REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Pp-2555/2024-15

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Ankici Crnjak uz sudjelovanje Darije Ćosić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv PA, radi djela prekršaja iz čl.22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22) pokrenutog optužnim prijedlogom IX. policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/24-5/34864, Urbroj: 511-19-35-24-1. od 30.12. 2024. godine, temeljem čl.179.st.1. i čl.182.t.3. Prekršajnog zakona (N.N.197/07,39/13, 157/13,110/15,114/22) donio je dana 26. rujna 2025. godine, objavio i

p r e s u d i o  j e

I. okrivljenik: VA, sin P, rođen **.**.1966., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, sa adresom stanovanja u [adresa], prekršajno kažnjavan,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 19. prosinca2024. godine u 20:22 sati u Sesvetama, na adresi [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj izvanbračnoj supruzi GA u prisustvu mlt. kćeri CA, rođene **.**.2014., na način da je istu putem telefona vrijeđao pogrdnim riječima: "šta zoveš, šta izvodiš, rekla si da češ doći, đubretarko jedna, kurvo jedna", pa da bi time kod svoje izvanbračne supruge GA izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i osobne ugroženosti

čime bi počinio prekršaj iz čl.22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II Temeljem člana 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka, padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. IX. policijska postaja Zagreb, pod gornjim brojem, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljeni je u svojoj pisanoj obrani naveo je da je predmetnog dana njegova maloljetnu kćer ŽA imala školsku priredbu na koju je obećala doći njezina majka i njegova bivša izvanbračna supruga, GA, a kako s gospođom GA nije u dobrim odnosima, odlučio je propustiti priredbu maloljetnu CA. Međutim, po završetku priredbe, saznao je da gospođa GA nije došla na priredbu te da maloljetnu ŽA nije imala podršku niti jednog roditelja prilikom svog nastupa. Navedeno mu je teško palo. Kada je kasnije tog dana gospođa GA nazvala maloljetnu. JA s ciljem da sazna kako je prošla priredba, istu je pitao zašto nije došla i zašto ga o tome nije obavijestila, te joj je dao do znanja da zbog nje nije išao na priredbu, a želio je ići. Nakon toga, gospođa GA se razljutila i počela mu prijetiti riječima: „Šta ti to mene imaš pitati! Vidjet ćeš til„, potom je u prostoriju ušla njegova maloljetna kćer ŠA te prekinula poziv s gospođom GA obzirom su je riječi koje je gospođa GA izgovorila uznemirile. Poznato mu je da gospođa GA nerijetko konzumira alkohol te je mišljenja da je i predmetne zgode bila pod utjecajem alkohola. Gospođa GA prilikom podnošenja prijave nije bila podvrgnuta testiranju na alkohol, a mišljenja je da je trebala obzirom se tada ovaj postupak ne bi niti vodio. Napominje da je predmetne zgode bio podvrgnut testiranju na alkohol te da iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu jasno proizlazi da nije bio pod utjecajem alkohola. Njemu je bilo jako žao što nitko nije bio na priredbi maloljetne CA i nije mu jasno zašto ga gospođa GA nije obavijestila da neće doći i na taj način rastužila malojetna JA obzirom ju nitko nije došao podržati. Međutim, u potpunosti poriče da bi predmetne zgode vrijeđao gospođu GA pogrdnim riječima te na taj način kod nje izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i osobne ugroženosti. Također, navodi da nikada ne bi na naveden način postupio pred svojom maloljetnom kćeri. Prethodno navedeno potvrdile su i maloljetna ŽA i maloljetna ŠA **.**.2025. prilikom razgovora s nadležnom socijalnom radnicom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Podružnica Dugo Selo, a zapisnike kojih razgovora predlaže da sud zatraži službenim putem od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Podružnica Dugo Selo obzirom da isti odbijaju dostaviti njihovu presliku. Obzirom na to da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret protivi se izricanju predložene mjere opreza zabrana približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom te predložene zaštitne mjere - zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji. Protivi se i prekršajnopravnoj sankciji predloženoj u optužnom prijedlogu, pri čemu ističe da nema dostatnih prihoda za podmirenje novčane kazne jer je obvezan svakodnevno skrbiti i novčano doprinositi za uzdržavanje svoje dvije maloljetne kćeri i dvije punoljetne kćeri obzirom njihova majka, ovdje žrtva, ne doprinosi ni na koji način za njihovo uzdržavanje. Stoga, ukoliko bi morao podmiriti novčanu kaznu, za svoju djecu za njega bi nastupile nerazmjerne i teško nadoknadive posljedice u odnosu na prekršaj koji mu se stavlja na teret te ne bi bio u mogućnosti podmirivati troškove za njihove osnovne životne potrebe. Dodatno je napomenuo kako je u uvjerenju da je gospođa GA podnijela predmetnu prijavu protiv njega pod odlučujućim utjecajem alkohola kada nije mogla biti u stanju razborito razmišljati i procijeniti predmetnu zgodu. Također, nakon podnesene prijave gospođa GA ga je konstantno nazivala i slala poruke, a što ne bi radila da je kod nje zaista izazvao strah. Napominje da se optužni prijedlog temelji isključivo na navodima gospođe GA, a koji navodi nisu potkrijepljeni niti materijalnim niti personalnim dokazima, stoga je mišljenja da tužitelj nije niti dokazao da bi do eventualnog prekršaja uopće i došlo. U cijelosti se protivi navodima iz optužnog prijedloga i optužnom prijedlogu te predlaže da sud optužni prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave Zagrebačke, IX. policijske postaje Zagreb, od 20. prosinca 2024. odbije i donese presudu kojom ga oslobađa od optužbe.

