REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] G 5

Poslovni broj: Us I-793/2024-11

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja Gradel d.o.o., OIB: 40100946455, Velika Gorica, Staro čiče, Velikogorička 10a, zastupanog po zakonskom zastupniku Tomislavu Pustahiji, kojeg zastupa opunomoćenik Antun Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, Zagrebačka 17, protiv tuženika Državne geodetske uprave, OIB: 84891127540, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Opatije, OIB: 99455464348, Opatija, Maršala Tita 2, radi katastarske izmjere, 25. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/23-07/554, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 23. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Opatija KLASA: UP/I 932-07/23-02/139, URBROJ: 541-19-01/1-23-6 od 19. srpnja 2023. odbijen je prigovor broj 56 uložen na podatke nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja ovdje tužitelj izjavio je žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-932-07/23-07/554, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 23. travnja 2024. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Pri tome ističe kako su u tijeku postupka nove izmjere – obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo pogrešno utvrdili činjenice i na taj način primijenili zakon. Tužitelju je uzurpirano pravo (su)vlasništva. U tijeku obnove zemljišne knjige novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je od dijela k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 862 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja. U postupku obnove nije dozvoljeno uzurpirati ničije pravo vlasništva, pa tako ni tužitelja, a promjene su moguće samo na osnovi sporazuma stranaka – vlasnika nekretnina. Dakle, u postupku obnove tužitelju je zajamčeno da će ulazna površina i međe nekretnina iz stare izmjere biti identična površini i u novoj izmjeri, osim u slučaju drugačijeg sporazuma stranaka. U ponovljenoj izmjeri je tužitelj izjavio da novoformirana kč. br. [katastarska čestica] pripada dijelu k. č. br. [katastarska čestica], a sjeverni dio da pripada k. č. br. [katastarska čestica] i da nema ništa protiv da čestica kao takva ostane formirana, ako nije moguće mijenjati gabarite iste, ali u suvlasništvu stranaka, a ne kao nerazvrstana cesta u vlasništvu Grada Opatije. Predmetni put čini sastavni dio novoformiranih k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kao takva novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je trebala biti upisana u zasebni z.k. uložak u suvlasništvo svih suvlasnika iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao suvlasnika kč. br. [katastarska čestica] k.o. lčići i suvlasnika iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnika kč. br. [katastarska čestica]. Utvrđenjem predmetne k. č. br. [katastarska čestica] nerazvrstanom cestom u vlasništvu Grada Opatije ne samo da je povrijeđeno pravo vlasništva tužitelja i ostalih suvlasnika, već je i netočan navod da ista u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu sukladno priloženoj dokumentaciji i Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Zakonu o cestama. Na prvom terenskom uviđaju, kao i na ponovljenom nakon presude Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Usl-371/15 od 24. siječnja 2018. je utvrđeno da predmetna novoformirana kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini dio dvornog mjesta kč. br. [katastarska čestica] i služi kao pristupni put do predmetnih nekretnina. Navedenu odlučnu činjenicu tuženik zaobilazi u pobijanom rješenju. Ponovno se naglašava da je novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od dijela stare k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojim nekretninama su izgrađene stambene zgrade s apartmanima i okućnicom, do kojih nekretnina je investitor vlastitim sredstvima izradio pristupni prilaz objektima, te navedeni put čini sastavni dio predmetnih nekretnina i čini jedinstvenu cjelinu istih i kao takav pripada u suvlasništvo stanara izgrađenih objekata k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica] iz zkul. br. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina]. Tuženik zaobilazi i odlučnu činjenicu da je za izgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu tužitelja izdana pravomoćna građevinska dozvola i uporabna dozvola, koje su dostavljene u spis predmeta, a koje niti prvostupanjsko, a niti drugostupanjsko tijelo ni u ponovljenom postupku nisu ocijenili, a kojima su predmetne nekretnine stabilno katastarski i zemljišnoknjižno definirane i nikakve izmjene nisu bile moguće. Ovo se temelji i na načelu legitimnih očekivanja stranaka, a što je temelj pravne sigurnosti u vlasničkopravnim odnosima.

4. Stoga tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika te prihvaća prigovor izjavljen u odnosu na podatke o međi između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je zaveden u knjizi prigovora pod brojem 56. Ujedno je zatražena naknada troškova spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja i predložio da sud tužbeni zahtjev odbije.

6. Zainteresirana osoba je u odgovoru na tužbu istaknula kako se postupak po prigovoru br. 56 izjavljenom po tužitelju vodio kao ponovljeni postupak nakon što je Upravni sud u Rijeci donio presudu poslovni broj Usl-371/15-14 od 24. siječnja 2018. kojom je poništio rješenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda KLASA: UP/II- 932-07/15-07/029, URBROJ: 541-03-04-01/1-15-3 od 12. veljače 2015. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija KLASA: UP/I-932-07/14-02/00274, URBROJ: 541-17/2-14-03 od 8. prosinca 2014. i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupka uz uputu za daljnje postupanje. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo trebalo je ponovno izvršiti terenski uviđaj na koji je trebalo pozvati tužitelja da pokaže među između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu je napomenuto kao tužitelj ne može tražiti da dio puta na k. č. br. [katastarska čestica] postane sastavnim dijelom k. č. br. [katastarska čestica], već ukoliko je meda sporna, da treba postupiti prema odredbi čl. 40. Pravilnika. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo je, po danoj uputi, održalo terenski uviđaj 28. lipnja 2023. na kojem su tužitelj i zainteresirana osoba pokazali među k. č. br. [katastarska čestica] prema k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Na istom je tužitelj iskazao da nema ništa protiv da k. č. br. [katastarska čestica] ostane u gabaritima kakva je evidentirana novom katastarskom izmjerom, ali da traži da vlasništvo bude upisano na suvlasnike k. č. br. [katastarska čestica]. Zainteresirana osoba je kao među pokazala liniju međe utvrđenu novom izmjerom, a koja linija odgovara rubu nerazvrstane ceste Grada Opatije. Obzirom da oblik, površina i međe k. č. br. [katastarska čestica] prema k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], među strankama nisu bili sporni pravilno je prvostupanjsko tijelo donijelo prvostupanjsko rješenje kojim je odbilo prigovor tužitelja. Ovo iz razloga što se u upravnom postupku pred katastarskim povjerenstvom, u okviru nove izmjere, ne utvrđuju podaci o vlasništvu, već samo o obliku i površini čestice. U žalbi na prvostupanjsko rješenje tužitelj je kroz žalbene razloge osporavao upis vlasništva na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] tražeći da se isti upiše na suvlasnike k. č. br. [katastarska čestica]. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužitelja uz obrazloženje da se u okviru tog postupka prikupljaju i evidentiraju podaci o stvarnom stanju i načinu uporabe čestica pri čemu se međe evidentiraju kako ih stranke dogovorno pokažu, da je sam tužitelj iskazao da nema ništa protiv da k. č. br. [katastarska čestica] ostane u gabaritima kakva je evidentirana novom katastarskom izmjerom, da je pravilno prvostupanjsko tijelo utvrdilo da je predmetna nekretnina put koji je s južne, sjeverne i istočne strane jasno omeđen vidljivim međnim oznakama, a da to tijelo nije ovlašteno rješavati spor medu strankama glede upisa prava vlasništva ili prava na posjed. Uvažavajući uputu Upravnog suda da je u ponovljenom postupku potrebno utvrditi među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], pri čemu da tužitelj ne može dio k. č. br. [katastarska čestica] pripojiti česticama 532 i 533, jasno je da su i prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo u potpunosti i pravilno postupili po uputi te su utvrdili da međa između navedenih čestica nije sporna (što su i same stranke iskazale), da čestica po načinu korištenja predstavlja put te da za promjenu podataka o vlasništvu nisu nadležni. Glede sporne međe prema javnom dobru, zainteresirana osoba upućuje na Zaključak o pravnom shvaćanju sa sjednice Imovinskopravnog odjela Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 2. studenog 2023. Budući da se ovaj spor vodi radi katastarske izmjere u dijelu u kojem se utvrđuju podaci koji pripadaju listu A izvatka iz zemljišne knjige i za koje odgovara tuženik, predmet žalbenih navoda i utvrđenja u ovom sporu mogu biti samo ti podaci. Dakle, oznaka čestice, način uporabe, oblik (međe) i površina. Ostali podaci koji se odnose na upise u B i C listu izvatka iz zemljišne knjige, odnosno pitanje vlasništva uređuju se u zemljišnoknjižnom postupku. Tako je tužitelj podatke o upisu u listu B trebao osporavati u ispravnom postupku po otvaranju nove zemljišne knjige, a što isti nije učinio niti je do danas pokrenuo postupak radi ispravka upisa javnog dobra u općoj uporabi u zemljišnim knjigama. Predmetna čestica k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja asfaltiranu cestu (odvojak) koja vodi do više stambenih zgrada (Mulandovo k.br. 14, 16 i 18) i dostupna je većem broju osoba za promet vozilima. Da je predmetna čestica postojala i postoji kao cesta dokazuje i aerofotogrametrijski snimak za potrebe nove izmjere temeljem kojeg je ista kao jedinstvena i zasebna čestica prikazana na prijedlogu kopije katastarskog plana. Dana 28. prosinca 1995. Gradsko vijeće Grada Opatije donijelo je Odluku o nerazvrstanim cestama na području Grada Opatije, te je 8. veljače 2007. donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke nerazvrstanim cestama na području Grada Opatije. Dana 13. veljače 2007. donijeta je i Odluka o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Opatije, s Popisom nerazvrstanih cesta, gdje se pod oznakom 644 i 645 navodi Ulica Mulandovo (kolni prilaz za promet vozila). Naziv ulice utvrđen je još Odlukom o imenima ulica i trgova na području Grada Opatije od 26. listopada 2010. u čl. 3. st. 1. toč. b. Slijedom navedenog, zainteresirana osoba predložila je odbijanje tužbenog zahtjeva.

