REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-353/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Patriziji Muždeka Funčić, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Frana Kurelca 3, protiv tuženice OPĆINA DOBRINJ, Dobrinj, Dobrinj 103, OIB: 97003983043, radi utvrđenja prava vlasništva, 26. rujna 2025.,

p r e s u d i o  je

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, Zemljišnoknjižnog odjela Krk, u k. o. [katastarska općina], označene kao kč. br. [katastarska čestica], pašnjak, zk. ul. [broj ZK uloška], u 1/1 dijela pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude ishoditi upis prava vlasništva, a što je tuženica OPĆINA DOBRINJ, OIB: 97003983043, Dobrinj 103, Dobrinj, dužna trpjeti.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 vlasnik dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, Zemljišnoknjižnog odjela Krk, u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] u površini od 74189 m2 koja se na dan 24. srpnja 1991. nalazila izvan građevinskog područja, što je tuženica OPĆINA DOBRINJ, OIB: 97003983043, Dobrinj 103, Dobrinj, dužna priznati i dozvoliti da se provede parcelacija nekretnina na način da se dio nekretnine u vlasništvu tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, izdvoji u zasebnu katastarsku česticu te da se potom nakon provedbe parcelacijskog elaborata u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, Zemljišnoknjižnog odjela Krk, ista nekretnina upiše kao vlasništvo tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, u 1/1 dijela, što je tuženica OPĆINA DOBRINJ, OIB: 97003983043, Dobrinj 103, Dobrinj, dužna trpjeti.

III. Nalaže se tuženici OPĆINI DOBRINJ, OIB: 97003983043, Dobrinj 103, Dobrinj, da tužiteljici REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, naknadi parnični trošak u iznosu od 400,00 EUR zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 26. rujna 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 6. lipnja 2025. podnijela tužbu protiv tuženice navodeći da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Krk, u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] upisana tuženica kao vlasnik nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] pašnjak i kč. br. [katastarska čestica] pašnjak u 1/1 dijela. Upisi prava vlasništva tuženice da je izvršen iza upisa društvenog vlasništva temeljem prijedloga za uknjižbu pod posl.br. Z-2622/95 i Z-2623/95. Zemljišnoknjižni uložak br. [broj ZK uloška] da je utrnut te da su predmetne čestice upisane u novi zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška]. Nadalje, tužiteljica navodi da je nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24.srpnja 1991. bila izvan građevinskog područja te da se stoga smatra poljoprivrednim zemljištem na kojem je Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva temeljem odredbe čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

1.2. Temeljem Uklopa prostornog plana i katastarskog plana izrađenog od društva Area-geodeziji d.o.o., Rijeka, tužiteljica navodi da nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila unutar građevinskog područja površinom od 3286 m2, a ostatkom površine izvan građevinskog područja, kao i da je površina nekretnine utvrđena prema podacima iz katastra.

1.3. Obzirom na sve navedeno, kao i na odredbu čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine” broj: 54/94., 48/95. i 18/98.) iz 1991., a u vezi sa odredbom čl. 129., čl. 130. i čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tužiteljica navodi da je 24. srpnja 1991. na predmetnoj nekretnini izvršena pretvorba društvenog vlasništva uz stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske. Prema tome, ističe da je neosnovano izvršen upis prava vlasništva tuženice na ovim nekretninama pozivom na odredbe čl. 67. i 87. st. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (“Narodne nopvine” broj: 90/92. i 94/93.), budući da su već ranije, stupanjem na snagu gore citiranih Zakona nekretnine koje su predmet ove tužbe postale pretvorbom društvenog vlasništva vlasništvo Republike Hrvatske ( za kč. br. [katastarska čestica] u dijelu u kojem se ista nalazila izvan građevinskog područja naselja).

2. Odredbom čl. 331.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP-a), propisan je procesni institut presude zbog ogluhe koju sud donosi polazeći od tuženikovog propusta da u određenom roku odgovori na tužbu i tužbeni zahtjev u kojem slučaju će sud donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev, ako bude udovoljeno slijedećim uvjetima:

1.) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,

2.) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3.) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4.) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

3. U konkretnom slučaju, sud je tužbu zajedno s prilozima i uz poziv za podnošenje pisanog odgovora na tužbu u roku od 30 dana, dostavio tuženici te je istoj navedeno uručeno 18. lipnja 2025. Međutim, tuženica u ostavljenom roku od 30 dana nije podnijela odgovor na tužbu.

4. Kako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi koje nisu u suprotnosti s dokazima koje je podnijela sama tužiteljica, a ne postoje niti općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženicu spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, to je na temelju odredbe čl. 331.b st. 1. ZPP-a, valjalo odlučiti kao u izreci ove presude, odnosno prihvatiti tužbeni zahtjev (čl. 338. st. 5. ZPP- a).

5. Odredbom čl. 338. st. 5. ZPP-a propisano je da će se u obrazloženju presude zbog ogluhe iznijeti samo oni razlozi koji opravdavaju donošenje takve presude, pa iz tog razloga sud ovu presudu neće posebno obrazlagati.

6. Odluka o trošku ovog postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a i čl. 155. ZPP-a, a sve sukladno zahtjevu tužiteljice i sukladno vrijednosti predmeta spora. Tužiteljici je odmjeren trošak za sastav podneska (zahtjev za mirno rješenje spora) od 29. ožujka 2021. u iznosu od 200,00 EUR, sukladno Tbr. 7. toč. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; dalje: Tarifa) te trošak sastava tužbe od 6. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. toč. 1.), što sveukupno iznosi 400,00 EUR. sve sa pripadajućom zateznom kamatom po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23; dalje: ZOO), koja se primjenjuje u ostalim odnosima, a teče od dana donošenja ove presude zbog ogluhe pa do isplate.

7. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude zbog ogluhe.

Rijeka, 26. rujna 2025.

Sutkinja

Patrizia Muždeka Funčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude zbog ogluhe stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP-a).

Presuda zbog ogluhe može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.