati na očitovanje o završetku liječenja, kao i na dostavu cjelokupne medicinske dokumentacije, proizašle iz predmetne prometne nesreće. Također, predlaže se tužiteljicu pozvati na dostavu preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona, ovjerenog od liječnika primarne zdravstvene zaštite, sa numeriranim brojevima stranica i svaka stranica ovjerena, uz zapis ovjeren od strane liječnika opće medicine koliko ukupno stranica ima zdravstveni karton, radi uvida o ranijem zdravstvenom stanju tužiteljice, a sve u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Ukoliko tužiteljica nije u mogućnosti dostaviti zdravstveni karton, predlaže se istu pozvati da sudu dostavi podatke o liječniku primarne zdravstvene zaštite, a kako bi sud službenim putem, što se i predlaže, od istog liječnika mogao zatražiti preslik zdravstvenog kartona. Također, predlaže se sudu službenim putem od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Središnja služba Zagreb, Margaretska 3, zatražiti i pribaviti podatak o liječniku/liječnicima obiteljske medicine kod kojeg / kojih je tužiteljica prijavljena, a od istog / istih zatražiti preslik zdravstvenog kartona. Ukazuje se kako tužiteljičino zdravstveno stanje prije nesreće i nakon nesreće, u većoj ili manjoj mjeri može imati neposredni ili posredni utjecaj na zdravstveno stanje za koje se tvrdi da je posljedica nesreće, stoga je tuženikov prijedlog za dostavom cjelokupnog zdravstvenog kartona, u potpunosti osnovan. Tuženik predlaže da se u okviru medicinskog vještačenja utvrdi je li liječenje okončano, te ukoliko jest okončano, kad je okončano i kada je zdravstveno stanje u dovoljnoj mjeri stabilizirano da se može utvrditi ukupnost trajnih posljedice, te ukupan opseg i visina štete na temelju objektivnih činjenica koje proizlaze iz medicinske dokumentacije. Nakon provođenja medicinskog vještačenja predloženog po tužiteljici, tuženik zadržava pravo predlagati potrebna daljnja medicinska nadvještačenja, ukoliko vještačenja predložena i provedena po prijedlogu tužiteljice, ne budu pravilna, objektivna i valjano argumentirana, odnosno, provođenje istoga, kao novog dokaza, tuženik već sada predlaže provesti. Tuženik predlaže da mu se dodjeli rok za pismena očitovanja: na dokaze koji se budu provodili tijekom postupka, na sve navode tužiteljice, kao i na nalaze i mišljenja koji se budu provodili tijekom postupka. Slijedom navedenoga, osporava se osnovanost i visina tužbe i tužbenog zahtjeva. Predlaže se tužiteljicu u cijelosti odbiti sa tužbom i tužbenim zahtjevom, uz naknadu parničnih troškova tuženiku, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja do isplate. Temeljem odredbe članka 29. stavak 5. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, u svezi s članka 211. Zakona o parničnom postupku, tuženik predlaže o otpočetoj parnici obavijestiti kao treću osobu: NR, [adresa], vozača i vlasnika neosiguranog traktora reg. broja [registarska oznaka], a poradi eventualnog miješanja u parnicu na strani tuženika, jer postoji mogućnost postavljanja naknadnog regresnog zahtjeva prema istome.

3. U podnesku od 8. travnja 2024. tužiteljica se očitovala na nalaz i mišljenje prometnog vještaka na koji primjedbi nije imala, a u podnesku od 12. srpnja 2025. tužiteljica je predložila da sud donese presudu kojom se nalaže tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547, Martićeva 71, Zagreb da tužiteljici ĆR, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] plati s osnova naknade štete iznos od 2.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućim od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te joj naknadi troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate, a sve u roku 15 dana.

4. Tuženik se u podnesku od 15. srpnja 2025. očitovao na naprijed navedeni tužbeni zahtjev tužiteljice te je naveo da je tužiteljica iskazala namjeru za djelomičnim povlačenjem tužbe i tužbenog zahtjeva, a za iznos od 2.000,00 eura u odnosu na zahtjev postavljen u tužbi. Tuženik se protivi namjeravanim djelomičnom povlačenju tužbe i tužbenog zahtjeva navodeći da zbog toga sud treba odlučiti o tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi. Podredno u povučenom dijelu tuženik potražuje parnični trošak. Istim podneskom tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka FR na koji primjedbi nije imao.