3. Svjedokinja-žrtva GA u svome iskazu navela je da je okrivljenik bio njezin izvanbračni suprug i da sa njime ima 6-ero djece , te od 2023. ne žive zajedno. Ističe da je on iskoristio situaciju između nje i majke jer su imale narušene odnose i majka je prepisala kuću na njega i on je ostao u kući sa djecom, a također je i on u međuvremenu dobio nasljedstvo. Ona je morala otići, naći posao jer je imala status roditelja odgajatelja i ovih dana imaju raspravu za skrbništvom nad djecom i u vezi alimentacije. Dana 19.12.2024. njena najmlađa kćerka ŽA je imala božićnu priredbu i ona je njoj obećala da će doći na njenu priredbu ukoliko bude mogla od posla. Desilo se da zaista nije mogla otići, te je oko 16,00 sati drugoj kćerki poslala poruku da neće moći doći. Nakon toga navečer negdje oko 20,00 sati je nazvala JA i ispričala joj se da nije mogla doći. Ona je bila vesela i u jednom trenutku je čula glas okrivljenog, pitao je tko je to, je li mama, ne znam je li ona bila na razglasu ili je on uzeo njen mobitel i onda je počeo vrijeđati ju raznim pogrdnim riječima govoreći joj "šta zoveš, što izvodiš, rekla si da ćeš doći, đubretarko, kurvo" i sl., te se zbog takvog ponašanja uznemirila i zbog osjećaja straha što joj se može još dogoditi, odlučila je ovaj događaj prijaviti policiji. Dodaje da je on djecu okrenuo protiv nje, ŽA je još malena i ne bi voljela da bude izložena ispitivanju na sudu zbog njezinog psihičkog razvoja jer je dosta već proživjela stresnih situacija.

4. Nadalje je izvršeno suočenje između okrivljenika i žrtve-svjedoka GA i tom prilikom je okrivljenik kategorički tvrdio da predmetne zgode svoju izvanbračnu suprugu GA nije vrijeđao pogrdnim riječima kao što mu se stavlja na teret, a u pristutnosti mlt. Kćerke CA i mld. ŠA. Dodaje da su djeca svoje iskaze dale kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dugo Selo. Žrtva je prilikom suočenja navela da u cijelosti ostaje kod svojeg iskaza kojeg je dala kod ovoga suda 10.02.2025. Ponavlja da je trebala doći svojoj kćerki BA na božićnu priredbu, međutim bila je spriječena jer je njegovala staricu od 90 godina i u poslijepodnevnim satima je poslala poruku svojoj kćerki ŠA da neće moći doći na priredbu, a navečer je nazvala i JA koja je veselo sa njome razgovarala, nije joj djelovala ni malo tužno, a onda se u razgovor umiješao okrivljenik koji je počeo vrijeđati ju pogrdnim riječima kao što je to već izjavila zbog čega se uznemirila i događaj otišla prijaviti na policiju.

