Pr-339/2023-16

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste ZE, u pravnoj stvari tužiteljice DE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Dom zdravlja Splitsko- dalmatinske županije, OIB:04847852112, Kavanjinova 2, Split, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 2.rujna 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i pun. tuženika, a po objavi presude dana 26.rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I/. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i/ili bolovanja, za razdoblje od 01.travnja 2018.g. do 31.svibnja 2023.g. u ukupnom iznosu od 0,12 € zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,10 € 15. kolovoza 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,02 € 15. siječnja 2023. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

II/. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.”

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 2.svibnja 2023. tužitelj navodi da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu radnika na održavanju na Odjelu za tehničke poslove i održavanje. Tužitelju da je radni odnos reguliran Zakonom o radu Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama Sukladno odredbama ZOR-a, KU-a i TKU-a tužitelju da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvario pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). U spornom razdoblju tuženik da je tužitelju isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok mu na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.49.KU-a (NN 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23) propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju. Odredbom iz čl.55. KU-a (NN 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23) je propisano da zdravstveni radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 14% od 01.rujna 2019.g. koji dodatak nije isplaćen tužitelju za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prethodna činjenica da ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Također, bez obzira na neisplaćene prethodno navedene dodatke u prekovremenom radu, sukladno odredbi iz čl.81. ZOR-a, radnik da ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58. st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020), odnosno čl.57.st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik da ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Dakle, prilikom izračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje mjerodavna je ostvarena prosječna plaća za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor ili bolovanje. Prema tome, tužitelj da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto jer tuženik da nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, te da je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U svom odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je točno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlenik tuženika. Međutim, tuženik da je tužitelju isplatio sve dodatke na osnovnu plaću sukladno KU. Kako tužitelj u utuženom razdoblju nije imao odrađenih prekovremenih radnih sati, kao ni radnih sati noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, ne pripada mu uvećanje dodatka za navedene radne sate.

3.Tužitelj je podneskom od 18.kolovoza 2025. uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije Anti Beusu.

5.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Tužitelj je popisao parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom manje isplaćene bruto plaće za dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

7.Radi se o sporu male vrijednosti (0,12 eura, ranije 0,90 kn) zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457 . - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

8.1.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

8.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18 u lk. 23. Dodatka II KU.

8.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.Na okolnost visine potraživanja sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo, sukladno čl.250 ZPP-a.

10.U svom nalazu i mišljenju sudski vještak navodi da je tužitelj tužbom zatražio analizu razdoblja od travnja 2018. do dana dostave podataka, no budući da su vještaku dostavljeni podaci do svibnja 2023., analiza je napravljena upravo za to razdoblje. Upravo u tom predmetnom razdoblju od travnja 2018. do svibnja 2023. tužitelju su ispravno obračunati dodatci na plaću. Tuženik je u promatranom razdoblju samo neispravno utvrdio pojedine prosjeke kao osnovicu za isplate naknada plaće, čime da je tužitelju isplaćena manja naknada plaće u iznosu od 0,12 EUR, i to za mjesec srpanj 2020. i prosinac 2022.

10.1.Sud nema razloga sumnjati u ispravnost, objektivnost i stručnost ovlaštenog sudskog vještaka u izradi predmetnog nalaza i mišljenja, kao ni činjenica da se vještak pri izradi istoga vodio odredbama kojima je reguliran tužiteljev radni odnos-Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19), Dodatkom III (NN 56/20) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

11.Vještak u svojem nalazu i mišljenju navodi da su tužitelju u predmetnom razdoblju ispravno obračunati dodaci na plaću, čime je vještak potvrdio navode tuženika iz odgovora na tužbu.

11.1.Dakle, tuženik je kao poslodavac u utuženom razdoblju tužitelju ispravno isplatio sve iznose na ime utuženih dodataka.

12.U odnosu na utvrđenu razliku od 0,12 eura na ime neispravno obračunate naknade plaće, tužitelj je tužbom zatražio isplatu bruto razlike naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanje uzimajući u obzir iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama na ime neisplaćenih bruto razlika u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni te blagdanom kao i za neisplaćene bruto razlike za otežane uvjete rada. Kako je vještak utvrdio da ne postoje potraživanja koja su predmet tužbe, odnosno da je tuženik obračunao sve dodatke na sve odrađene sate, shodno tome nema niti potraživanja po osnovi manje isplaćene naknade za godišnji odmor i privremene nesposobnosti za rad sukladno utvrđenim razlikama za neisplaćeni prekovremeni rad te za otežane uvjete rada.

13.Stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i riješiti kao u izreci.

Split, 26.rujna 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. toč.1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10.,11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku