Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-760/2024-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku iz Zagreba, Trg Marka Marulića 13, protiv tuženika Globalna hrana d.o.o., OIB: 97492131626, Zagreb, Rudeška cesta 87 a, zastupanog po odvjetnicima iz OD Buterin & partneri iz Zagreba, Masarykova ulica 3, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 03.09.2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno, pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 25. rujna 2025. godine,

presudio je

I. Nalaže se tuženiku Globalna hrana d.o.o., Zagreb, Rudeška cesta 87 a, isplatiti tužitelju TG, iz [adresa], na ime naknade štete zbog izgubljene zarade iznos od bruto 7.155,18 eura (slovima: sedamtisućastopedesetpeteuraiosamnaestcenti) sa zateznim kamatama, po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim:

- na iznos 166,31 eura od 15. 06.2020. do isplate,

- na iznos 206,49 eura od 15. 07.2020. do isplate,

- na iznos 18,92 eura od 15. 08.2020. do isplate,

- na iznos 81,46 eura od 15. 09.2020. do isplate,

- na iznos 50,19 eura od 15. 10.2020. do isplate,

- na iznos 363,30 eura od 15. 11.2020. do isplate,

- na iznos 323,18 eura od 15. 12.2020. do isplate,

- na iznos 343,24 eura od 15. 01.2021. do isplate,

- na iznos 344,84 eura od 15. 02.2021. do isplate,

- na iznos 316,70 eura od 15. 03.2021. do isplate,

- na iznos 229,13 eura od 15. 04.2021. do isplate,

- na iznos 254,15 eura od 15. 05.2021. do isplate,

- na iznos 279,17 eura od 15. 06.2021. do isplate,

- na iznos 254,15 eura od 15. 07.2021. do isplate,

- na iznos 254,15 eura od 15. 08.2021 do isplate,

- na iznos 254,15 eura od 15. 09.2021 do isplate,

- na iznos 254,15 eura od 15. 10.2021. do isplate,

- na iznos 279,17 eura od 15. 11.2021. do isplate,

- na iznos 254,15 eura od 15. 12.2021. do isplate,

- na iznos 229,13 eura od 15. 01.2022. do isplate,

- na iznos 279,17 eura od 15. 02.2022. do isplate,

- na iznos 494,32 eura od 15. 03.2022. do isplate,

- na iznos 541,86 eura od 15. 04.2022. do isplate,

- na iznos 541,85 eura od 15. 05.2022. do isplate,

- na iznos 541,85 eura od 15. 06.2022. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.600,00 € sa zateznim kamatama tekućim od 25. rujna 2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 21.06.2023. navodi da je dana 06.05.2020. u Zagrebu stradao u poslovnom prostoru McDonald s Hrvatska na adresi [adresa], prilikom obavljanja redovnog rada, zbog propusta tuženika kao poslodavca u organizaciji rada. Do nezgode je došlo kada je tužitelj čistio ventilacijski otvor na ljestvama, prilikom čega je došlo do pucanja ljestvi, pada tužitelja sa ljestvi i ozljeđivanja. Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane navedene u medicinskoj dokumentaciji koja je u spisu, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u KBC Zagreb. Radi naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć) štete, tužitelj je protiv tuženika tužbom dana 27.08.2021. pokrenuo postupak pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu poslovni broj Pr- 16030/2021. Tužitelj je uslijed štetnog događaja od 06.05.2020. na bolovanju. Tijekom bolovanja ostvaruje manju naknadu plaće. Tužitelj temeljem čl. 1085, čl. 1095., te čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO-a potražuje naknadu štete zbog izgubljene zarade u ukupnom iznosu od 8.355,77 eura sa pripadajućim zateznim kamatama na svaki dospjeli mjesečni iznos izgubljene zarade tekućima od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, te trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Nakon provedenih vještačenja u ovom predmetu (po vještaku medicine rada i po financijskom vještaku) tužitelj je podneskom od 23.06.2025. (strana 277 – 279 spisa) smanjio prvotno postavljeni tužbeni zahtjev na iznos od 7.155,18 eura. U ostalom dijelu raniji tužbeni zahtjev je neizmijenjen.

