Republika Hrvatska

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Pn-15/2024 -26

U  I M E R E P U B L I K E H R V A TS K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivici Grubišiću u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika, INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 10, OIB: 27759560625, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 19. rujna 2025. u prisustvu parničnih stranka, 26. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te se nalaže tuženiku INA- INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 10, OIB: 27759560625, da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, na ime naknade štete, isplati iznos od 5.007,36 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 03.12.2022. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. U preostalom dijelu odbija se tužitelj za iznos od 1.001,48 eura zajedno sa zateznom kamatom na taj iznos.

III. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 da tuženiku INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 10, OIB: 27759560625, naknadi trošak postupka u iznosu od 957,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 26. rujna 2025. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. zakona o obveznim odnosima, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom od 31. ožujka 2023. tužitelj zahtjeva isplatu iznosa od 6.008,83 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 3. prosinca 20222.

1.1. Tužbu obrazlaže navodom da osiguranica tužitelja HF, kao radnica tuženika, zadobila je ozljedu na radu koja se dogodila dana 24. rujna 2010. g. Po tom osnovu tužitelj je HF priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji je nastao zbog bolesti 40 % i ozljede na radu 60 %.

1.2. Ozljeda na radu dogodila se na način da je na način da je HF, radeći na benzinskoj postaji, prilikom utovara plinske boce u vozilo (traktor) kupca, krećući se pri tome po rupama na neravnom oštećenom betonu ispred objekta, izvrnula nogu i ozlijedila kralježnicu. Do ozljede na radu došlo je zbog propusta tuženika kao poslodavca u organizaciji i provođenju mjera zaštite na radu. Odgovornost tuženika kao poslodavca utvrđena je u predmetu Općinskog suda u Vukovaru br. Pr-33/17 u kojem je HF od tuženika ostvarila pravo na naknadu štete.

1.3. Isplatom navedene invalidske mirovine za Zavod nastaje šteta. Tužitelj podnosi ovu tužbu radi naknade štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine za razdoblje 01.04.2020. do 31.10.2022., a u kojem razdoblju je isplaćeno sveukupno 10.014,71 eura / 75.455,86 kn. Tuženik je odgovoran za dio isplaćen po osnovi ozljede na radu, odnosno za 60 % ukupno isplaćenog iznosa, što iznosi 6.008,83 eura / 45.273,52 kn.

2. Tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti i to kako u osnovu tako i u visini.

2.1. Tužitelj tužbom potražuje naknadu štete na ime isplaćene invalidske mirovine svojoj osiguranici HF u omjeru od 60% obzirom je rješenjem tužitelja istoj utvrđeno pravo na invalidsku mirovinu po osnovu ozljede na radu u omjeru od 60% te po osnovu bolesti u omjeru od 40%. Obzirom je ozljeda na radu nastala kod tuženika kao poslodavca, tužitelj potražuje naknadu u omjeru od 60% isplaćene invalidske mirovine i to za period 01.04.2020.g. do 31.10.2022.g.

2.2. Tuženik ne spori da je pravomoćnom presudom Naslovnog suda posl. br. Pr-33/2017 od 15.04.2019.g., koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-366/2019.g. u pogledu dosuđenih iznosa, utvrđeno da je HF, osiguranica tužitelja, zadobila ozljedu koja se kvalificira kao ozljeda na radu.

2.3. Međutim, tuženik spori da je kod osiguranice tužitelja došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno da je udio u takvom gubitku radne sposobnosti na osnovu ozljede na radu 60%. Naime, tuženik nije sudjelovao niti je bio pozvan sudjelovati u postupku utvrđenja radne sposobnosti osiguranice tužitelja niti je bio pozvan sudjelovati u upravnom postupku utvrđenja prava na invalidsku mirovinu, slijedom čega isti ima osnov osporavati utvrđenja iz tog postupka u ovom postupku.

