Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe Clark Europe d.o.o. i protiv II. okrivljene odgovorne osobe BH, zbog djela prekršaja iz članka 251. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o strancima ("Narodne novine" broj 133/2020., 114/2022. i 151/2022.), povodom prigovora I. i II. okrivljenika na obavezni prekršajni nalog MUP-a, PUZ-a, VII. policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/25-4/44423, Ur. broj: 511-19-33-25-1 od 30. travnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, 25. rujna 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. okrivljena pravna osoba: Clark Europe d.o.o., OIB: 99330638900, MBS: [matični broj subjekta], prekršajno nekažnjavana, sa sjedištem u [adresa],

II. okrivljena odgovorna osoba: BH, sin B, rođen **.**.1967. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan radi istog ili istovrsnog prekršaja, s prebivalištem u [adresa],

k r i v i s u

što u Zagrebu, Nehajska ulica 7 (adresa VII. PP Zagreb), kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u roku od 15 dana od dana prestanka postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad sa rokom važenja od 2. srpnja 2024. do 1. srpnja 2025. zaposleniku GH, rođen **.**.1977., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Srbije, izvijestili PP Karlovac s ispostavom Vojnić o prestanku postojanja spomenutih uvjeta, koji su prestali 31. listopada 2024., a što su bili dužni učiniti najkasnije do 15. studenoga 2024.,

čime su počinili djelo prekršaja iz članka 95. Zakona o strancima, kažnjiv po članku 251. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona,

pa im se zbog učinjenog djela prekršaja, izriče

I. okrivljenoj pravnoj osobi

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 660,00 eur (šesto šezdeset eura),

II. okrivljenoj odgovornoj osobi

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 60,00 eur (šezdeset eura).

Temeljem članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice i to u roku od 15 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 40,00 eur (četrdeset eura) SVAKI u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. MUP RH, PUZ, VII. PP Zagreb, pod brojem Klasa: 211-07/25-4/44423, Ur. broj: 511-19-33-25-1 izdala je 30. travnja 2025. obavezni prekršajni nalog protiv I. i II. okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, na koji nalog su I. i II. okrivljenik pravovremeno uložili prigovor te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. I. i II. okrivljeniku se nisu mogli uručiti pozivi za ročišta 3. rujna 2025. i 16. rujna 2025. već su se isti vratili neuručeni s napomenom dostavne službe "HP-a" - obaviješten, nije podigao pošiljku. I. i II. okrivljenik se nisu odazvali pozivima za navedena ročišta dostavljenim putem elektroničke pošte na adresu a koja je navedena u izvatku iz sudskog registra. I. i II. okrivljenik su u obaveznom prekršajnom nalogu upozoreni na obveze iz članka 109a. Prekršajnog zakona, a podnošenjem prigovora na obavezni prekršajni nalog nesporno su imali saznanja o prekršajnom postupku koji se vodi protiv I. i II. okrivljenika. Stoga su pozivi okrivljenicima za ročište 25. rujna 2025., na kojem su izvedeni dokazi, dostavljeni putem e-Oglasne ploče sukladno članku 145. stavku 5. Prekršajnog zakona te su im poslani i putem elektroničke pošte. Međutim, I. i II. okrivljenik se na ročište pred sudom nisu odazvali, niti su svoj izostanak opravdali. Budući su postojali uvjeti za održavanje ročišta bez nazočnosti I. i II. okrivljenika, isto je održano bez njihove nazočnosti. Svojim propustom da se odazovu na ročište u žurnom postupku okrivljenici su propustili svoje pravo iznijeti obranu u postupku, očitovati se na izvedene dokaze i predlagati druge dokaze.

