- 1 -

                                                                                                                    Broj:Ppž-914/2021

              Broj: Ppž-914/2021

U  IME  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Davorka Kučana kao predsjednika vijeća, te Renate Popović i Drage Klasnića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Nade Horvatović kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog T. K. zbog prekršaja iz članka 229. stavka 4. i 7.  Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.), odlučujući povodom žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka, podnijete protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 30. studenoga 2020., broj: Pp-P-3541/2020, na sjednici vijeća održanoj dana 14. rujna 2023.,

p r e s u d i o  j e

              Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka i prvostupanjska presuda se potvrđuje.

Obrazloženje:

1.Presudom Općinskog suda u Rijeci od 30. studenoga 2020., broj: Pp-P-3541/2020 na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07.,39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.) okrivljeni T. K. oslobođen je optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 229. stavka 4. i 7.  Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisan u izreci.

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Žalitelj predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Razmotrivši predmet, ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) je utvrdio da presudom nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti su počinjene one bitne povrede postupka na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Naime, člankom 229. stavkom 3., 4. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:

(3) Vlasnik vozila dužan je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.

(4) Kad je vlasnik vozila, kojim je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, pravna osoba, podatke iz stavka 3. ovoga članka dužna je dati odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

5.1. Iz navedenog proizlazi da prekršaj može počiniti samo vlasnik odnosno korisnik vozila i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je vlasnik odnosno korisnik vozila ako u roku od 15 dana od primitka obavijesti kojom se traže podaci o vozaču iste ne dostavi.

5.2. Slijedom navedenog kako u činjeničnom opisu djela u optužnom aktu (prekršajnom nalogu) nedostaje drugi konstitutivni element prekršaja odnosno navod kada je vlasnik/korisnik, (odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi u konkretnom slučaju), vozila primio obavijest, dakle, od kada mu je tekao rok za davanje podataka, jer je dan počinjenja prekršaja 16. dan od primitka obavijesti o prekršaju i zahtjeva za dostavljanjem podataka o vozaču.

6. Prvostupanjski sud je utvrdio da tužitelj nije pravilno u činjeničnom opisu djela optužio okrivljenika pa je pravilno, ispitujući optužni prijedlog zbog nedostataka u činjeničnom opisu djela (jer nedostaje jedan od konstitutivnih dijelova prekršaja), pravilno na temelju odredbe članka 161 stavka 6. Prekršajnog zakona i oslobodio okrivljenika optužbe.

7. Neosnovani su žalbeni navodi žalitelja kojima ističe kako je iz spisa vidljivo da je okrivljenik primio obavijest na koju se oglušio, jer je ta činjenica trebala biti opisana u činjeničnom opisu djela, a podaci u spisu isto ne mogu valjano zamijeniti niti ispraviti.

8. Stoga je ovaj Sud odbio žalbu žalitelja kao neosnovanu i potvrdio pobijanu presudu.

9. Slijedom navedenog, temeljem članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 14. rujna 2023.

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4  otpravka : za spis, okrivljenika i tužitelja.