REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-6376/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika "MAMON" d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine 61/11 i 66/19); po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Službe za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu (dalje: Državni inspektorat) Klasa: UP/I-334-01/23-02/349, Urbroj: 443-02-03-07-23-4 od 19. srpnja 2023. godine; nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 23. rujna 2025. godine u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja te prisutnosti branitelja okrivljenika, dana 26. rujna 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik:  "MAMON" d.o.o. turistička agencija i usluge, sa sjedištem u [adresa],  OIB:  35422663449,  prekršajno nekažnjavan; kao pravna osoba

drugookrivljenik: RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R  i Z,  rođen **.**.1988., s prebivalištem u [adresa], VŠS, prvostupnik ekonomija,  zaposlen  u  vlastitoj  firmi  sa mjesečnim  primanjima  od  oko  700 eura, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne  djece,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan

k r i v i  s u

što su u razdoblju od 20. lipnja do 06. srpnja 2023. godine u Hvaru, na gradskoj rivi, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, pružali turističke usluge izleta za 60 gostiju pod nazivom Hvar Pub Crawl, te usluge izleta naplaćivali putem internetske platforme https://hvarpubliccrawl.com kao i na mjestu provođenja izleta (početne točke), za navedene usluge izdavali račune i obavljali skeniranje karata kupljenih preko prethodno citirane internetske platforme uz dijeljenje narukvica gostima, bez dostavljanja obavijesti o početku pružanja navedenih usluge, a što su bili dužni dostaviti prije početka pružanja usluga temeljem članka 13. st. 1. Zakona o pružanja usluga u turizmu (NN br. 130/17, 25/19, 98/19, 42/20 i 70/21),

dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba obavljali djelatnost turističke agencije, a da nisu imali zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

čime su počinili prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. podstavku 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a kažnjiv po članku 10. stavku 1. i 2. istoga Zakona.

I. Na temelju naprijed citiranih propisa, prvookrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

2.654,46 EURA (dvije tisuće šesto pedeset i četiri eura četrdeset i šest centi)

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona(Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), prvookrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju naprijed citiranih propisa, drugookrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

663,61 EURA (šesto šezdeset i tri eura šezdeset i jedan cent)

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona(Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), drugookrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

III. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od prvookrivljene pravne osobe se oduzima imovinska korist u iznosu od 3.380,12 EUR (tri tisuće tristo i osamdeset eura i dvanaest centi)

Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona prvookrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti ukupni iznosu od 430,14 eura (četristo i trideset euro i četrnaest centi), od čega je 400,14 eura (četristo eura i četrnaest centi) trošak financijsko-knjigovodstvenog vještačenja a 30 (trideset) eura predstavlja paušalnu svotu, dok je drugookrivljenik dužan na ime troškova uplatiti iznos od 30,00 (trideset) eura, a sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Iskazujući na glavnoj raspravi predstavnik prvookrivljene pravne osobe, RĐ je negirao počinje predmetnog prekršaja te u bitnome naveo da nisu točni navodi iz predmetnog optužnog akta jer su on i njegova firma postupali u skladu sa zakonskim propisima. Priložio je mišljenje Ministarstva turizma od 02. svibnja 2016. godine (u kojem je dan odgovor partneru mog poslovnog partnera ZĐ), glede mogućnosti da drugookrivljenik angažira turističke animatore za vođenje turista po ugostiteljskim objektima ( glede čega se i vodi ovaj postupak). U istom mišljenju je decidirano navedeno da se ta aktivnost ne smatra turističkim vođenjem u smislu Zakona o pružanju usluga u turizmu, te se na isto ne primjenjuju odredbe tog Zakona. Iz tog razloga oni su se žalili na rješenje o zabrani rada Državnog inspektorata, koje nikada nije postalo pravomoćno te time ne može biti temelj za vođenje ovog postupka. Glede navedene imovinske koristi naveo je da je ista potpuno netočno utvrđena, jer nisu uzeti u obzir svi troškovi poslovanja stoga je ista previsoka. Smatra da on i drugookrivljenik nisu krivi za navedeni prekršaj, jer smatra da nisu ni trebali biti registrirani za obavljanje te djelatnosti tzv. Pub Crawla, jer ta djelatnost u zakonu niti ne postoji te su oni godinama postupali u poslovanju temeljem gore navedenog mišljenja Ministarstva turizma. Glede predmetnog zapisnika o inspekcijskom nadzoru, naveo je da je točno da ga je potpisao, no smatra da su u istome trebali biti točnije navedeni podaci pogotovo glede utvrđivanja imovinske koristi, jer mu nije jasno kako su inspektorice navele iznos od 62.100 eura kao njihov prihod, budući da on nije priložio nikakvu dokumentaciju osim četiri fiskalna računa od te večeri.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je u svojstvu svjedoka ispitao višu turističku inspektoricu PĐ te pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/ turističku pristojbu od 06. srpnja 2023. godine sa prilozima, financijsku dokumentaciju okrivljenika, mišljenje Ministarstva turizma od 02. svibnja 2016. godine, financijsko-računovodstveno vještačenje od 23. lipnja 2025. godine sa prilozima. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike, iz koje je vidljivo da je prvookrivljenik prekršajno nekažnjavan dok je drugookrivljenik prekršajno kažnjavan.