3. U odgovoru na tužbu tuženik predlaže sudu da, sukladno odredbi čl. 213. Zakona o parničnom postupku, prekine ovaj parnični postupak do okončanja postupka koji se vodi pred naslovnim sudom pod posl.br. Pr-16030/2021 između istih parničnih stanaka radi utvrđenja odgovornosti tuženika kao poslodavca za ozljedu na radu koju je tužitelj kao radnik pretrpio dana 06.05.2020. godine prilikom obavljanja redovnog rada. Navedeno iz razloga što utvrđenje odgovorne osobe za štetni događaj predstavlja, u smislu odredbe čl. 12. Zakona o parničnom postupku, prethodno pitanje za ovaj i sve druge parnične postupke koji se vode radi naknade štete s osnova izgubljene zarade. Iako se tuženik u parničnom postupku koji se vodi pred naslovnim sudom pod posl.br. Pr-16030/2021 detaljno očitovao o razlozima koji dovode do ekskulpacije poslodavca/tuženika od odgovornosti za štetni događaj koji je predmet i ovog parničnog postupka, tuženik još jednom ističe da u cijelosti osporava da bi postojala njegova odgovornost za nastanak štetnog događaja pa time i pravo tužitelja na naknadu izgubljene zarade, posebice u iznosu koji tužitelj tužbom potražuje. To stoga što je tuženik sukladno pozitivnim propisima za restoran McDonald's Hrvatska, [adresa], uredno ishodio minimalne tehničke uvjete, u kojima je jasno navedeno da prostor i oprema ugostiteljskog objekta udovoljavaju minimalnim uvjetima glede uređenja i opreme ugostiteljskih objekata, usluga te zdravstvene i druge uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti vrste restoran brze prehrane i disco bar.je također sve prostorije, radni prostor kao i sredstva rada i opremu u restoranu McDonald's u [adresa] osigurao sukladno propisima koji uređuju zaštitu na radu, a tužitelj je osposobljen za rad na siguran način. Člankom 68. Zakona o zaštiti na radu propisano je cit: (1) Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. (2) Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da:(1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika (2) pravilno koristi sredstva rada 3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto 4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada 5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu 6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca 7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada 8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu Dodatno tuženik je internim aktom Uputama za siguran rad u McDonald's restoranima (1. i 2.) dio detaljno propisao na koji način su radnici dužni obavljati pojedine poslove, što su sve dužni provjeriti i poduzeti u slučaju da pojedino sredstvo rada nije sigurno za obavljanje poslova za rad na siguran način. U uputama za siguran rad u McDonald's restoranima (1. dio) stoji: Pri korištenju strojeva, uređaja, ručnog alata, opasnih stvari i sl. radnik može biti izložen brojnim opasnostima za svoje zdravlje. Iz tog razloga potrebno je: • Posao obavljati u skladu s pravilima struke, uputama proizvođača i internim pravilima odnosno uputama poslodavca • Prije početka rada pregledati svoju zaštitnu opremu, sredstva i mjesto (instalacije, strojeve, podove, ručni alat... ) te o uočenim nedostacima obavijestiti rukovodeće osoblje • Zabranjena je upotreba oštećenog ili neispravnog alata. U uputama za siguran rad u McDonald's restoranima (2. dio) stoji: Prije korištenja ljestvi radnik je dužan utvrditi njihovu ispravnost te u slučaju uočavanja nedostataka (nestabilnost, oštećenje ili sl.) prijaviti ih neposrednom rukovodiocu. Ljestve koje su puknule u trenutku kada se tužitelj nalazio na njima bile su uredno označene uputama proizvođača kojih se tužitelj sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Uputama za siguran rad u McDonalds restoranima bio dužan pridržavati. Tužitelj se, dakle, prije početka rada na ljestvama bio obvezan uvjeriti u njihovu ispravnost, te se pridržavati uputa proizvođača koje su na ljestvama navedene, a između kojih između ostaloga stoji da maksimalna nosivost ljestvi iznosi 150 kg. Budući da tuženik kao poslodavac ne prikuplja od radnika osobne podatke o njihovim tjelesnim proporcijama (visini, težini, broju stopala i sl.), tužitelj je prvo trebao pročitati upute proizvođača, te budući da je krupnija osoba nakon što je utvrdio maksimalnu dopuštenu nosivost ljestava, uzimajući u obzir vlastite proporcije obavijestiti poslodavca odnosno neposrednog rukovoditelja da zbog vlastitih osobina, nije u mogućnosti obavljati posao na ljestvama na siguran način. Tužitelj navedeno nije učinio čime nije postupio s dužnom pažnjom u smislu članka 68. Zakona o zaštiti na radu kao niti sukladno Uputama za siguran rad u McDonalds restoranima. Iz navedenog proizlazi da je tuženik poduzeo sve mjere kako bi osigurao sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radu, te da nije odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio uslijed ozljede već da je do ozljede tužitelja došlo zbog postupanja tužitelja suprotno odredbama Zakona o zaštiti na radu i Uputama za siguran rad u McDonalds restoranima. Kako je, dakle, jasno da tuženik nije odgovoran za navodu štetu koja je nastala tužitelju, tako tuženik u cijelosti osporava i pravo tužitelja na isplatu naknade s osnova izgubljene zarade, posebice u opsegu kako je ista opisana u tužbi. Osim toga, tuženik uz tužbu nije zaprimio dokumentaciju na koju se tužitelji u tužbi pozivaju pa se, stoga, na istu nije ni u mogućnosti detaljno očitovati. U svakom slučaju, iz medicinske dokumentacije koja je dostavljena uz tužbu u parničnom postupku koji se vodi pod posl.br. 16030/2021 proizlazi da su kod tužitelja i prije ovog štetnog događaja nastupili razni oblici degenerativnih promjena, a koje su degenerativne promjene uvelike od utjecaja na opseg i visinu štete koju tužitelj potražuje. Samim time, od utjecaja i na naknadu s osnova izgubljene zarade, budući da uzrok dugotrajne privremene nesposobnosti za rad kod tužitelja može biti i neka od ranijih trauma. Slijedom iznijetog, tuženik predlaže sudu da prekine ovaj parnični postupak do okončanja parničnog postupka koji se vodi pod naslovnim sudom po posl.br.16030/2021 te po nastavku postupka odbije tužbeni zahtjev tužitelja, te obveže tužitelja da tuženiku naknadi troškove postupka.

