Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: P-2440/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužitelja FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, zastupanog po gradonačelniku OH, a ovaj po punomoćnici po zaposlenju IH, dipl. iur., djelatnici kod istog, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 4. rujna 2025., u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 26. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo suvlasništva za 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 151 m2, oranica, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru.
II. Utvrđuje se da je tužitelj FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava suvlasništva za 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 151 m2, oranica, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru.
III. Tuženik Grad Zadar, Zadar, Narodni Trg 1, OIB: 09933651854, kao pravni sljednik upisanog Društvenog vlasništva, dužan je trpjeti te dopustiti da se tužitelj upiše kao suvlasnik nekretnine za 2/3 dijela, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom ovrhe.
IV. Nalaže se tuženiku Gradu Zadru, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, naknaditi tužitelju FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.119,45 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. rujna 2025., kao dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog iznosa zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da se Grad Zadar u ovoj pravnoj stvari označava kao pasivno legitimiran obzirom da se nekretnina koja je predmet ovog spora na dan 24. srpnja 1991., nalazila unutar granica građevinskog područja (zona naselja) sukladno prostornom Planu Općine [adresa], sve sukladno Uvjerenju od 28. listopada 2024., koje prilaže. Nadalje, ističe kako je on stvarni suvlasnik i suposjednik nekretnine opisane kao: kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 151 m2, oranica, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišno knjižnom odjelu ovog Suda i to za 2/3 dijela. Naime, da je u zemljišnim knjigama upisano društveno vlasništvo, ali takvo zemljišno knjižno stanje da ne odgovara stvarnom stanju. Tako, suvlasnički dio nekretnine i to za 1/3 dijela, da je stekao nasljedstvom iza pokojne majke KH, a suvlasnički dio od 1/3 dijela da je stekao darovanjem od tete, EH. Također, dostavlja i povijest promjena iz koje je vidljivo kako su prednice tužitelja, kao posjednice, upisane još 1995., kao i posjedovni list i preslik katastarskog plana. Slijedom navedenog, a s obzirom da nema ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva redovnim putem u formalnom postupku, te da ima interes uskladiti zemljišno knjižno stanje sa stvarnim, da podnosi ovu tužbu te predlaže da sud, po provedenom postupku, donese presudu gornjeg sadržaja.
2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da se protivi tužbi i postavljenim tužbenim zahtjevima, te ukoliko tužitelj ne dokaže činjenične navode tužbe, predlaže iste odbiti kao neosnovane u cijelosti. Naime, ističe da tužitelj kao osnov prava suvlasništva navodi nasljeđivanje i darovanje, ali obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što sam ima, da je potrebno utvrditi jesu li naznačeni prednici bili vlasnici, odnosno ovlašteni raspolagati predmetnim zemljištem. U tom pravcu tuženik smatra potrebnim u spis priložiti povijest zemljišnoknjižnog upisa utužene čestice zemlje, a sve kako bi se razjasnile navedene ključne činjenice, ali i osnov i vrijeme podruštvovljenja.
3. U dokaznom postupku ovaj Sud izveo je dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u preslik katastarskog plana (l.s. 4), izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog suda zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 5-6), prijepis posjedovnog lista br. 1338 k. o. [katastarska općina] (l.s. 7), Uvjerenje o statusu čestice Zadarske županije, Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: 350-01/24-10/000164, Urbroj: 2198-1-05-24-0006 od 28.10.2024. (l.s. 9), Ugovor o darovanju nekretnina od 24.8.2019. ovjeren po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod brojem Ov- 7502/2019 istog dana (l.s. 11-14), Sporazum od 24.9.2019. (l.s. 16-17), pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Silvani Grdović iz [adresa] pod poslovnim brojem O-355/19, UPP/OS-43/19 od 26.3.2019. (l.s. 18-21), Povijest promjena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] DGU, PUK Zadar, Klasa: 930- 04/24-05/515, Urbroj: 541-24-2/17-24-2 od 23.7.2024. (l.s. 22-23), arhivski izvadak iz zemljišne knjige ovog suda zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 33-37), položajni nacrt s nagodbom od 25.11.1969. (l.s. 44-45), pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda pod poslovnim brojem O-524/94 od 6.2.1995. (l.s. 48-50), te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka ČH i FHĐ, te dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke ovog postupka.
4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj Sud našao je osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
5. Tako, predmet ovog spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi da je stekao pravo suvlasništva za 1/3 dijela kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava suvlasništva za još 1/3 dijela navedene čestice, pa da je tuženik, kao pravni sljednik upisanog društvenog vlasništva, dužan trpjeti i dopustiti da se tužitelj upiše kao suvlasnik predmetne nekretnine za 2/3 dijela, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom ovrhe. Kao pravni temelj stjecanja vlasništva predmetne nekretnine navodi da je 1/3 dijela stekao nasljeđivanjem iza smrti majke pok. KH, a suvlasnički udio od još 1/3 dijela darovanjem od tete EH.
6. Naime, iz zemljišnoknjižnog izvatka ovog Suda i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je na kat. čest. [katastarska čestica], oranica površine 151 m2, kao vlasnik za cijelo upisano Društveno vlasništvo, slijedom čega ovaj Sud, a temeljem odredbe čl. 360. st. 1. i 362. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), uzimajući u obzir i Uvjerenje o statusu čestice Zadarske županije, Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: 350-01/24-10/000164, Urbroj: 2198-1-05-24-0006 od 28. listopada 2024., drži kako je upravo tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.
6.1. U odnosu na katastarsku evidenciju predmetne nekretnine, ističe se kako je prvenstveno uvidom u prijepis posjedovnog lista br. 1338 k. o. [katastarska općina] utvrđeno kako su kao posjednici kat. čest. [katastarska čestica], zv. Baredina, oranica površine 151 m2, kao posjednici evidentirani KH za 1/3 dijela, EH za 1/3 dijela (obje prednice tužitelja), te NH za 1/3 dijela. Nadalje, uvidom u Povijest promjena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 930-04/24-05/515, Urbroj: 541-24-2/17-24-2 od 23. srpnja 2024. utvrđeno je kako je pregledom podataka kojima raspolažu za k. o. [katastarska općina], a koji datiraju od nove izmjere i revizije 1964. godine, posjednikom kat. čest. [katastarska čestica] evidentiran AH, Ive. Nadalje, 1970. da je izvršena dioba kat. čest. [katastarska čestica] čime je formirana predmetna kat. čest. [katastarska čestica], te su posjednicima evidentirani NH SH i NH ZH, sinovi F. 1985. godine posjednikom kat. čest. [katastarska čestica] evidentira se SH pok. F, koji upis traje do 1995. te se potom posjednicima evidentiraju ranije navedeni posjednici iz posjedovnog lista br. 1338 k. o. [katastarska općina], koji upis egzistira i danas.
6.2. Nadalje, uvidom u pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Silvani Grdović iz [adresa] pod poslovnim brojem O-355/19, UPP/OS-43/19 od 26. ožujka 2019., utvrđeno je kako je isto doneseno iza smrti pok. KH, rođene 1957., preminule 2019., majke ovdje tužitelja, kako je istim kao dio ostavinske imovine iza iste između ostalog utvrđena i predmetna nekretnina, kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice za 1/3 dijela upisana u posjedovnom listu br. 1338 k. o. [katastarska općina], a na kojoj je za cijelo nasljednikom proglašen njezin sin FH, ovdje tužitelj.
6.3. Iz Ugovora o darovanju nekretnina od 24. kolovoza 2019. ovjerenog po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod brojem Ov-7502/2019 istog dana proizlazi kako je isti zaključen između EH, s jedne strane kao darovateljice, i njezinog nećaka, FH, ovdje tužitelja, s druge strane kao daroprimatelja, kako je predmet darovanja između ostalog i 1/3 dijela predmetne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dar je daroprimatelj sa zahvalnošću prihvatio, te je suglasno utvrđeno da daroprimatelj stupi u posjed i vlasništvo darovanih nekretnina trenutkom potpisa predmetnog ugovora.
6.4. Zaključno, uvidom u pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda pod poslovnim brojem O-524/94 od 6. veljače 1995. ovaj Sud je utvrdio kako je isto doneseno iza smrti pok. O HH pok. I, prednika i djeda ovdje tužitelja, rođenog 1923., a preminulog 1994., kako je istim kao dio ostavinske imovine iza istog između ostalog utvrđena i predmetna nekretnina, kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja za cijelo upisana u posjedovnom listu br. 1338 k. o. [katastarska općina], a na kojoj su nasljednicima na temelju zakona proglašeni njegov sin NH za 1/3 dijela, kćer KH za 1/3 dijela i kćer EH za 1/3 dijela.
7. Također, na okolnost stjecanja prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini izveden je dokaz saslušanjem predloženih svjedoka ČH i FHĐ, čije iskaze ovaj Sud prihvaća u cijelosti kao istinite i uvjerljive, te međusobno suglasne i u skladu s utvrđenjima proizišlima iz materijalne dokumentacije priložene spisu, a radi se o nesrodnim osobama, neposrednim susjedima predmeta spora, kojima je poznata predmetna nekretnina, koji veći dio života poznaju prednike tužitelja i koje nisu osobno zainteresirane za ishod ovog postupka.
7.1. Tako, iz iskaza svjedoka ČH, sina pok. ZH, s prebivalištem u [adresa], rođenog 1959., umirovljenika, nesrodnog, proizlazi da poznaje tužitelja čitav njegov život, kao i njegovu obitelj, te da je neposredni susjed, međaš nekretnine za koju mu se navodi da je ovdje predmetna, a na kojoj on ima svoju obiteljsku kuću. Naime, u naravi da je riječ o vrtu sa maslinama, u biti livadi od oko 300 m2, ne može točno odrediti. Tako, da je njegov pok. otac ZH još 1968. kupio nekretninu od AH i K, na kojoj su oni kasnije izgradili obiteljsku kuću, te u sklopu koje je bio i ovaj predmetni dio parcele, te također zna da se njegov otac sa djedom tužitelja SH i tužiteljevim ujakom NH, zamijenio za dio parcele jer je njihova bila lošeg oblika, o čemu je i sastavljen Sporazum te je taj dogovor o ustupu poštivan od 1970. Nadalje, da zna da su ŽH naslijedili 3 djece i to NH, KH (majka tužitelja), te LH, te također zna da je iza smrti majke njezinu 1/3 dijela stekao upravo FH, kao i da mu je njegova teta EH, a koja živi u [adresa], darovala svoju 1/3 dijela, tako da ima saznanja da je FH vlasnik 2/3 ove parcele. Kada ga se pitate, iskazuje da sporova oko ove nekretnine nije bilo, da zna da su se neko vrijeme nasljednici iza pok. ŽH dogovarali i pregovarali kome će što, no da su se na kraju razdijelili kako je naveo. Kada ga se pita, iskazuje da predmetna parcela čini jedinstveni dio sa još jednom parcelom, na kojoj se nalazi stara kuća i okućnica, da ista nije ograđena jer je livada. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da su se koliko on zna ta druga livada i stara kuća i one razdijelile na način da su suvlasnici FH za 2/3 dijela, a za 1/3 nasljednica pok. NH, njegova supruga. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedok je iskazao: da nakon što mu se pokazuje nagodba koja je dostavljena po tužitelju, a koja prileži spisu na l.s. 44-45, da ono o čemu je on iskazivao je to da je njegov otac izvršio zamjenu obojano žuto dijela, djedu tužitelja JH, a SH da je njegovom ocu zauzvrat da dio svoje parcele koji je obojan zeleno. On da misli da se priča o dijelu čest koja je i na tom položajnom nacrtu označena kao dio 5745; da ne zna kako su E stekli parcelu koja se nalazi sjeverno od njegove parcele, odnosno parcelu na skici označenu kao 5745; da zna da je GH, sin F, brat od ŽH, djeda ovdje tužitelja; da ne zna da li on polaže kakva prava na ovom zemljištu. Na daljnji poseban upit uređujuće sutkinje da li je obitelj ŽH već bila na ovom predjelu kada je njegov otac 1968. kupio svoju nekretninu od AH i K, svjedok je iskazao: da jesu, da je tu već postojala ova stara kuća i E da su bili tu i živjeli u istoj, i to SH, njegova supruga i troje djece.
