REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-738/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Branke Ribičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice EV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Krešimiru Raspudiću, odvjetniku u Opatiji, protiv tužene- protutužiteljice ŠV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Borisu Grguriću, odvjetniku u Ogulinu, radi smetanja posjeda i predaje u suposjed, rješavajući žalbu tužiteljice-protutužene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Gospiću Stalna služba u Otočcu od 12. svibnja 2025., poslovni broj Psp 21/2024-8 u sjednici vijeća 24. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I Žalba tužiteljice-protutuženice EV, iz [adresa], djelomično se odbija se kao neosnovana, a djelomice prihvaća te se

- potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu od 12. svibnja 2025. poslovni broj Psp 21/2024-8

- ukida presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu od 12. svibnja 2025., poslovni broj Psp 21/2024-8 u točki I te se tužbeni zahtjev tužene protutužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tužiteljici-protutuženoj EV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tuženici-protutužiteljici ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao punomoćnici suvlasnice nekretnina TV preda ključeve novopostavljenih brava na kući i pomoćnim objektima koji se nalaze na nekretninama označenim kao kd.br. 33811 i 338/2 k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana." odbacuje se kao nedopušten.

- u točki II i III presuda se preinačava i sudi: Svaka strana snosi svoje troškove postupka.

II Nalaže se tuženoj-protutužiteljici da plati tužiteljici-protutuženoj troškove žalbenog postupka u iznosu od 125,00 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem Općinskog suda u Gospiću Stalna služba u Otočcu od 12. svibnja 2025., poslovni broj Psp 21/2024-8 odlučeno je: "I. Odbija se tužiteljica-protutužena sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi: "I. Tužena ŠV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; smetala je tužiteljicu u posljednjem mirnom i savjesnom posjedu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] sve upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je skinula lanac i lokot sa ulazne kapije u dvorište istih nekretnina, kao i pokušaja neovlaštenog ulaska u objekte (kuća stanovanja i pomoćni gospodarski objekt) i na taj način smetala je posjed neovlaštenim ulaskom na nekretnine i otuđila lanac i lokot sa ulaznih vrata u dvorište, pa se tuženoj nalaže da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja time što će vratiti lanac i lokot na mjesto na kojem je bio postavljen i zabranjuje joj se daljnje neovlašteni ulazak na posjed tužiteljice, sve u roku od 8 dana, a ujedno im se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknadi trošak ovog postupka u roku od 8 dana."

i p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj EV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tuženici-protutužiteljici ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao punomoćnici suvlasnice nekretnina TV preda ključeve novopostavljenih brava na kući i pomoćnim objektima koji se nalaze na nekretninama označenim kao kd.br. 33811 i 338/2 k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužiteljici-protutuženici EV, OIB: [osobni identifikacijski broj] , [adresa] da tuženici-protutužiteljici ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi prouzrokovane troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eura, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužena-protutužiteljica sa viškom zatraženog parničnog troška koji se odnosi na putni trošak svjedokinje TV, kao neosnovan."

2. Tužiteljica-protutužena podnosi žalbu zbog povrede odredaba parničnog postupka; (čl.354 st.2. t.11.), zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl.355), pogrešne primjene materijalnog prava i rješenja o troškovima postupka. Iako je tužena-protutužiteljica tijekom postupka (u odgovoru na tužbi i samim iskazom na raspravi) priznala da je dana 20.08.2024. prerezala lokot na ulaznoj kapiji u dvorište jer nije mogla otvoriti vrata kuće i dvorišta da bi sebi i suprugu skuhala kavu sud zaključuje da to nije bio čin smetanja posjeda jer tužena posjeduje punomoć od svoje sestre da može koristiti nekretnine i poduzimaju sve potrebne radnje u vezi tih nekretnina. Priložena punomoć u spisu ne može biti temelj za prijenos prava posjeda na nekretninama. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje što je to posredan posjed. Posredan posjed ima osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouživanja, zakupa, čuvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. U konkretnom slučaju ne radi se o niti jednom pravnom poslu kojim bi TV predala u suposjed nekretnine tuženoj ŠV. Takav čin nije vanjski vidljiv, pa će takva predaja posjeda djelovati prema trećim osobama samo ako su o njoj obaviještene ili im je to inače poznato. Tužena nije dokazala da je treća osoba, ovdje tužiteljica bila obaviještena o tome ili da joj je to inače poznato.