2.4. Iz medicinske dokumentacije, odnosno konkretno iz prijave o ozljedi na radu koja je dostavljena uz tužbu, vidljivo je da je do ozljede na radu došlo podizanjem plinskih boca na radnom mjestu koje je dovelo do protruzije diska i.v. L5-S1 (šifra M51.3), ali je vidljivo i da osiguranica tužitelja boluje od ranije od Lumboishialgie bill. pp lat. sin. (šifra M51.1) te Insomnie non organice (šifra F 51). Iz tužbi priležećeg nalaza i mišljenja vještaka revizora Područnog zavoda za vještačenje utvrđen je djelomičan gubitak radne sposobnosti osiguranice tužitelja, a potom je Mišljenjem Vijeća vještaka revizora o tom nalazu i mišljenju utvrđeno da je taj nalaz nepravilan te je isto utvrdilo potpun gubitak radne sposobnosti i to u gore navedenim omjerima ozljede na radu i bolesti. Iz navedenih nalaza i mišljenja nije vidljivo je li Vijeće revizora uzelo u obzir predmetnu prethodnu bolest, je li prilikom izrade nalaza i mišljenja izvršen uvid u zdravstveni karton osiguranice tužitelja HF te na temelju čega je Vijeće revizora utvrdilo da je omjer bolesti 40%, o kojoj bolesti ili bolestima se radi i na koji način je ista utjecala na gubitak radne sposobnosti osiguranice tužitelja.

2.5. Tuženik smatra da kod osiguranice tužitelja nije došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti te da je udio predmetne ozljede na radu svakako manji od 60% imajući u vidu prethodnu bolest kralježnice te psihičke tegobe kako prije nastanka ozljede na radu tako i nakon iste. Nastavno tome, tuženik osporava uzročno- posljedičnu vezu između predmetne ozljede na radu i dijelom gubitka radne sposobnosti, odnosno smatra da je ozljeda na radu eventualno doprinijela djelomičnom gubitku radne sposobnosti i to svakako u manjem omjeru od 60%. Sukladno navedenom, tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva.

2.6. Nadalje, a imajući u vidu gornje prigovore, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva i to iz razloga jer uzročna veza i omjer ozljede na radu nije pravilno utvrđen u upravnog postupku koji je vođen povodom zahtjeva za utvrđenje invalidske mirovine te isti nije pravilno obračunat i isplaćen. Ukoliko se radi o usklađenju mirovine, tužitelj nije dostavio dokumentaciju u tom smislu u odnosu na svaku pojedinu mirovinu. Stoga tuženik osporava visinu isplaćenih mirovina, a imajući u vidu utvrđenu mirovinu rješenjem tužitelja. Također, tuženik spori da su utuženi iznosi isplaćeni osiguranici tužitelja u tim iznosima, jer tužitelj nije dostavio prikaz isplata, već samo popis ukupno isplaćenih iznosa invalidske mirovine iz kojih nije vidljivo koliki je mjesečni iznos bio isplaćivan osiguranici tužitelja te da li je isti u skladu s donesenim rješenjem kojim je utvrđena visina invalidske mirovine. Navedeni popis (tablica) koju je tužitelj dostavio uz tužbu nije javna isprava niti udovoljava formalnim pretpostavkama koje svaka javna isprava mora ispunjavati, već je isključivo interni dokument tužitelja.

2.7. Također, tužitelj nije dostavio dokaz da su navedeni iznosi zaista isplaćeni osiguranici HF, odnosno nije dostavljena dokumentacija o isplati.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: rješenje HZMO, Područni ured Vukovar od 21.9.2020., rješenje HZMO, Područni ured Vukovar od 17.4 .2020. , prilozi rješenju, nalaz i mišljenje vještaka invalidnosti, Nalaz i mišljenje zavoda za vještačenje profesionalne orijentacije i zapošljavanje osoba s invaliditetom, prijava ozljede na radu, presuda ovog suda Pr-33/2017 -61 od 15.4.2019. presuda ŽS u Splitu Gž R- 366/2019 od 9.7.2020., obračun isplata str. 67 spisa, zahtjev za naknadu štete, banka podataka doznačenih mirovinskih primanja str. 122-136 spisa, pismeni i usmeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Marija Zavalić, priklopljeni spis Pr-33/17 i mirovinski spis.

4. Predmet spora je regresni zahtjev nositelja mirovinskog osiguranja koji oštećenici isplaćuje invalidsku mirovinu na ime invalidnosti sa čime za Zavod nastaje šteta koju potražuje od tuženika u iznosu od 6.008,83 eura za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. listopada 2022.

5. Tuženik ne spori da je pravomoćnom presudom ovog suda posl. br. Pr 33/2017 od 15.4.2019. koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Splitu Gž R-366/2019 u pogledu dosuđenih iznosa utvrđeno da je HF, osiguranica tužitelja, zadobila ozljedu koja se kvalificira kao ozljeda na radu.

6. Sporno je da li je kod osiguranice tužitelja došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno da je udio u takvom gubitku radne sposobnosti na osnovu ozljede na radu 60%, da li upravno rješenje tužitelja djeluje prema svima, pa i prema tuženiku i slijedom čega da li isti ima mogućnost u ovakvom parničnom postupku osporavati utvrđenja u navedenom postupku. Osim toga sporno je da li su utuženi iznosi isplaćeni osiguranici tužitelja u utuženim iznosima.

7. Čitanjem rješenja HZMO Područni ured u Vukovaru poslovne oznake UP/I 141-02/17-01/03424688573 od 29.1.2020. sud je utvrdio da je osiguraniku HF r. **.**.1974., kod koje je zbog bolesti 40% i ozljede na radu 60% nastao potpuni gubitak radne sposobnosti te se priznaje počevši od 18.12.2019. pravo na invalidsku mirovinu. Potom je tužitelj donio rješenje 17.4.2020., kojim je odredio da invalidska mirovina HF od 18.12.2019. iznosi 2.028,58 kn mjesečno, te da se umjesto te mirovine određuje najniža mirovina u svoti od 2.310,98 kn mjesečno, kao i da od 1.1.2020. mirovina iznosi 2.327,30 kn mjesečno. Osim toga određeno je da HF isplata mirovine pripada od 1.4.2020. od prvog idućeg dana od prestanka radnog odnosa i isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna.

8. Na prijedlog tužitelja sud je odredio vještačenje po vještaku medicine rada dr. Marija Zavalić iz Zaprešića iz čijeg nalaza i mišljenja je sud utvrdio:

- da postoji jasna uzročno posljedična veza između akutnog nastanka lijevostrane ekstruzije i. v. diska L 5 S1, te hernije u razini L4 L5. I ekstrozija i hernija nastale su nakon iznenadnog opterećenja tijela težinom plinske boce i nagle promjene položaja tijela kod dizanja pune plinske boce do razine kabine traktora. Opterećenje kralježnice kod dizanja plinske boce uz naglu promjenu položaja tijela bili su dovoljno intenzivni da uzrokuju navedene akutne ozljede bez obzira na ustanovljene degenerativne promjene diska koje postoje od ranije.

- na potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranice tužitelja s danom 18. prosinca 2019. utjecala je ozljeda na radu u omjeru od 60% uzimajući u obzir trajne simptome i tegobe koje je osiguranica imala zbog posljedica ozljede, koje posljedice su detaljno opisane u nalazu vještačenja. Uzrok ostalih 40% potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranice tužitelja s danom 18.12.2019. su bolesti i stanja koja nisu u svezi ozljede na radu, a to su tegobe zbog obostranog cervikobrahijalnog sindroma, bolnost CHTH prijelaza, bolnost u području SI zgloba lijevo zbog upale navedenog zgloba, smanjena gruba mišićna snaga lijeve ruke u sklopu kliničke slike slici blage lijevostrane hemipareze, smetnje recentnog zapamćivanja uz povremene gubitke svijesti i smušenost, tremor prstiju obje šake kod fizičkog napora. Na vještačenju radne sposobnosti na kontrolnom pregledu učinjen 17.1.2022. trebalo je u obzir uzeti i u međuvremenu utvrđenu epilepsiju koja nije povezana sa utvrđenom ozljedom na radu. Navedena bolest je uzrok 10% gubitka potpune radne sposobnosti osiguranice tužitelja, te je omjer uzroka u nastanku potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranice tužitelja od 17.1.2022. nadalje 50% ozljeda na radu, a 50% bolesti koje nisu u svezi sa ozljedom na radu.

- osiguranik tužitelja kao osoba sa epilepsijom ne smije raditi na visini, a niti rukovati opasnim tvarima kao što je nafta i naftni derivati bez obzira je li u pojedinom momentu terapijski kontrolirana.

9. Navedenim medicinskim vještačenjem ovaj sud je utvrdio da je ozljeda osiguranice tužitelja koja se dogodila na radnom mjestu od 29. rujna 2010. u uzročno posljedičnoj vezi sa umirovljenjem. Relevantna sudska praksa (npr. Odluka VS Revr- 639/2004 od 21.4.2005., Rev-970/2022-2 od 5. rujna 2023.) je zauzela stajalište da se uzročna veza u parnici radi naknade štete nikada ne pretpostavlja i da ju je dužan dokazati tužitelj. Osim toga za navesti je da parnični sud nije vezan pravomoćnom odlukom iz upravnog postupka jer se rješenjem HZMO-a rješava samo pitanje ima li osiguranik pravo na mirovinu ili ne. Dakle, tim se rješenjem ne odlučuje o tome jesu li razlozi koji su doveli do umirovljenja u uzročno posljedičnoj vezi sa navedenim štetnim događajem ili nekim drugim događajem koji međusobno nemaju veze.

10. Da bi postojala odgovornost za štetu moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu i tužitelj mora dokazati pretpostavku postojanja uzročne veze štetne radnje i štete. Prema odredbi čl. 1045. ZOO tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je šteta prema odredbi čl. 1046. ZOO umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Kako je to navedenim medicinskim vještačenjem utvrđeno ozljeda je nastala nakon iznenadnog opterećenja tijela težinom plinske boce i nagle promjene položaja tijela kod dizanja pune plinske boce do razine kabine traktora. Navedeno ozljeđivanje nastalo je na radnom mjestu i tuženik kao poslodavac odgovoran je za štetu i po načelu objektivne odgovornosti koja proizlazi iz odredbe čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu.

11. Predmetnim medicinskim vještačenjem sud je utvrdio da je na vještačenju radne sposobnosti kod osiguranice tužitelja na kontrolnom pregledu od 17. 1.2022. utvrđena epilepsija koja nije povezana sa utvrđenom ozljedom na radu i koja bolest je uzrok 10% potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranice tužitelja. Stoga je omjer uzroka u nastanku potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranice tužitelja od 17.1.2022. pa nadalje 50% od ozljede na radu, a 50% od bolesti koje nisu u vezi sa ozljedom na radu.

12. Kako je medicinsko vještačenje dato u skladu s pravilima struke i objektivno sud je isto u cijelosti prihvatio. Stranke nakon usmenog saslušanja vještaka nisu imale primjedbi niti pitanja.

13. U svezi spornog pitanja da li je tužitelj svojoj osiguranici HF isplatio utužene iznose za navesti je da je tužitelj uz podnesak od 26.2.2024. dostavio izvode iz banke podataka za utuženo razdoblje. Potvrda tužitelja od 7. studenog 2022. str. 67. spisa nema značaj javne isprave u smislu odredbe čl. 230. ZPP-a ali takva potvrda može biti dokaz, što je i stajalište Vrhovnog suda u presudi Rev- 1437/2021-2 od 5. siječnja 2022. Slijedom navedenog po stajalištu ovog suda navedena dva dokumenta potvrđuju da je tužitelj osiguranici HF u utuženom razdoblju isplatio iznos od 75.455,86 kuna za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. listopada 2022. odnosno 10.014,71 eur pa kad se taj iznos stavi u omjer od 60% dobije se iznos 6.008,83 eura.

14. Međutim, kako je predmetnim medicinskim vještačenjem sud utvrdio da je ozljeda na radu u omjeru od 50% uzrok u nastanku potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranice tužitelja HF to tužitelju pripada naknada štete u tom omjeru od isplaćenog iznosa osiguranici tužitelja od 75.455,86 kn/10.014,71 eur i to iznos od 5.007,35 eura. Stoga je sud tužbeni zahtjev prihvatio za iznos od 5.007,35 eura, a odbio za razliku 1.001,48 eura, koja nastaje do iznosa od 6.008,83 eura.

15. Prema odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji je zakasnio s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate. U ovoj pravnoj stvari tuženik je pao u zakašnjenje sa plaćanjem štete tužitelju jer nije o dospjelosti naknadio štetu tužitelju, te zatezna kamata teče od 3. prosinca 2022. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

16. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.4.,. i čl. 164. ZPP-a. VPS je 6.008,83 eura.

Tužitelj je uspio u sporu u omjeru od 83,34%, a tuženik u omjeru od 16,66%. Tužitelj nije imao troškova, a s obzirom na postignuti uspjeh stranka ovaj sud smatra da tuženiku ne pripada trošak na ime zastupanja i sudske pristojbe već samo trošak medicinskog vještačenja. Naime, prema stavu sudske prakse stranci se dosuđuje trošak vještačenja neovisno o omjeru uspjeha u sporu jer bez provođenja medicinskog vještačenja tuženik nebi niti djelomično uspio u sporu. Trošak vještačenja je iznosio 957,00 eura te je taj iznos tužitelj dužan naknaditi tuženiku.

Zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od dana donošenja presude 26. rujna 2025. po čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona.

U Vukovaru, 26. rujna 2025.

Sudac

Ivica Grubišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Županijski sud. Žalba se podnosi u tri primjerka u roku 15 dana od dana objave presude putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Tužitelju HZMO

2. Tuženiku po punomoćniku KF