4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u prijavu o ozljedi na radu za tužitelja (str. 8 – 11 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (str. 12 – 66, 182 - 187 spisa), u izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad za tužitelja (str. 67 – 93 spisa), u obračune plaća za tužitelja (str. 94 – 127 spisa), u odštetni zahtjev tužitelja tuženiku s dostavnicom/povratnicom (str. 128 – 130 spisa), u potvrdu od 01.06.2010. o osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način (str. 138 spisa), u Pravilnik o zaštiti na radu tuženika iz siječnja 2016. (str. 139 – 171 spisa), u fotografije metalnih ljestvi sa kojih je tužitelj pao (str. 172 – 174 spisa), izvršen je uvid u presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-16030/2021-28 od 27. ožujka 2024. koja je ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pr-16030/2021-31 od 10. travnja 2024. (str. 200 – 210 spisa), proveden je dokaz vještačenjem po vještaku medicine rada dr. Damiru Vodopivecu (str. 243 – 245 spisa), kao dokaz u ovom predmetu, uz suglasnost tuženika korišten je iskaz TG sa ročišta održanog 14.02.2024. u ovosudnom Pr-16030/2021 te nalaz i mišljenje medicinskog vještaka, kirurga dr. IG i njegovo usmeno očitovanje (str. 227 – 237 spisa), proveden je dokaz knjigovodstveno-financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. (str. 268 – 272 spisa).

4. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6 .U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet ovoga spora je potraživanje tužitelja temeljem izgubljene zarade na ime razlike između plaće koju je ostvario prije štetnog događaja od 06.05.2020. i naknade plaće za bolovanje koje je ostvario u razdoblju od 06.05.2020. do 31.05.2022.

9. Među strankama je sporna pravna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

10. Među strankama nije sporno da je tužitelj TG bio na bolovanju u razdoblju od 06.05.2020. do 31.05.2022.

11. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu za tužitelja (str. 8 – 11 spisa), sud je utvrdio da je ozljeđivanje tužitelja u štetnom događaju od 06.05.2020. priznato ozljedom na radu.