2.1. U presudi povodom protutužbenog zahtjeva kojim je određeno da tužiteljica- protutužena, ŠV preda ključeve novopostavljenih brava na kući i pomoćnim objektima jasno je da je presuda neprovediva jer je izreka presude nerazumljiva, iz razloga što u presudi nije jasno od koje brave tuženici moraju predati ključeve kada se radi o glavnom objektu sa pomoćnima objektima, a da bi došao do njih postoji metalna ograda koja vodi do ulaska u dvorište, a potom prema objektima. Prvenstveno protutužiteljica nije aktivno legitimirana za podnošenje protutužbe, a isto tako nije dokazala osnov radi predaje ključeva. Ukoliko je imala pravni osnov za podnošenje ovakvog protutužbenog zahtjeva ističemo da je prvenstveno morala utvrditi čin smetanja posjeda, a onda zatražiti predaju ključeva. Takav protutužbeni zahtjev nije podnesen. Predlaže da sud prihvati žalbu i odluku preinači u skladu sa žalbenim navodima te traži troškove žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijane odluke u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijanih odluka počinio neku od bitnih povreda postupka. Sud je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i na takvo utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo u rješenju kojim odbija zahtjev za smetanje posjeda, dok je u presudi pogrešno primijenio materijalno pravo. Kako je sud u parnici zbog smetanja posjeda donio i presudu o predaji stvari u posjed, tj. donio jedinstvenu odluku (rješenje i presudu) ovaj sud je o istoj žalbi odlučio u vijeću.

- o dijelu žalbe protiv rješenja

5.1. U razlozima rješenja o smetanju posjeda prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljivo ili ima proturječja između izreke i razloga rješenja .

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice-protutužene za utvrđenjem da ju je tužena smetala u posljednjem suposjedu čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

6.1. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi:

- da svjedoci DV i PV imaju saznanja da je nakon smrti roditelja u kući nastavila živjeti tužiteljica, a svake godine da je iz Kanade dolazila sestra TV koja je odsjedala u toj kući;

- da su u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina odnosno kuće bile i tužiteljica kao i sestra TV odnosno sukladno izdanoj punomoći i sama tužena;

- da većina saslušanih svjedoka ima saznanja da je u kući nakon smrti oca stranaka nastavila živjeti tužiteljica, no istovremeno iznose i saznanja da je u predmetnu kuću redovito svake godine dolazila treća sestra TV koja živi u [adresa]. Dapače, tužena izrijekom navodi da je sestra TV prilikom tih odsjedanja uvijek spavala u velikoj sobi jer su joj tako dali još roditelji;

- da je iz punomoći (list 20 spisa), razvidno da je suvlasnica TV opunomoćila svoju sestru ŠV (ovdje tuženu) i njezinog supruga NV da u njezino ime i za njezin račun "neometano koriste i poduzimaju sve potrebne radnje koje se odnose na nekretnine k. o. [katastarska općina]", između ostalog, upisane i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u koji uložak je upisana nekretnina na kojoj se nalazi predmetna kuća;

- po ocjeni Suda, tužiteljica nije dokazala da je upravo ona u isključivom posljednjem mirnom posjedu odnosno suposjedu prijepornih nekretnina, budući je nedvojbeno da je svjedokinja odnosno suvlasnica TV redovito, svake godine, odsjedala u predmetnoj kući vršeći na taj način svoje posjedovne čini, a vršenje kojih posjedovnih čini je sa valjanom punomoći prenijela na svoju sestru, ovdje tuženu ŠV;

- da je nedvojbeno da je tužena kao punomoćnica svoje sestre, suposjednice TV, imala sve potrebne ključeve kako za otvaranje ulazne kapije u dvorište tako i svih ulaznih vrata na kući i objektima u dvorištu;

- da tužiteljica priznaje u svome iskazu da je zamijenila cilindre na ulaznim vratima kuće i to nakon što je na video nadzoru vidjela da "tužena šeta po dvorištu, da otvara dvorišne zgrade…", no, istovremeno priznaje da sestri TV, suposjednici, nije predala po primjerak ključeva;

- da je sestra TV u svome iskazu navela da je dala punomoć svojoj sestri, ovdje tuženoj ŠV, da može, između ostalog, doći pokositi travu, iz garaže uzeti kosu koja se nalazi u garaži, a što je očito revoltiralo tužiteljicu te je pristupila promjeni cilindara brave na ulaznim vratima (kapiji u dvorište) te na ulaznim vratima kuće.