7.2. Svjedokinja OHĐ, kći pok. Č, djevojački OHĐ, s prebivalištem u [adresa], rođena 1960., u [adresa], domaćica, nesrodna s tužiteljem, iskazala je da poznaje tužitelja od kad se rodio, kao i čitavu obitelj, te da može reći da je ona susjeda odmah do ove parcele za koju joj se navodi da je predmetna, te da živi u kući ispod iste, gdje se udala u obitelj OHĐ 1981., no i nekoliko godina prije da je tamo dolazila kao djevojka. Tako da može reći da od tada, od kada ona dolazi, zna da je ova predmetna parcela koja je u biti livada, te čini dio parcele zajedno s parcelom na kojoj se nalazi stara kuća, oduvijek od obitelji ŽH. Kada je ona došla u obitelj OHĐ 1981., u toj kući da je živio tužiteljev djed SH, baka N, te njegova majka KH sa suprugom, te koliko zna i tužitelj i njegov brat da su rođeni u toj kući. Kada je se pita, iskazuje da čitava ta parcela koja dolazi do njihovog terena, je oduvijek u obitelji SH, odnosno koliko ja zna od kada ona tamo dolazi. Na tom terenu bliže njeima, kasnije da su posađene masline, misli da ih je posadio ujak tužitelja NH, prije minimalno 10 godina, ne može točno odrediti. Kada je se pita, iskazuje da ima saznanja da su nakon smrti ŽH, istog naslijedili njegovo troje djece: NH, UH i KH, te također zna da je upravo FH naslijedio 1/3 Valerijinog dijela nakon njene smrti, dok joj je UH osobno, obzirom da su bliske prijateljice, rekla da je Darovnim ugovorom darovala svoju 1/3 dijela svom nećaku FH. Kada je se pita, iskazuje da nije čula da bi itko od Općine, odnosno grada, države ili bilo kojih trećih osoba, ikada osporavao da bi ovo bilo od obitelji UH, niti je čula za ikakve sporove oko ove parcele. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedokinja je iskazala: da zna tko je GH, sin F, jer ga je poznavala, obzirom da je brat ŽH, a i bio je susjed jer upravo iza ove kuće o kojoj je iskazivala, a u kojoj je živio SH, da je GH imao svoju kuću u kojoj je on živio s obitelji; da koliko ona ima saznanja da GH ne polaže nikakva prava na ovu utuženu nekretninu, da zna da su mu nedavno preminula dva sina, te nikad nije čula da je netko od Petrove strane polagao prava na utuženoj nekretnini. Naime, pojašnjava da se osobno poznaje sa djecom pok. GH, te nitko nikad od njih da joj nije spomenuo da bi polagao pravo na ovome.
8. Tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi kako ostaje kod podnesene tužbe i svih navoda iznijetih u dosadašnjem tijeku postupka. Da želi pojasniti kako je on ovo stekao nasljeđivanjem iza majke i to za 1/3 dijela predmetne parcele, te darovanjem od tete UH, također za 1/3 dijela, tako da je vlasnik predmetne parcele za 2/3 dijela, dok je vlasnik preostale 1/3 dijela njegov pok. ujak NH, odnosno njegovi nasljednici. Naime, on da je od rođenja živio u ovoj kući, pa sve do negdje 1986., kada je otac dobio na korištenje vojni stan, gdje su se preselili, a nalazi se vrlo blizu, dok zna da su u ovoj kući rođeni njegova teta UH 1953., njegova majka 1957., kao i njegov ujak 1951. Oduvijek, od kad on zna, a svi su mu tako govorili, predmetna parcela, koja čini jedinstvenu cjelinu sa parcelom gdje se nalazi ta stara kuća, o kojoj je iskazivao, bila je vlasništvo njegova djeda ŽH, koji je rođen 1920. otprilike, a preminuo je 1993. Naime, on je bio zidar te zna da je on sagradio ovu kuću, dakle prije 1950., jer su mu sva djeca kako je iskazao rođena u toj kući. Na izvodu iz katastarskog plana, (prileži l.s. 4), tužitelj pokazuje predmetnu nekretninu oznake 5745/1 te iskazuje kako ona čini jedinstvenu cjelinu s parcelama oznake 5741/5 i 5741/1, a na kojoj se nalazi ta stara kuća o kojoj iskazuje, te su sve one u jedinstvenoj cjelini ograđene malim betonskim zidićem. Kada mu se pokazuje kuća sagrađena na parceli 5741/3, iskazuje kako ta parcela s kućom ne čini jedinstvenu cjelinu s ovim o čemu je iskazivao, te kako je to kuća njegovog pok. ujaka NH, odnosno njegovih nasljednika, koji u istoj žive. Zaključno, tužitelj iskazuje da on nije čuo da bi ovo njegovom djedu itko osporavao da je njegovo, zna da nije bilo sporova sa djedovim bratom GH, te da su njegovi nasljednici izgradili svoje kuće na svojim terenima. Na poseban upit punomoćnice tuženika, tužitelj je iskazao da ne zna kako je ovo njegov djed stekao, jer su oni oduvijek tu, pa nije nikada dovodio to u pitanje.