12. Uvidom u presudu ovog suda poslovni broj Pr-16030/2021-28 od 27. ožujka 2024., utvrđeno je da je vođen postupak radi naknade neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć), te da je dana 27.03.2024. donesena presuda kojom je naloženo tuženiku da nadoknadi štetu koju je tužitelj pretrpio zbog ozljede na radu dana 06.05.2020. kao zaposlenik tuženika. U ovom trenutku presuda nije pravomoćna, već se po žalbi nalazi na višem sudu.

13. U čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) propisano je da onaj tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu za rad za vrijeme liječenja.

14. U čl. 111. st. 1. Zakona o radu/14 propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

15. U čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

16. Ozljede koje je tužitelj zadobio na radu dana 06.05.2020. (natučenje leđa, natučenje desnog koljena i natučenje desnog skočnog zgloba), priznate su od strane HZZO-a kao ozljeda na radu. Ozljede tužitelja ne bi bile priznate od strane HZZO-a kao ozljeda na radu u slučaju da je do iste ozljede došlo do skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja tužitelja na radnom mjestu ili pak u slučaju da je tužitelj svojim ponašanjem na bilo koji način doprinio nastanku štetnog događaja. Navedeno je regulirano čl. 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23). Obrazac prijave ozljede na radu ima dokaznu snagu javne isprave (str. 8 – 11 spisa) te po svojoj pravnoj naravi predstavlja pravomoćni upravni akt sukladno čl. 129. st. 1. naprijed navedenog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Slijedom naprijed navedenog postoji odgovornost poslodavca za štetu koju je tužitelj pretrpio kao posljedicu štetnog događaja od 06.05.2020.

17. Iz dokumentacije koja prileži spisu a radi se o izvješćima o privremenoj nesposobnosti za rad za tužitelja, vidljivo je da je tužitelj bio na bolovanju od 06.05.2020. (dan štetnog događaja) do 31.05.2022. godine.

18. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicine rada dr. Damiru Vodopivecu (str. 243 – 245 spisa) utvrđeno je, odnosno to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka da je tužitelj 06.05.2020. stradao prilikom obavljanja redovnog rada te da je zadobio natučenje leđa, desnog koljena i skočnog zgloba, koje posljedice povređivanja umanjuju životnu aktivnost tužitelja za 25% stalno, a koji se odnosi na stanje ukočenja desnog skočnog zgloba. Navedenu ozljedu tužitelj je ispočetka liječio konzervativno, no kako funkcionalna sposobnost nije bila uredna, ista je liječena operativno. Po operativnom zahvatu tužitelj je provodio fizikalnu terapiju, ambulantno i stacionarno. Vještak je naveo da postoji uzročno posljedična veza između bolovanja tužitelja u periodu od 06.05.2020. do 31.05.2022. vezano za štetni događaj od 06.05.2020., jer je tijekom tog bolovanja tužitelj gotovo isključivo liječio ozljedu desnog skočnog zgloba.

19. Na prigovore tuženika iz podneska od 04.03.2025. (str. 251 – 263 spisa), pismeno se očitovao medicinski vještak dr. Damir Vodopivec navodeći da je po stradavanju tužitelja radiološka obrada utvrdila "po svemu odgovara stanju po ranijoj traumi i stanju po ranijoj traumi desnog gležnja uz otok mekih tkiva, te stanje po konsolidiranoj frakturi baza II. – V. metatarzalne kosti". No, naknadno učinjeni DT gležnja i stopala pokazao je prijelom talusa, gležanjske kosti, u području vrata sa manjim rezidualnim pomakom ulomaka, uz već opisane uznapredovale degenerativne promjene, a pretraga MR desnog koljena je pokazala rupturu ACL, prednje križne veze, vjerojatno rupture PCL, uz također napredovale degenerativne promjene. Godinu dana potom prijelom talusa je zacijelio, a što je utvrdila pretraga MR desnog gležnja koji nalaz je pokazao subluksaciju i degenerativne promjene TC zgloba, deformiran vrat talusa sa obilnim kalusom i osifikacije kosti, kao odraz prednjeg i stražnjeg impegementa. Ponovo učinjena pretraga MR gležnja pokazala je stanje po operativnom zahvatu i potpunu rupturu sindezmoze, temeljem čega je ortoped preporučio subtalarnu artrodezu desnog stopala. Vještak je u cijelosti ostao kod danog nalaza i mišljenja, jer je u periodu od 01.05.2020. (točnije od 05.06.2020.), tužitelj liječio posljedice prijeloma gležanjske kosti i puknuće prednje križne sveze, ozljede koje tuženik zanemaruje u svom podnesku u kojem sam ističe postojanje degenerativnih promjena, te pretilost tužitelja. U ostalom, tužitelj da nije zadobio u štetnom događaju navedene ozljede, prijelome ni puknuća, ne bi niti bio na bolovanju. Iz pisanog očitovanja vještaka dr. Vodopiveca proizlazi da je bolovanje tužitelja u cijelom utuženom razdoblju opravdano, jer je u tom periodu tužitelj liječio posljedice prijeloma gležanjske kosti i puknuće prednje križne sveze. Da tužitelj u štetnom događaju nije zadobio navedene ozljede, prijelome i puknuća, tužitelj ne bi niti bio na bolovanju, pa je promašeno tuženikovo isticanje degenerativnih promjena kao razlog bolovanja tužitelja.