3.1. Viša turistička inspektorica PĐ u svjedočkom iskazu u bitnome je navela da je dana 06. srpnja 2023. godine vršila inspekcijski nadzor poslovanja prvookrivljenika, te u cijelosti ostaje pri svim činjeničnim i pravnim utvrđenjima iz zapisnika o istom nadzoru koji prileži spisu. Glede navode obrane okrivljenika kao i mišljenja Ministarstva turizma od 02. svibnja 2016. godine, navela je da je kritične prigode utvrdila da prvookrivljenik putem interneta pruža turističku uslugu izleta pod nazivom "HVAR PUB CRAWL", te su zaključili da tu djelatnost može obavljati samo turistička agencija koja ima sve potrebne akte za to i sve druge pretpostavke za to moraju biti ispunjene, a kao što je to propisano Zakonom o pružanju usluga u turizmu (poslovni prostor, OIB, voditelj poslova koji ispunjava određene uvjete sjedište, tvrtka). Budući da prvookrivljenik nije imao ispunjene te pretpostavke nije niti mogao dostaviti nadležnom ministarstvu obavijest o početku pružanja navedenih usluga, a kako je to propisano člankom 13. istog Zakona. To je tumačenje i stav Državnog inspektorata, zbog čega je u predmetnom optužnom aktu i naveden predmetni činjenični opis, na osnovi utvrđenja iz njenog zapisnika o inspekcijskom nadzoru. U predmetnom zapisniku ona je izdala usmeno rješenje kojim je zabranjen rad prvookrivljeniku koje će se izvršiti na drugi pogodan način, temeljem kojeg je izdano i pisano rješenje, na koji je uložena žalba od strane okrivljenika o kojoj još uvijek nije odlučeno. Nadalje je dana 22. srpnja 2023. godine bila u kontrolnom nadzoru okrivljenika i tu je utvrdila da su isti postupili po prethodno izrečenom rješenju. Ujedno je dana 06. srpnja 2023. godine, utvrdila da se navedeni izlet proveo na način da su se gosti okupljali na Hvarskoj rivi (početna točka), potom išli u caffe bar "Jazz", nakon čega su išli taxi brodovima na otok Marinkovac u ugostiteljski objekt "Carpe Diem", te su okrivljenici izdali račune za navedenu uslugu (koji su i priloženi u privitku zapisnika). Isti računi su izdani na mjestu na kojem to nitko ne smije raditi bez odobrenja, jer se radi o javnom dobru. Na osnovi priložene dokumentacije od okrivljenika izračunala je imovinsku korist u navedenom iznosu, a sve temeljem upute koju oni imaju za rad.

4. Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:

– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,

– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,

– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.

4.1. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je kako će se novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna (2.654,46 do 6.636,14 eura) kazniti za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 1., 2. i 5. ovoga Zakona pravna osoba koja obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski ili drugi odgovarajući registar, nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti ili obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti; dok je stavkom 2. određeno kako će se za isti prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi, i to novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna (663,61 do 2.654,46 eura).

4.2. Odredbom članka 13. st. 1. Zakona o pružanja usluga u turizmu (NN br. 61/11, 66/19; dalje Zakon o pružanja usluga u turizmu) propisano je da je turistička agencija dužna prije početka pružanja usluga dostaviti Ministarstvu obavijest o početku pružanja usluga koja sadrži podatke o tvrtki i sjedištu turističke agencije, njezinu osobnom identifikacijskom broju, adresi svakog prostora u kojem se pružaju usluge, voditelju poslova, ispunjavanju uvjeta voditelja poslova te dostaviti dokaze o istom, a svaku promjenu navedenih podataka prijaviti i dostaviti dokaze o istom u roku od osam dana od nastale promjene.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz svjedočkog iskaza inspektorice PĐ koji je potkrijepljen priloženim zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru sa dokumentacijom, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime utvrđena zapažanja inspektora mogu se smatrati profesionalnim i stručnim te im se može pokloniti vjera, pogotovo jer je istih vidljivo da okrivljenici nisu imali prigovore na obavljanje provedenog nadzora. Glede navoda obrane okrivljenika kojima opravdavaju svoje postupanje priloženim mišljenjem Ministarstva turizma od 02. svibnja 2016. godine, naglašava se da isto nije pravno obvezujuće, jer se ne radi o institutu tzv. vjerodostojnog tumačenja zakona, koji je propisan Poslovnikom Hrvatskog sabora (NN br. 81/12, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20, 123/20 i 86/23). Naime isto označava tumačenje pojedinih odredbi zakona koje su nejasne ili pogrešno tumačene u praksi, a koje na prijedlog ovlaštenog predlagatelja daje zakonodavac, Hrvatski sabor, te je isto obvezatno za sve na koje se isto tumačenje odnosi i to od dana stupanja zakona. Budući da se u konkretnom slučaju ne radi o tom institutu, ovlašteni tužitelj ima ovlast u svakom konkretnom slučaju tijekom inspekcijskih nadzora tumačiti konkretne odredbe Zakona o pružanju usluga u turizmu i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti i posljedično odlučivati o podnošenju optužnih prijedloga ( koji su za isto nadležni temeljem odredbe čl. 101. st. 2. Zakona o pružanju usluga u turizmu).

5.1. Ističe kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, izvršio manje izmjene činjeničnog opisa predmetnog prekršaja, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno. Napominje se da sa istim nije prekoračena optužba budući da se samo radi o pobližem označavanju bitnih obilježja predmetnog prekršaja, kao i specificiranju vremena počinjenje istoga (koji je i naveden u optužnom aktu te ga ne spore niti sami okrivljenici).

6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako kao otegotne okolnosti cijenio narav i vrstu prekršaja, prekršajnu kažnjavanost drugookrivljenika, dok je olakotnim cijenio prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika. Slijedom navedenog je okrivljenicima izrekao novčane kazne navedene u izreci presude te će se na taj način prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.

7. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, ističe se da iz provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja od 23. lipnja 2025. godine nedvojbeno proizlazi da su okrivljenici u inkriminiranom razdoblju ostvarili imovinsku korist u navedenom iznosu. Ovaj sud prihvaća citirano mišljenje i zaključke stalnog sudskog vještaka kao stručne i argumentirane te je stoga usvojio prijedlog ovlaštenog tužitelja za oduzimanjem imovinske koristi (u iznosu navedenom u vještvu). Napominje se da se navodi obrane okrivljenika kojim osporavaju osnov i visinu vještva mogu smatrati nevjerodostojnim, jer je drugookrivljenik potpisao zapisnik u kojem je konstatiran osnov iste i priložio materijalnu dokumentaciju na temelju koje ovlašteni vještak i izradio predmetno vještvo.

7.1. Spomenuti iznos imovinske koristi prvookrivljena pravna osoba obvezna vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.

8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 1. i stavka 3. te članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, s tim da se iznos od 400,14 eura odnosi na trošak provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja; dok se ostatak odnosi na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

Hvar, 26. rujna 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.

Dostaviti: okrivljenicima, branitelju, tužitelju, u spis