Na poseban upita braniteljice da li je okrivljenik razgovarao preko razglasa odgovara da misli da je, te koje točno riječi su kod nje izazvale strah odgovara da je rekao joj: "đubretarko, zašto nisi rekla da nećeš doći i sl.", te zašto je ta riječ konkretno izazvala strah kod nje odgovara da se tako ne razgovara s majkom od šestero djece, te zašto je u ovoj konkretnoj situaciji osjećala se životno ugroženom odgovara zato jer je znala da on ima oružje u kući, a predmetnu pušku ima već dugi niz godina i budući da je lovac ima dozvolu za pušku, te na daljnje pitanje da li je u svezi konkretnog događaja zatražila psihološku pomoć odgovara da nije, te da li je netko čuo ovaj razgovor, da li je netko bio u prostoriji sa njome odgovara da je bila sama, te da li se poslije ovog događaja obraćala okrivljeniku odgovara da su imali dogovoren sastanak u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured u Dugom Selu. Dodaje da je bila spremna sastati se sa njime dok on izbjegava, a njihov susret je bio nakon mjesec dana. Na daljnje pitanje da li joj je okrivljenik prije ili poslije ovog događaja prijetio se na način da bi ju nazvao i prijetio joj odgovara da joj se znao prijetiti, ali ga nije zbog toga prijavljivala, te na daljnje pitanje da li ima problema sa ovisnošću odgovara da nema, te da li je prilikom dolaska u policijsku postaju testirana na prisutnosti alkohola i nekih opojnih sredstva odgovara da nije, te na daljnje pitanje kako su djeca reagirala na ovaj događaj odgovara da ju je ŠA nazvala i rekla joj : "što si to napravila tati", a ona joj je onda pojasnila što je tata učinio njoj.

5. Tijekom postupka sutkinja je izvršila uvid u izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, naredbu o određivanju mjere opreza, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, klasa: 740-04/25-02/54586, zamjeničku punomoć i punomoć braniteljice, pisanu obranu okrivljenika od 28.04.2025., očitovanje i anamnezu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dugo Selo od 14.07.2025.

6. Nadalje je sud od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dugo Selo zatražio dostavu anamneze i očitovanje da li se eventualno saslušanje djeteta CA, rođene **.**.2014., obzirom na dob djeteta i njenu sposobnost razumijevanja prekršajnog postupka i uloge svjedoka može provesti, odnosno kako bi predloženi dokaz ispitivanja djeteta utjecao na njen odgoj i razvijanje cjelokupne ličnosti. Nakon toga Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dugo Selo je u svojem podnesku naveo da što se tiče upita oko saslušanje malodobne PAA u sklopu navedenog prekršajnog postupka, od strane stručnih radnika ne procjenjuje se da bi saslušanje djeteta bilo izravno ugrožavajuće za njegov emocionalni i kognitivni razvoj s obzirom da prilikom razgovora provedeno u područnom uredu nije procijenjeno kako je navedeni događaj na dijete ostavio vidljive znakove traumatizacije, a dijete pokazuje odgovarajuću razinu emocionalne i kognitivne zrelosti za razumijevanje same situacije. Međutim, naglašava se važnost pristupa djetetu na razvojno primjeren način prije i tijekom saslušanja, uz jasno objašnjenje svrhe tijeka i mogućih posljedica samog postupka, kako bi se isti proveo bez nejasnoća za dijete i kako bi se dijete u navedenoj situaciji osjećalo sigurno. S druge strane, također se procjenjuje kako saslušanje u ovom trenutku ne bi donijelo nove relevantne informacije, budući da je dijete na navedene okolnosti već dalo iskaz tijekom prethodnog razgovora provedenog u Područnom uredu. Slijedom toga, preporučuje se da se prvenstveno uvaže već dostupne informacije, a razgovor s djetetom provede isključivo u slučaju nužnosti. U tom slučaju, važno je dijete unaprijed pripremiti na saslušanje na način primjeren njegovoj dobi, uz jasno definiranu svrhu, tijek i posljedice samog postupka. Nadalje, iz izvješća o obiteljskim prilikama za okrivljenika između ostalog je vidljivo da je dana 09. siječnja 2025. u Područni ured u Dugom Selu došla VAA s ocem VA i sestrom malodobnom ŠA povodom događaja nasilja u obitelji iz prosinca 2024., te je održan individualni razgovor s malodobnom ŽA koja je upoznata sa svrhom razgovora te je o navedenom događaju navela kako je taj dan imala priredbu u školi i kako su se dogovorili da će je majka doći gledati, ali se majka nije pojavila, a kada je došla kući majka ju je nazvala na mobitel koji je u tome trenutku bio na zvučniku jer je igrala igrice pa su i malodobna ŠA i otac čuli razgovor jer su u tome trenutku bili s njome u prostoriji. Navodi da joj se majka ispričala što nije došla na priredbu jer su je obaveze spriječile, na što se otac ubacio u razgovor i povišenim tonom upitao zašto nije to prije javila jer je u tome slučaju mogao doći netko od njih umjesto nje, a majka mu je odgovorila da se ne miješa u razgovor i tu je nastala prepirka između njih dvoje gdje su vikali jedno na drugo pa je malodobna ŽA prekinula poziv. Također je tom prilikom proveden i razgovor s malodobnom ŠA vezano za nasilje u obitelji od koje su dobili informacije jednake onima iz razgovora sa malodobnom ŽA. Također je navela da je otac povisio ton, da se majka pobunila radi njegovog uplitanja u razgovor, ali negira neprimjereno ponašanje od strane oca u odnosu na majku.

7. Na temelju ovako provedenog postupka, sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret tj. da bi počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj izvanbračnoj supruzi GA u prisustvu malodobne kćeri CA, rođene 2014. godine, na način da bi istu putem telefona vrijeđao pogrdnim riječima: "šta zoveš, šta izvodiš, rekla si da ćeš doći, đubretarko jedna, kurvo jedna", pa da bi takvim ponašanjem kod iste izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i osobne ugroženosti.

Naime, okrivljeni je u svojoj obrani u cijelosti poricao počinjenje prekršaja, kategorički tvrdi da svoju bivšu izvanbračnu suprugu nije vrijeđao pogrdnim riječima, dok žrtva tvrdi suprotno tj. tvrdi da joj je putem telefona vrijeđao nazivajući je: "đubretarko, kurvo i sl.", pa se zbog toga uznemirila. Također je provedeno suočenje između okrivljenika i žrtve kojom prilikom je okrivljenik i dalje poricao prekršaj dok je žrtva ostala kod ranijeg iskaza i tvrdila suprotno. Iz anamneze o obiteljskim prilikama za okrivljenika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dugo Selo, vidljivo je da su u njihovom uredu povodom događaja nasilja u obitelji održali individualni razgovor s ŽA i malodobnom ŠA te da su oba dvije negirale neprimjereno ponašanje od strane oca u odnosu na majku, te da je otac prilikom razgovora samo povisio ton na majku. S obzirom da je s malodobnom GAA i malodobnom ŠA obavljen individualni razgovor s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područni ured Dugo Selo, Hrvatski zavod za socijalni rad je procijenio kako saslušanje u ovome trenutku od strane suda ne bi donijelo nove relevantne informacije budući da je dijete na navedene okolnosti već dalo iskaz kod njih te su preporučili da se razgovor s djetetom provede u slučaju nužnosti. Drugih očevidaca tj. svjedoka ovoga događaja nije bilo, pa sud u nedostatku daljnjih dokaza je prihvatio obranu okrivljenika kao moguću te ga uz primjenu načela "in dubio pro reo" oslobodio od optužbe jer nije mogao sa sigurnošću utvrditi da li je okrivljeni predmetne zgode počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

8. S obzirom da je okrivljenik oslobođen optužbe, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

9. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci ove presude.

U Sesvetama, 26. rujna 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Darija Ćosić, v.r.

Ankica Crnjak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba okrivljenika i tužitelja u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta 15, Sesvete, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.