5. U podnesku od 20. kolovoza 2025. tuženik je naveo da je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i ZNR. RR, univ. spec. traff., tehničkim putem nije moguće utvrditi dinamiku prometne nesreće, nije moguće potvrditi kontakt između traktorskog priključka i tijela tužiteljice, nije moguće odrediti mjesto naleta gledano po duljini i širini kolnika, nije moguće odrediti položaj u kojem se nalazila tužiteljica neposredno prije naleta i je li se ista nalazila na kolniku ili se nalazila na travnatoj površini uz kolnik, je li tužiteljica stajala ili se kretala i u kojem smjeru, nije moguće odrediti putanju, brzinu i način kretanja traktora u pojedinim fazama prometne nesreće, a nije moguće niti provesti vremensko – prostornu analizu i analizu mogućnosti izbjegavanja prometne nesreće. Dakle, vještak tehničkim putem nije mogao utvrditi razlog pada tužiteljice jer u spisu nema tehničkih elemenata koji bi na to ukazivali. Dakle, u nalazu i mišljenju je istaknuto da u spisu nema tehničkih elemenata temeljem kojih bi se utvrdila predmetna nesreća. Tuženik nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, u dijelu u kojem vještak iznosu zaključke temeljene na materijalnim tragovima. Za dio vještačenja koje je sačinjeno bez podloge postojanja materijalnih tragova, i suprotno podacima navedenim u Zapisniku o očevidu, a temeljem pretpostavki, ukazuje se kako se ne može prihvatiti i na istom se ne može temeljiti sudska odluka. Prometno vještačenje treba se temeljiti isključivo na utvrđenim činjenicama, kako bi ispunilo cilj vještačenja, a to je da sud pomoću stručnog pomagača utvrdi pravno relevantne činjenice, a ne hipoteze koje nemaju materijalnu podlogu u provedenim dokazima. Prema provedenom nije moguće na izvjestan način utvrditi stvarni uzrok tužiteljičina pada, odnosno iz nalaza i mišljenja ne proizlazi izvjestan zaključak da bi to bio način vožnje neosiguranog vozila. Ukazuje se da nema čvrstih i nedvojbenih dokaza, već postoji samo hipotetička mogućnost, a ne i nedvojbeno dokazana činjenica, a samo na temelju nedvojbeno utvrđenih činjenica moguće je usvojiti tužbeni zahtjev. Bez materijalnih dokaza mogućnost pada tužiteljice predstavlja nedokazanu pretpostavku, što nije temelj za usvajanje zahtjeva. Tuženik iznosi ustaljeni stav sudske prakse u ovakvim i sličnim predmetima, a na okolnost osporene odgovornosti za nastanak prometne nesreće. Slijedom navedenog, ukazuje se da tužiteljica nije dokazala da bi predmetni štetni događaj uzrokovalo neosigurano vozilo. U preostalom dijelu tuženik ustraje kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda i prijedloga.

6. Sud je o ovom parničnom postupku obavijestio treću osobu NR dopisom od 31. siječnja 2025.

7. U dokaznom postupku izvršen je uvid u potvrdu PP Pleternica od 17. rujna 2024., medicinsku dokumentaciju tužiteljice, izvršen je uvid u spis ovoga suda broj Pp-1102/2024, pročitan je nalaz i mišljenje prometnog vještaka od 28. ožujka 2025. i nalaz i mišljenje medicinskog vještaka od 1. srpnja 2025.

7.1. Sud druge dokaze nije izvodio budući je na temelju izvedenih dokaza činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

8. Tuženik je dakle u odgovoru na tužbu priznao pasivnu legitimaciju i činjenicu nastanka prometne nesreće od 22. kolovoza 2024.

9. Prema odredbi članka 19. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava i osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom.

9.1. Prema odredbi članka 1100. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnost slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o visini i trajanju povrede izazvane fizičke boli, duševne boli i straha u cilju kojom služi ta naknada i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive njenom naravi i društvenom svrhom.

9.2. Prema odredbi članka 1095. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima tko drugom nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

10. Uvidom u spis Općinskog suda u Požegi broj Pp-1102/2024 utvrđeno je da je u tom postupku okrivljenik NR proglašen krivim za izazivanje prometne nesreće koja se dogodila 22. kolovoza 2024. u 20,30 sati u mjestu Gradac u [adresa]. Isti je u toj prometnoj nesreći upravljao neregistriranim traktorom marke IMT 577 broja šasije [broj šasije] kojemu je bio pridodan traktorski priključak (traktorska šprica). Isti se kretao kolnikom u ulici Alojzija Stepinca iz smjera u ulici S. Radića u mjestu Gradac smjerom istok-zapad, a dolaskom u blizini kućnog broja 22 u ulici Alojzija Stepinca nije se kretao što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega s obzirom na brzinu kretanja vozila te stanju i osobinama ceste da ne ugrožava druge sudionike u prometu kojom prilikom je došlo do udara dijela traktorskog priključka u desnu ruku UR koja je bila pješak i koja se nalazila na putnoj bankini sa sjeverne strane kolnika.

11. Radi utvrđenja mehanizma nastanka predmetne prometne nesreće od 22. kolovoza 2024. provedeno je vještačenje po vještaku prometne struke ŠR.

12. Prometni vještak u svom nalazu i mišljenju naveo je da je prema optužnom prijedlogu u 22. kolovoza 2024. oko 20,30 sati u mjestu [adresa] u [adresa] NR upravljao traktorom bez registarskih oznaka za koji je bio priključen traktorski priključak, traktorska šprica i kretao se kolnikom ulice A. Stepinca u mjestu Gradac iz smjera istoka u smjeru zapada. Dolaskom ispred kuće broj 22 došlo je do udara dijela traktorskog priključka u desnu ruku pješakinje UR koja se nalazila na putnoj bankini sa sjeverne strane kolnika. Do dolaska očevidne ekipe traktor je napustio mjesto događaja, traktor je pronađen na travnatoj površini u blizini nogometnog igrališta u mjestu Gradac, a traktorski priključak je pronađen u dvorištu obiteljske kuće u [adresa] u mjestu Gradac. Na mjestu događa nisu pronađeni tragovi iz prometne nesreće, a NR imao je 1,90 g/kg alkohola dok UR nije imala alkohola u organizmu. Prema mišljenju prometnog vještaka i njegovom zaključku nije moguće utvrditi dinamiku prometne nesreće odnosno nije moguće potvrditi kontakt između traktorskog priključka i tijela tužiteljice, nije moguće odrediti mjesto naleta gledano po uzdužnom i poprečnom presjeku kolnika (duljini i širini) nije moguće odrediti položaj u kojem se nalazila tužiteljica neposredno prije naleta i je li se ista nalazila na kolniku ili travnatoj površini uz kolnik, je li stajala ili se kretala i u kojem smjeru, nije moguće odrediti putanju, brzinu i način kretanja traktora u pojedinim fazama prometne nesreće niti je moguće provesti vremensko-prostornu analizu i analizu mogućnosti izbjegavanja prometne nesreće. Obzirom da je širina konstrukcije traktorskog priključka (prskalice) veća od širine traktora te obzirom na krutost konstrukcije prskalice tehnički je moguće da se prometna nesreća dogodila na način opisan u iskazu NR u svojstvu okrivljenika odnosno na način da je prilikom kretanja traktora po kolniku ulice A. Stepinca iz smjera istoka u smjeru zapada došlo do udara konstrukcije prskalice u desnu ruku tužiteljice koja se nalazila na travnatoj bankini sa sjeverne strane kolnika. Za sigurno obilaženje tijela tužiteljice bilo je potrebno održavati sigurnosni bočni razmak između konstrukcije prskalice i tijela tužiteljice od minimalno oko 0,5 m. 13. Dakle, uvidom u spis Općinskog suda u Požegi broj Pp-1102/2024 i temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka sud je utvrdio da je tužiteljica DR **.**.2024. kao pješak na putnoj bankini u blizini kuće broj 22 u ulici Alojzija Stepinca u Gradcu zadobila ozljedu desne ruke na način da ju je udario traktorski priključak (traktorska šprica) koja je bila pridodana na neregistrirani traktor kojim je upravljao NR i koji se traktorom nije kretao bliže desnom rubu kolnika kako ne bi ugrožavao druge sudionike, a traktorski priključak (traktorska prskalica) veća je od širine traktora.

14. Stoga sud nalazi da je tuženik odgovoran za ozljedu tužiteljice koju je zadobila dana 22. kolovoza 2024.

15. Radi utvrđenja visine štete koja je u štetnom događaju od 22. kolovoza 2024. nastala tužiteljici provedeno je vještačenje po vještaku medicinske struke.

16. Medicinski vještak FR u svom nalazu i mišljenju naveo je da je DR **.**.2022. zadobila ozljede i top nagnječenje lijevog dlana i kuka i oguljotinu desne nadlaktice. Pregledana je na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Opće županijske bolnice Požega te je nakon učinjene radiološke i laboratorijske, toalete ogrebotina desne nadlaktice upućena na daljnje liječenje u kućnu njegu. Liječenje je završeno polovinom rujna 2024. Ozljede zadobivene u navedenoj nezgodi su pojedinačno i ukupno laka tjelesna ozljeda, a moguće ih je zadobiti udarcem traktorskog priključka i u uzročno-posljedičnoj vezi su s nezgodom od 22. kolovoza 2024. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela bolove srednjeg intenziteta tijekom dva dana i bolove lakog intenziteta tijekom osam dana. Pretrpjela je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, a sekundarni strah trpjela je tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja. Trpjela je sekundarni strah srednjeg intenziteta tijekom dva dana i slabog intenziteta tijekom pet dana.