20. Tužitelj TG je pretrpio ozljedu na radu dana 06.05.2020., radeći kod tuženika kao zaposlenik tuženika. Tužitelj je bio na bolovanju od 06.05.2020. do 31.05.2022. Provedenim medicinskim vještačenjem je dvojbeno je utvrđeno da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja od 06.05.2020. i bolovanja tužitelja u navedenom razdoblju. Slijedom navedenog, poslodavac ovdje tuženik, dužan je pored ostaloga, nadoknaditi tužitelju i izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

21. Provedenim knjigovodstveno-financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. (str. 268 – 272 spisa), utvrđeno je da postoji razlika između potencijalne bruto plaće tužitelja utvrđene u visini prosječne plaće ostvarene prije štetnog događaja i ostvarene naknade plaće za bolovanje (zajedno sa potporom za bolovanje i doprinosima za II. stup mirovinskog osiguranja), u razdoblju od 06.05.2020. do 31.05.2022.; visina razlike iznosi 7.155,18 eura bruto. Pri preračunavanju kunskih iznosa u iznose u eurima primijenjen je propisani fiksni tečaj konverzije i euro=7,5345 kuna. Izračun izgubljene zarade tužitelja po mjesecima dan je na strani 4. nalaza i mišljenja, odnosno strani 271 spisa. Kao što je naprijed navedeno potencijalnu bruto plaću tužitelja vještak je utvrdio u visini prosječne plaće koju je tužitelj ostvario u razdoblju od prosinca 2019. do travnja 2020. Iz tablice izračuna proizlazi da potencijalna bruto plaća tužitelja iznosi 6.061,81 kn mjesečno, odnos prema fiksnom tečaju konverzije kuna u euro iznosi 804,54 eura. Ostvarena naknada plaće za bolovanje vidljiva je iz obračunskih lista plaće tužitelja (str. 102 – 127 spisa). Naknada plaće za bolovanje je dijelom obračunata na trošak poslodavca u bruto iznosu, a dijelom na teret HZZO-a u neto iznosu. Na neto naknadu plaće za bolovanje koju isplaćuje HZZO obračunavaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje u visini od 5% iznosa naknade sukladno čl. 179. do 181. Zakona o doprinosima (NN 84/2008) a što je vještak uzeo u obzir kod izračuna ostvarene naknade plaće.

22. Slijedom naprijed navedenog utvrđeno je da je tužitelj u razdoblju od 06.05.2020. do 31.05.2022. pretrpio štetu u vidu izgubljene zarade u bruto iznosu od 7.155,18 eura. Tužitelj izgubljenu zaradu potražuje u bruto iznosu, što je ovaj sud prihvatio imajući u vidu izračun vještaka. Matematički izračun izgubljene zarade za tužitelja u utuženom razdoblju nije bio sporan između stranaka.

23. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja stalnih vještaka i dr. Vodopivec (medicina rada) i Vještaka Tkalec d.o.o. (knjigovodstveno-financijsko vještačenje), te pisano očitovanje vještaka medicine rada dr. Vodopiveca, jer tužitelj na iste nije imao primjedbi, jer je vještak Vodopivec, nakon pismenog očitovanja (str. 256 spisa), jasno i stručno otklonio prigovore tuženika, jer su isti dati u skladu s pravilima struke i jer u istima nema proturječnosti.