7. U situaciji kada suposjednica TV daje urednu punomoć svojoj sestri, ovdje tuženoj ŠV, da može umjesto nje vršiti posjedovne čine na predmetnim nekretninama, te joj predaje i devet ključeva kako bi mogla ući u posjed dvorišta i svih objekata pa i kuće, a tužiteljica samoinicijativno i očito bez znanja suposjednice TV mijenja cilindre na bravama, čime onemogućuje ovlaštenoj punomoćnici ulazak na imanje i vršenje posjedovnih čini na koje ju je TV ovlastila, radnju skidanja lanca i lokota sa ulazne kapije od strane tužene, prvostupanjski sud ne ocjenjuje smetanjem suposjeda budući da smatra da je zapravo riječ o dopuštenoj samopomoći koju predviđa odredba čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZOV).

7.1. Naime, suprotno navodima tužiteljice, po ocjeni Suda, ista je promjenom cilindara brave oduzela suposjed TV odnosno onemogućila njezinu punomoćnicu, ovdje tuženu, da izvršava posjedovne čine na koje ju je suposjednica ovlastila.

7.2. Takva činjenična i pravna utvrđenja prihvaća i ovaj sud. Žalbeni navodi da punomoć ne može biti temelj za prijenos prava na posjed nekretnina nisu osnovni s obzirom na činjenicu da je u postupku utvrđeno da je posjed punomoćnice stečen faktičnom predajom ključeva. Naime, suposjednica TV daje urednu punomoć svojoj sestri, ovdje tuženoj ŠV, da može umjesto nje vršiti posjedovne čine na predmetnim nekretninama te joj predaje i devet ključeva kako bi mogla ući u posjed dvorišta i svih objekata pa i kuće. Dakle, punomoć je instrument preko kojeg se posjed prenosi, ali sama punomoć bez faktične predaje ne stvara posjed. U konkretnom slučaju predajom ključeva došlo je do faktične predaje posjeda. Isto tako suposjednik nije dužan posebno obavijestiti drugog suposjednika da je nekog ovlastio da vrši posjed umjesto njega.

7.3. Ostali žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost osporenog rješenja kojim je odbijen zahtjev da se utvrdi smetanje posjeda.

7.4. Zbog navedenog sud je sukladno odredbi čl. 380. st.1. točka 2. ZPP-a odlučio kao u izreci.

- o dijelu žalbe protiv presude

8. Međutim, predmet spora je i protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice kojim ista traži da sud naloži tužiteljici-protutuženoj da istoj preda ključeve novopostavljenih brava na kući i objektima. Takav tužbeni zahtjev u parnici zbog smetanja posjeda nije dopušten.

8.1. Sukladno odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

8.2. Ovaj sud je ocijenio da je protutužbeni zahtjev nedopušten jer se u postupku radi zaštite od smetanja posjeda odlučuje isključivo o posljednjem faktičnom stanju posjeda i činjenici smetanja, bez raspravljanja o pravu na posjed.

8.3. Zahtjev tužene protutužiteljice za predaju ključeva u posjed ne tiče se zaštite posjeda, nego predstavlja zahtjev petitorne prirode. Petitorna zaštita temelji se na pravu i tužena protutužiteljica mora dokazati da ima pravni naslov za predaju stvari. Kako o istom nije dopušteno raspravljati u parnici zbog smetanja posjeda ovaj sud je prihvatio žalbu tužiteljice-protutužene i odbacio protutužbeni zahtjev kao nedopušten, sukladno odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku.

9. Kako niti jedna stranka nije uspjela sa tužbenim zahtjevom, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka sukladno odredbi čl.154. st.4. ZPP-a.

10. Tužiteljica-protutužena djelomično je uspjela sa svojom žalbom (50%) zbog čega je sud tuženoj-protutužiteljici naložio da plati tužiteljici-protutuženoj troškove žalbenog postupka u iznosu od 125,00 eura, tj. polovinu troškova žalbenog postupka koji se odnose na trošak sastava žalbe i pdv-a, a koji joj pripadaju sukladno Tbr.10.st.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 – dalje: Tarifa), zbog čega je odlučeno kao u točki II izreke.

U Požegi, 24. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević