REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj: Kž-210/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Ivane Bilušić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Slavice Horvačić, u kaznenom predmetu protiv optuženika OĆ, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja CĆ protiv presude Općinskog suda u Koprivnici od 25. ožujka 2024. broj K- 26/2021, u sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba privatnog tužitelja CĆ, ukida se prvostupanjska presuda i spis predmeta se upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Koprivnici je na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/2, 36/24 i 72/25 - dalje: ZKP/08) optuženika OĆ oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo klevete iz članka 149. stavka 1. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude.

2. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08 privatni tužitelj CĆ je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka s osnova paušala u iznosu od 500,00 eura te troškove optuženika i nužne izdatke i nagradu branitelja, odvjetnika iz OD Lacković & Rukavina u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura, sve u roku tri mjeseca od pravomoćnosti presude.

3. Pravodobnu žalbu je podnio privatni tužitelj osobno i po opunomoćenici Nataši Vujčić, odvjetnici iz Zagreba (nastavno će se razmatrati kao jedna žalba), zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženika osudi za počinjenje kaznenog djela, podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak pred drugog suca pojedinca.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba privatnog tužitelja je osnovana.

6. U žalbi se sadržajno ističe počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer da je presuda proturječna sama sebi (žalitelj očito misli na proturječnost izreke samoj sebi), a osim toga se sadržajno ističe i počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08 jer da je u ovom kaznenom postupku došlo do kršenja prava na pravično suđenje u odnosu na privatnog tužitelja. Povredu prava na pravično suđenje obrazlaže time što je prvostupanjski sud temeljio presudu na nalazu i mišljenju vezano za vještačenje HĆ, koje je vještačenje provedeno u drugom kaznenom postupku koji se vodi pod brojem K-179/2022, iako u ovom kaznenom postupku HĆ nije saslušana.

6.1. Razmatrajući istaknute žalbene navode drugostupanjski sud smatra da izreka presude nije proturječna sama sebi pa nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

6.2. No, s pravom se ističe počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08. To stoga što je prvostupanjski sud svoje utvrđenje da nema dokaza da bi optuženik počinio terećeno kazneno djelo temeljio i na nalazu i mišljenju koji je izrađen nakon vještačenja HĆ u drugom kaznenom postupku, pri čemu na temelju tog nalaza i mišljenja prvostupanjski sud zaključuje da se očito radi o djevojčici koja mijenja iskaze. Ukazuje se prvostupanjskom sudu da se presuda može temeljiti samo na dokazima koji su provedeni u tom kaznenom postupku, a ne može se koristiti dokazima koji su proizašli iz drugog kaznenog postupka jer se to protivi načelu neposrednosti kao temeljnom načelu u kaznenom postupku. Pritom je za napomenuti da je viši sud odbio žalbu privatnog tužitelja da se taj dokaz, pribavljen u drugom kaznenom postupku, u aktualnom kaznenom postupku se ne može smatrati dokazom niti se na njemu može temeljiti sudska odluka.

7. Iako je presuda ukinuta zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, obveza je drugostupanjskog suda razmotriti ostale žalbene navode, pri čemu prije svega, iako to nije isticano u žalbi, treba napomenuti da je privatna tužba pravovremena jer ne samo da je 4. ožujka 2020. kaznena prijava podnesena nadležnom državnom odvjetništvu, već je podnesena i Policijskoj postaji Đurđevac 22. prosinca 2019.

7.1. S pravom žalitelj prigovara i dovodi u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja te zaključka da nije dokazano da bi optuženik počinio terećeno kazneno djelo. Naime, prilikom vrijednosne ocjene dokaza je prvostupanjski sud propustio imati u vidu, a što je važno imajući u vidu bitna obilježja terećenog kaznenog djela, da je optuženik izjavio da nije znao je li ono što mu je HĆ rekla istina, no usprkos tome je u vidu činjenične tvrdnje ne samo pisano, već i usmeno iznio sporne tvrdnje, da iz iskaza OĆŠ koja je povodom pisanog podneska obavila razgovor s HĆ proizlazi da joj HĆ nije rekla ono što je navedeno u inkriminirajućem podnesku, već naprotiv da ništa negativno nije izjavila o privatnom tužitelju i da je očito dijete bilo upoznato s obiteljskom situacijom. Osim toga, treba ukazati, a što se upire u žalbi, da HĆ pohađa školu, da odlazi logopedu i psihijatru dakle u kontaktu je s liječnicima i zasigurno bi netko u školi i od liječnika primijetio da je dijete podvrgnuto psihičkom ili fizičkom zlostavljanju, a da odlazi liječniku je za očekivati da je to optuženik znao. Dakle, napisane i ponovljene tvrdnje u usmenom razgovoru nisu samo molba da se ti navodi provjere, već činjenične tvrdnje koje je optuženik i usmeno ponovio pa je propušteno cijeniti sve navedeno u svojoj ukupnosti pri procjeni je li ili nije optuženik znao da tvrdnje koje je iznio su neistinite.

8. Imajući u vidu sve navedeno odlučeno je kao u izreci na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08.

9. U ponovljenom postupku će prvostupanjski sud obnoviti dokaze, ukloniti nedostatke na koje je ukazano drugostupanjskim rješenjem te provesti i druge dokaze ukoliko to smatra potrebnim. Po učinjenom, nakon brižljive i kritičke vrijednosne ocjene dokaza kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ukupnosti, prvostupanjski sud će donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku koju će obrazložiti na način kako to nalaže odredba članka 459. ZKP/08.

U Velikoj Gorici 26. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Ivana Dubravka Kovačević