3. U svom prigovoru na obavezni prekršajni nalog okrivljenici su naveli kako u zakonskom roku ulažu prigovor, kojim navedeni prekršajni nalog pobijaju zbog poricanja prekršaja i izrečene odnosno primijenjene prekršajno pravne sankcije i određenih troškova povodu izdavanja prekršajnog naloga. Ističu kako je u konkretnom slučaju primjene Zakona o strancima bila riječ o upravnom postupku na koji se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Odredba članka 7. Zakona o općem upravnom postupku regulira jedno od osnovnih načela upravnog postupka, a to je "načelo pomoći stranci" i to na način da propisuje: "Kad ovlaštena službena osoba (u daljnjem tekstu: službena osoba) tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im po zakonu pripadaju". Dakle, imajući na umu odredbu članka 7. Zakona o općem upravnom postupku službena osoba bila je dužna poučiti stranku o njezinoj obvezi kao i posljedici propuštanja iste obveze. Službena osoba navedeno nije učinila nego je uredno početkom veljače zaprimila propisanu dokumentaciju (zahtjev za poništenje radne dozvole, odjave sa HZMO i HZZZ i sporazum o prestanku radnog odnosa) te uredno ukinula predmetnu radnu dozvolu za kao gore navedenog radnika. Dakle, I. i II. okrivljeniku se stavlja na teret prekršaj koji ne postoji. Naime, odredbom članka 24. a Prekršajnog zakona propisano je da "Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan ine postoji potreba da počinitelj bude kažnjen." U konkretnom slučaju je upravo riječ o situaciji koji propisuje odredba članka 24.a Prekršajnog zakona Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 32. Prekršajnog zakona kojom je propisano "Svrha je kažnjavanja da se, uvažavajući opću svrhu prekršajnopravnih sankcija, izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, primjenom propisanih kazni utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja" evidentno je da se u konkretnom slučaju ne može niti ostvariti svrha kažnjavanja jer prekršaj za koji se I. i II. okrivljenik terete ne postoji jer su sve radne dozvole uredno poništene. Odredbom članka 36. Prekršajnog zakona propisano je "Izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju prekršaja novčanu kaznu, sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje." Izričući I. i II. okrivljeniku gore naveden novčane kazne naslov je postupio izravno protivno odredbi članka 36. Prekršajnog zakona jer nijednu relevantnu okolnost nije uzeo u obzir i cijenio prilikom donošenja odluke o izboru i vrsti kazne. Obzirom na sve prethodno navedeno, a osobito na odredbu članka 38. Prekršajnog zakona kojom je propisano "Sud će osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje. Sud može osloboditi od kazne počinitelja: 1. kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno rad, ostvarenja svrhe kažnjavanja, 2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, 3. kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu." Evidentno je da se na I. i II. okrivljenika u cijelosti može primijeniti odredba članka 38. Prekršajnog zakona budući je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, kao i budući ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja stoga se naslovni sud poziva staviti u cijelost pobijani prekršajni nalog izvan snage i I. i II. okrivljenika osloboditi u cijelosti za prekršaj koji im se stavlja na teret, odnosno donijeti presudu kojom se optužba odbija i I. i II. okrivljenik oslobađaju optužbe.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za I. okrivljenu pravnu osobu te je utvrđeno da je BH kao direktor upisan kao jedan od dvije osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe, a zastupa društvo samostalno i pojedinačno od 1. srpnja 2021. (list 16-20 spisa).

5. Sud je podatke iz sudskog registra u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o II. okrivljeniku kao direktoru pravne osobe i time kao odgovornoj osobi u pravnoj osobi u vrijeme počinjenja prekršaja.

6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid i pročitao je očitovanje tužitelja od 29. kolovoza 2025. (list 26-27 spisa).

7. U svom očitovanju tužitelj je naveo kako su policijski službenici VII. policijske postaje Zagreb postupili sukladno dopisu od PP Karlovac s ispostavom Vojnić od 8. travnja 2025., KLASA: NK-216-02/25-01/1701; URBROJ: 511-05-07-25-15 kojim su ih obavijestili zbog mjesne nadležnosti kako pravna osoba Clark Europe d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i osoba ovlaštena za zastupanje BH nisu u zakonskom roku sukladno članku 95. Zakona o strancima dostavili zahtjeve za ukidanje dozvola za boravak i rad. Izvršenim provjerama i uvidom u Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske utvrđeno je kako je za zaposlenika, državljana treće zemlje ŠH, rođen **.**.1977. godine; OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. R. Srbije, izdana dozvola za boravak s rokom važenja od 02.07.2024.do 01.07.2025., od strane PP Karlovac s ispostavom Vojnić. Za navedenog stranog državljana izvršena je provjera u službenim evidencijama IS MUP-a RH (provjera statusa dozvola za boravak i rad - DBR), HZMO-a (radno-pravni status i prijava/odjava na obvezna osiguranja), evidencijama IS MUP-a RH za provjeru uplaćenih doprinosa te provjera podataka iz sustava Porezne uprave RH. Uvidom u navedene evidencije utvrđeno je kako je poslodavac predmetnog zaposlenika s HZMO odjavio 31.10.2024., a zahtjev za ukidanje nadležnoj policijskoj postaji dostavio je 10.02.2025. i koja je temeljem zahtjeva ukinuta 03.03.2025. Iz čega proizlazi da je okrivljeni naknadno ispunio svoju obvezu iz članka 95. Zakona o stancima, ali 87 dana nakon zakonskog roka u kojem je to bio dužan učiniti. Stoga ističu da je prigovor okrivljenika neosnovan. U članku 95. Zakona o strancima koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja navodi se kako u slučaju prestanka ugovoru o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, poslodavac i državljanin treće zemlje dužni su obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti. Iz navedenog proizlazi da je predmetni poslodavac počinio prekršaj jer nije u zakonskom roku od dana nastupa okolnosti obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad.

8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 22. kolovoza 2025. za I. okrivljenu pravnu osobu, iz koje proizlazi da u toj evidenciji ne postoje podaci o I. okrivljenoj pravnoj osobi, iz čega proizlazi da I. okrivljena pravna osoba nije prekršajno osuđivana.

9. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 22. kolovoza 2025. za II. okrivljenu odgovornu osobu, iz koje proizlazi da II. okrivljena odgovorna osoba do sada nije prekršajno kažnjavana radi istog ili istovrsnog prekršaja, već da je prekršajno kažnjavan radi drugih prekršaja i to iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 10. Sud je potvrde iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti I. okrivljene pravne osobe i o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti II. okrivljene odgovorne osobe radi istog prekršaja ili istovrsnog prekršaja, jer su potvrde izdane od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

11. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u obaveznom prekršajnom nalogu, navode I. i II. okrivljenika u prigovoru na obavezni prekršajni nalog te nakon izvršenog uvida i pročitanog očitovanja tužitelja, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret, pa je odlučio kao u izreci ove presude.

12. Sud nije prihvatio navode prigovora I. i II. okrivljenika u kojem poriču počinjenje prekršaja. Ovo stoga što je takva obrana okrivljenih u potpunosti osporena očitovanjem tužitelja temeljenom na vjerodostojnoj dokumentaciji koja se vodi u službenim evidencijama. Osim toga, okrivljenici u svom prigovoru nisu niti poricali da nisu u zakonskom roku kao poslodavac obavijestili nadležnu policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad stranca. Činjenica da su to učinili naknadno ne oslobađa ih prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj, a s obzirom na znatnije zakašnjenje u ispunjenju zakonske obaveze, sud smatra kako ne postoje uvjeti za oslobođenje od kazne u smislu članka 38. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona, prema kojem sud može, ali ne mora, osloboditi od kazne počinitelja kad je ispunio propisnu obvezu zbog čijeg ne ispunjenja je pokrenut prekršajni postupak.

13. Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i izrekao im novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njihove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenike i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

14. Naime, kako su okrivljenici postupili protivno izričitoj zakonskoj odredbi navedenoj u izreci ove presude, to su njihovim propustom ostvarena sva bitna obilježja označenog djela prekršaja pa ih je za to djelo valjalo proglasiti krivima.

15. Na konkretni prekršaj primjenjuju se odredbe Zakona o strancima ("Narodne novine" broj 133/2020., 114/2022. i 151/2022.), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja 16. studenoga 2024., koji u članku 95. propisuje: "U slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, poslodavac i državljanin treće zemlje dužni su obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti."

16. Konkretni prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret zadržao je svoj pravni kontinuitet u smislu članka 3. stavka 3. Prekršajnog zakona i u izmjenama istog Zakona "Narodne novine" broj 40/2025. koji su na snazi od 15. ožujka 2025., kroz odredbu istog članka stavka (1) "U slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad poslodavac ili državljanin treće zemlje dužan je obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od pet radnih dana od dana nastupa tih okolnosti."

17. Člankom 251. Zakona o strancima ("Narodne novine" broj 133/2020., 114/2022. i 151/2022.), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, propisano je: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravna osoba koja: 1. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95.)".

17. 1. (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 390,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

18. Člankom 251. "Narodne novine" broj 40/2025. koji je na snazi od 15. ožujka 2025. istog Zakona, propisano je: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravna osoba koja: 1. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95. stavak 1.)

18.1. (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1000,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

19. S obzirom na naprijed navedeno, sud je sukladno članku 3. stavku 1. i stavku 2. Prekršajnog zakona prema okrivljenicima primijenio propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i koji je najblaži za počinitelja.

20. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne.

21. Olakotna okolnost je dosadašnja prekršajna nekažnjavanost I. i II. okrivljenika radi istog ili istovrsnog prekršaja, kao i činjenica da su naknadno ispunili propisanu obvezu, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene.

22. Obzirom na sve naprijed navedeno, sud je I. okrivljenoj pravnoj osobi i II. okrivljenoj odgovornoj osobi izrekao novčane kazne u zakonom propisanim minimalnim iznosima (koja je zakonom zapriječena u rasponu od 660,00 do 920,00 eura za prekršaj pravne osobe, i u rasponu od 60,00 do 390,00 eura za prekršaj odgovorne osobe u pravnoj osobi).

23. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplate 2/3 izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

24. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašeni krivima, to su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, a budući su okrivljenici u prigovoru poricali počinjenje prekršaja, dok je provedenim dokaznim postupkom nesporno utvrđeno da su počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pa su stoga dužni snositi troškove postupka po osnovi paušala, koji su s obzirom na provedene radnje tijekom postupka veći od troškova na koje su I. i II. okrivljenik obvezani obaveznim prekršajnim nalogom, a koji padaju na teret I. i II. okrivljenika.

U Zagrebu 25. rujna 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ozana Tomić

Darjan Bižupić

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi: Clark Europe d.o.o., [adresa],

2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi: BH, [adresa],

3. tužitelju: MUP, PUZ, VII. PP Zagreb,

4. spis.