17. Na temelju izvedenih dokaza i to uvidom u medicinsku dokumentaciju tužiteljice kao i na temelju nalaza i mišljenja medicinskog vještaka FR koji je dana po ocjeni ovoga suda dani u skladu s pravilima struke, objektivno i nepristrano, a radi se i o stalnom sudskom vještaku s dugogodišnjim iskustvom te ga je sud u cijelosti prihvatio, sud je našao da obzirom na težinu ozlijede koju je tužiteljica zadobio u prometnoj nesreći od 22. kolovoza 2024. pravo osobnosti je u toj mjeri povrijeđeno da tužitelj ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

18. Dakle, prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka FR tužiteljica je trpjela bolove srednjeg intenziteta tijekom dva dana te lakog intenziteta tijekom osam dana, a pretrpjela je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, sekundarni strah trpjela je tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja, a trpjela je sekundarni strah sekundarnog intenziteta tijekom dva dana, a slabog intenziteta tijekom pet dana.

19. Obzirom na trajanje i jačinu bolova sud tužiteljici dosuđuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 200,00 eura, a za pretrpljeni strah iznos od 500,00 eura obzirom da je po ocjeni ovoga suda tužiteljica imala spoznaju o ugroženosti svog zdravlja kao i zabrinutost i strah za posljedice ozljeđivanja i ishod liječenja.

20. Dakle, sud tužitelju s osnova povrede prava osobnosti odnosno neimovinske štete dosuđuje iznos od 700,00 eura. Sud je prihvatio i zahtjev tužiteljice za isplatom zakonske zatezne kamate koja na dosuđeni iznos teče od presuđenja pa do isplate.

21. Stoga je odlučno kao u točki I izreke.

22. Tužiteljica je tužbom i tužbenim zahtjevom iz tužbe zatražila isplatu na ime naknade štete iznos od 4.000,00 eura, a tužbenim zahtjevom iz podneska od 12. srpnja 2025. zatražila je na ime naknade štete iznos od 2.000,00 eura.

23. Tuženik u podnesku od 15. srpnja 2025. smatra da je tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva kojem povlačenju se tuženik protivi.

24. Sud nalazi da je tužiteljica tužbenim zahtjevom iz podneska od 12. srpnja 2025. smanjila tužbeni zahtjev, a smanjenje tužbenim zahtjevom smatra se djelomičnim povlačenjem.

25. Prema odredbi članka 193. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) tužba se može povući i kasnije sve do zaključenja glavne rasprave ako tuženik na to pristane.

26. Budući da se tuženik protivio povlačenju dijela tužbenog zahtjeva, a sud je našao da je osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu štete to je sud odlučio o postavljanju tužbenog zahtjeva iz tužbe tužiteljice te je tužiteljica sa zahtjevom za isplatom na ime naknade štete u iznosu od 3.300,000 eur kao s neosnovanim odbio i odlučio kao u točki II izreke.

27. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljica je u ovom postupku uspjela s osnovom tužbe dok je s visinom tužbenog zahtjeva uspjela sa 17,50% pa je uspjeh tužiteljice u ovom postupku 58,75%. Sud je kao osnovan priznao trošak tužiteljice za sastav podneska u postupku mirnog rješenja u iznos od 200,00 eura, za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 8. travnja 2025. i 12. srpnja 2025. za svaki iznos od 200,00 eura, za pristup na pripremno ročište održano 31. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura i za pristup na glavnu raspravu održanu 19. rujna 2025. u iznosu od 200,00 sura. Sud je kao osnovan priznao trošak zastupanja tužiteljice u iznosu od 1.200,00 eura i PDV na taj iznos od 300,00 eura pa je priznao ukupan trošak zastupanja tužiteljice u iznosu od 1.500,00 eura. Sud je kao osnovan priznao i trošak tužiteljice na ime troškova prometnog vještačenja u iznosu od 350,00 eura i na ime troškova medicinskog vještačenja u iznosu od 241,45 eura. Sud je kao osnovan priznao i trošak tužiteljice na ime sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 43,23 eur koliko je tužiteljica na ime sudske pristojbe na tužbu i platila te na ime sudske pristojbe na presudu u iznosu od 86,45 eura koliko je tužiteljica u obvezi platiti na ime sudske pristojbe na presudu. Dakle sud je kao osnovan priznao ukupan trošak tužiteljice u iznosu od 2.221,13 eur. Obzirom na uspjeh tužiteljice sud je tužiteljici dosudio iznos od 1.304,91 eur. Sud je tužiteljici s preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka kao s neosnovanim odbio.

28. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 26. rujna 2025.

S u d a c

Ilka Leko

Naputak o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. Odvjetnik Željko Damjanac, Požega

2. Odvjetničko društvo Mađarić i Lui, Zagreb, Zelinska 4