Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-666/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po ODO Zadar, GUO, Braće Vranjana br. 8, Zadar, protiv tuženika ZŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marinu Birkiću, odvjetniku u Zadru, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pn-92/2021-49 od 9. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2025.
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba tužiteljice kao osnovana, ukida se presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pn-92/2021-49 od 9. srpnja 2025. i spis se vraća istom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom na temelju priznanja prvostupanjskog suda naloženo je tuženiku da plati tužiteljici na ime naknade štete za uništene krak brklje (rampe) iznos od 19.908,42 eura (150.000,00 kuna), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 13. svibnja 2008. pa do konačne isplate po stopi utvrđenoj Uredbom o visini stope zatezne kamate od 15 % godišnje, u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i ukine prvostupanjsku presudu, te vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu tužiteljice odgovorio je tuženik koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužiteljice i predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužiteljice i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP-a na koju opravdano ukazuje tužiteljica, a ovo iz razloga budući nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje presude na temelju priznanja jer se u konkretnom slučaju radi o nedopuštenom raspolaganju tuženika iz članka 3. stavka 3. ZPP-a, zbog čega je prvostupanjski sud donio pobijanu presudu suprotno odredbama navedenog Zakona.
6. Točno je da tuženik može priznati tužbeni zahtjev u svakom trenutku do zaključenja glavne rasprave i ne čekajući rezultate dokaznog postupka, međutim okolnost da je u konkretnom slučaju tuženik priznao tužbeni zahtjev nakon provođenja biološkog vještačenja po Institutu Rođer Bošković i dopune istog, a čiji rezultati pružaju osnovu za dosuđivanje znatno većeg iznosa naknade štete koja je prikazana u novčanom iznosu od strane ovlaštenih vještaka od onog iznosa koji je zatražen u tužbi, tuženikovo priznanje (i to nakon provedenog naloženog vještačenja i dopune vještačenja) punih 12 godina nakon vođenja predmetnog postupka, očito je dano s ciljem da se izbjegne preinaka tužbenog zahtjeva, a iz čega proizlazi da to i takvo priznanje ima značenje nedopuštenog raspolaganja, kako se to ističe i u žalbi tužiteljice.
7. Iz stanja spisa proizlazi da sve do primitka nalaza i mišljenja biološkog vještačenja iz Instituta Ruđer Bošković od 11. listopada 2024. i dodatnog očitovanja na nalaz i mišljenje istog vještačenja iz travnja 2025. tuženik je osporavao kako osnovu tako i visinu tužbenog zahtjeva, a neposredno nakon primitka dodatnog očitovanja na nalaz i mišljenje istog vještačenja iz travnja 2025. (u kojem je trošak ekološke štete prikazan u novčanom iznosu) po traženju tužiteljice priznao tužbeni zahtjev koji je bio znatno niži od iznosa koji je temeljem rezultata biološkog vještačenja, znatno viši.
8. Dakle, korištenje prava na priznanje tužbenog zahtjeva na način na koji je to učinio tuženik, ne može se smatrati savjesnim niti u skladu s odredbom članka 9. i članka 10. ZPP-a, budući je sasvim očito da je isto učinjeno isključivo sa svrhom onemogućavanja tužitelja, odnosno ovdje tužiteljice da povisi tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju biološkog vještaka, zbog čega je prvostupanjski sud propustio ocijeniti takvo propuštanje tuženika kao nedopuštenu dispoziciju jedne od parničnih stranaka u smislu odredbe članka 3. stavak 3. ZPP-a, a kojom odredbom je propisano da sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.
9. Naime, kada je tuženik, znajući da tužiteljici nakon izvedenog dokaza biološkim vještačenjem pripada veći novčani iznos na ime naknade štete, priznao tužbeni zahtjev, tada je upravo on postupio protivno odredbi članka 3. stavak 3. ZPP- a (VSRH, Rev-x-567/11 od 4. travnja 2012.).
10. Prema odredbi članka 331. ZPP-a proizlazi da ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja). Prema stavku 2. istog članka sud neće donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati, članak 3. stavak 3. ZPP-a.
11. Dakle, iako tuženik sukladno članku 3. ZPP-a može priznati tužbeni zahtjev, istim pravom sukladno članku 9. ZPP-a treba se koristiti savjesno, odnosno ne smiju se zloupotrebljavati prava u postupku, dok je sukladno članku 10. stavak 1. ZPP-a sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu toga prava.
12. Polazeći od navedenih zakonskih odredbi, uzimajući u obzir cjelokupno stanje predmetnog spisa, sasvim je jasno i logično da pobijana presuda suda prvog stupnja nije pravilna i zakonita budući je ista pored naprijed navedenog i rezultat bitne povrede odredaba paničnog postupka iz članka 354. stavak 1., u svezi s člankom 3. stavak 3. ZPP-a na koju povredu se sasvim opravdano poziva tužiteljica.
13. Pored naprijed navedenih povreda odredaba parničnog postupka prvostupanjski sud je donoseći pobijanu presudu na temelju priznanja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, budući je tužiteljici onemogućeno raspravljanje pred sudom, odnosno onemogućeno joj je usklađivanje tužbenog zahtjeva sa provedenim biološkim vještačenjem, slijedom čega je valjalo pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP-a prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
14. U ponovnom postupku sud će ukloniti bitne povrede odredaba postupka na koju ukazuje ovo ukidno rješenje i žalba tužiteljice, te će potom na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, ocjenom svih dokaza provedenih u postupku sukladno odredbi članka 8. ZPP-a donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.
U Gospiću, 26. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Tatjana Radaković Bašić