24. Tužitelj ima pravo na izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja ukoliko je tu zaradu u trenutku nesreće ostvarivao ili bi je ubudućej ostvarivao, s time da je tužitelj dužan konikretizirati o kojoj vrsti zarade se radi i koja je njezina visina. U konkretnom slučaju tužitelj je provedenim vještačenjima dokazao da se radi o izgubljenoj zaradi na ime razlike između potencijalne bruto plaće utvrđene u visini prosječne plaće ostvarene prije štetnog događaja i ostvarene naknade plaće za bolovanje zajedno s potporom za bolovanje i doprinosima za II. stup mirovinskog osiguranja. Primjerice, za razdoblje od 06.05.2020. do 31.05.2020. odnosno za dio mjeseca svibnja 2020., potencijalna bruto plaća tužitelja bi iznosila 5.484,49 kuna. Tužitelju je zbog bolovanja isplaćen iznos od 4.231,45 kuna, pa razlika bruto izražena u kunama iznosi 1.253,04 kune, što prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro=7,5345 kuna iznosi 166,31 euro. Dospijeće plaće je 06.05.2020. za svibanj 2020. Po istom obrascu je utvrđena razlika bruto izgubljene zarade i u ostalim mjesecima u kojima je tužitelj bio na bolovanju radi liječenja od posljedica ozljede na radu zadobivene 06.05.2020. Slijedom naprijed navedenog sud je prihvatio konačno uređeni tužbeni zahtjev tužitelja, a što je pobliže označeno u izreci ove presude pod I.

25. Visina zatezne kamate za pojedina razdoblja određena je sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a što je pobliže navedeno u izreci presude pod točkom I. Sukladno čl. 92. st. 3. Zakona o radu/14 zatezne kamate na dospjele mjesečne iznose razlike bruto izgubljene zarade teku od 15. -og u mjesecu za prethodni mjesec.

26. S obzirom na čl. 45. st. 1. i 2. u svezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04 i drugi), te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05 i drugi), plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada pa tužitelj ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo.

27. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji regulira da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi prouzročene parnične troškove. Odluka o trošku temelji se i na odredbi čl. 155. ZPP-a koji kaže da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

28. Tužitelja je tijekom postupka zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave zatražio naknadu parničnog troška (str. 290 spisa).

29. Tužitelj je uspio u sporu, pa mu je tuženik dužan nadoknaditi prouzročeni parnični trošak.

30. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi ukupno 7.155,18 €. Tužitelju je priznat slijedeći trošak: sastava odštetnog zahtjeva u visini od 100 bodova; sastava tužbe u visini od 100 bodova; sastav podneska od 24.04.2024., 24.01.2025., 27.03.2025., 23.06.2025., za svaki po 100 bodova; za sastav podneska od 21.06.2024., 15.11.2024., 06.12.2024., 13.05.2025., 21.07.2025., 31.07.2025. za svako po 25 bodova; za zastupanje na ročištima od 04.04.2024., 12.11.2024. i 03.09.2025. za svako po 100 bodova; sastav žalbe od 15.03.2024. u visini od 50 bodova. Kada se naprijed navedeno zbroji dobije se iznos od 1.200 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 2.400,00 eura. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 600,00 eura. Tužitelju je u cijelosti priznat trošak vještačenja po vještaku medicine rada u visini od 200,00 eura i knjigovodstveno-financijskog vještačenja u iznosu od 400,00 eura, jer je provođenje tih dokaza bilo neophodno za rješenje ovog spora. Sveukupno je tužitelju priznat trošak ove parnice u iznosu od 3.600,00 eura.

31. Tužitelj je na dosuđeni trošak potraživao zatezne kamate na koje ima pravo temeljem odredbi čl. 67. st. 3 u vezi s čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12, 93/14 i 73/17) pa je njegov zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate teku na parnični trošak od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 25. rujna 2025.g. pa do isplate, po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23).

32. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18).

U Zagrebu, 25. rujna 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvjetnik Ivica Čuturić, iz Zgb

- pun. tuženika odvjetnici iz OD Buterin & Partneri iz Zgb