9. Naime, odredbom čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – dalje ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
9.1. Odredbom čl. 115. ZV propisano je da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja.
9.2. Također, odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom, te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, odnosno, kako propisuje st. 3. protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ukoliko mu je posjed barem pošten.
10.2. Slijedom navedenog, ističe se da stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.
11. Tako, na temelju dokaza izvedenih u postupku ovaj Sud nalazi utvrđenim da je tužitelji dokazao da je vlasništvo predmetne nekretnine, stekao jednim dijelom i to za 1/3 dijela, nasljeđivanjem iza smrti svoje pokojne majke KH, a temeljem pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju ovog Suda donesenog po Javnom bilježniku Silvani Grdović iz [adresa] pod poslovnim brojem O-355/19, UPP/OS-43/19 dana 26. ožujka 2019., te drugim dijelom, za još 1/3 dijela, darovanjem od tete EH temeljem Ugovora o darovanju nekretnina od 24. kolovoza 2019. ovjerenog po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod brojem Ov-7502/2019 istog dana, dok su njegove prednice svoje suvlasničke udijele stekle nasljeđivanjem iza smrti svog oca O HH pok. I, temeljem pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju ovog Suda pod poslovnim brojem O-524/94 od 6. veljače 1995., koji je pak posjednikom u katastarskom opetaru evidentiran posjednikom zajedno sa svojim bratom GH još od 1970. godine, a sam se evidentira za cijelo 1985. godine, kada očito dolazi do diobe s tim djeljenikom, te njegov upis samostalno egzistira sve do 1995., kada se posjednicima evidentiraju prednice ovdje tužitelja u odgovarajućim suvlasničkim udjelima. Naime, o navedenom pravnom slijedu stjecanja predmetne nekretnine, kao i o tome da nemaju saznanja o sporovima kako među djeljenicima, tako i po trećim osobama, iskazuju saslušani svjedoci, neposredni susjedi predmetne nekretnine, slijedom čega ovaj Sud drži kako je tužitelj dokazao da je vlasnik predmetne nekretnine za ukupno 2/3 dijela, koju je stekao temeljem odredbe čl. 128. ZV i čl. 115. ZV, te podredno i odredbe čl. 159. ZV, slijedom čega je ovaj Sud usvojio njegov zahtjev u cijelosti kao osnovan te odlučio kao u izreci ove Presude.
12. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je tužitelju, kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak sastava tužbe od 6.11.2024. – 100 bodova (Tbr. 7.t.1.), trošak sastava podneska od 17.12.2025. – 100 bodova (Tbr. 8.t.1.), te trošak zastupanja na ročištima dana 16.5.2025. i 4.9.2025. – svaki po 100 bodova (Tbr. 9.t.1.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, ukupno iznosi 1.000,00 EUR, čemu valja pridodati plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 EUR i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR, a što sveukupno iznosi 1.119,45 EUR, dok je preko dosuđenog zahtjev tužitelja za naknadnom parničnog troška, sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, odbijen kao neosnovan, a koji se odnosi na suviše zatraženi iznos sudske pristojbe na presudu, slijedom čega je odlučeno kao u točki IV. izreke ove Presude.
Zadar, 26. rujna 2025.
S u t k i nj a
Iva Abfal
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužitelju po pun.,
2. Tuženiku.