7. U ovom sporu provedena je rasprava 17. rujna 2025. čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora. Na navedeno ročište pristupila je zamjenica opunomoćenika tužitelja, dok na isto nije pristupio uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. U postupku nove katastarske izmjere formirana je nova k. č. br. [katastarska čestica] – put, Mulandovo površine 284 m2, od dijela katastarskih čestica stare oznake – k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je po provedenom postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] k.. Ičići upisano javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Opatije.

11. S obzirom da je rješenje tuženika, kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela od 19. srpnja 2023., doneseno u ponovnom postupku nakon presude ovog suda poslovni broj UsI-371/15-14 od 24. siječnja 2018. valja reći kako je točno da je citiranom presudom ovaj sud poništio tužbom osporena upravna rješenja pozivom na, između ostalog, odredbu čl. 21. i 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine" broj: 147/08) s obrazloženjem da je u nastavku postupka potrebno na očevidu pravilno utvrditi među, odnosno da li je ista sporna, kao i utvrditi pravnu prirodu spornog puta, a sve s obzirom na navode tužitelja da na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji put koji je izgradio tužitelj tj. da se radi o privatnom pristupnom putu, a da istovremeno Grad Opatija tvrdi da se radi o nerazvrstanoj cesti.

12. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je u istom k. č. br. [katastarska čestica] upisana kako put Mulandovo površine 284 m2 – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Opatije što potvrđuje navode zainteresirane osobe da se u konkretnom slučaju radi o nerazvrstanoj cesti.

13. Nastavno, uvidom u GIS preglednik javno objavljen na internetskim stranicama Grada Opatije razvidno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva Mulandovo odvojak za kbr. 14, 16 i 18 evidentirana kao nerazvrstana cesta, NC kolno-pješačka površina, javno dobro u općoj uporabi vlasništvo Grada Opatije.

14. S obzirom na utvrđeno valja ukazati na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iznesenu u presudi poslovni broj Usž-3069/22-2 od 16. studenog 2023. i Usž-2285/22-2 od 16. studenog 2023., prema kojoj dijelovi zemljišta koji čine nerazvrstanu cestu ne mogu biti u privatnom vlasništvu. Ovo iz razloga što je pravni status nerazvrstane ceste reguliran odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13) na način prema kojem je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Prema odredbi st. 2. istog članka Zakona nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanja nerazvrstane ceste. Navedeno je Visoki upravni sud Republike Hrvatske iskazao i u presudi poslovni broj: Usž-1354/22 od 22. rujna 2022.

15. U navedenim presudama Visoki upravni sud Republike Hrvatske ponovio je i stajalište prema kojem se u upravnom postupku nove katastarske izmjere ne može osporavati uvjerenje jedinice lokalne samouprave o statusu nerazvrstane ceste. Naime, potvrda o činjenicama o kojima nadležno tijelo temeljem propisa vodi službenu evidenciju predstavlja javnu ispravu, a prema odredbi čl. 60. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku), javne isprave dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje. Prema odredbi st. 3. istog članka Zakona, ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave službena osoba, provjerit će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnih tijela koji su takvu ispravu izdali. Također, prema odredbi čl. 159. navedenog Zakona, ako stranka na temelju dokaza kojima raspolaže smatra da potvrda nije izdana sukladno podacima iz službene evidencije, može zahtijevati izmjenu potvrde. Ako se u roku od 15 dana ne izda izmijenjena potvrda ili ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva, stranka može izjaviti žalbu. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da se izmjena potvrde, koja ima pravnu snagu javne isprave, može obavljati isključivo u posebnom postupku, sukladno odredbi čl. 159. čl. 6. Zakona o općem upravnom postupku. Isto pravno shvaćanje ovaj sud je zauzeo u nizu svojih odluka, kao: Usž-1354/22 od 22. rujna 2022., Usž-3628/21 od 21. siječnja 2022., Usž-3239/18 od 19. prosinca 2019. i dr.

16. Također, u citiranim odlukama ukazano je i na ustaljenu sudsku praksu nakon zaključka o pravnom shvaćanju sa sjednice imovinsko-pravnog odjela od 2. studenoga 2023. prema kojoj u postupku katastarske izmjere nije moguće evidentiranje sporne međe u smislu čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine" broj: 147/08) prema nerazvrstanoj cesti (javnom dobru u općoj uporabi).

17. Iako u konkretnom slučaju samo uvjerenje o statusu nerazvrstane ceste tijekom upravnog postupka nije dostavljeno u spis upravnog postupka, obzirom na činjenicu da je sporna nekretnina u postupku obnove upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Opatije te činjenicu da je navedena nekretnina u GIS pregledniku Grada Opatije evidentirana kao nerazvrstana cesta, a posredno i s obzirom na presude dostavljene od strane tužitelja na ročištu u ovom sporu, a koje su donesene povodom tužbe što tužitelja, što drugih suvlasnika radi isplate za nekretnine koje su bile u njihovom vlasništvu, a koje su u postupku obnove zemljišnih knjiga kao nerazvrstana cesta upisane u vlasništvo Grada Opatije, sud je stajališta kako predmetno sporno pitanje u ovom sporu treba riješiti uvažavajući navedenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Pri tome su posljedično neodlučni navodi tužitelja vezano za osporavanje međe prema nerazvrstanoj cesti te osporavanje samog statusa nerazvrstane ceste, pa tako i pozivanjem na izdane pravomoćne građevinske dozvole. Isto tako za ukazati je da tužitelj ne može s uspjehom u ovom sporu osporavati pravilnost postupka obnove zemljišne knjige. Iako nije presudno za meritum navedenog spora, s obzirom na navode tužitelja u tužbi, istom se ukazuje i na stajalište izneseno u odlukama Ustavnog suda Republike vezano za nerazvrstane ceste u kojem je navedeno kako ono što za predlagatelje predstavlja »ustavnopravno neprihvatljivo oduzimanje prava vlasništva, koje nije ni u kakvoj vezi s interesom Republike Hrvatske« - zapravo jest jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava (Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave) stječu pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost.

18. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Stoga je na temelju odredbe čl. 116 Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan kao pod točkom I. izreke ove presude.

19. Tužitelj je postavio i zahtjev za naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako isti nije uspio u ovom sporu to mu na temelju odredbe čl. 147. čl. 1. ZUS-a ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen navedeni zahtjev tužitelja i odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Rijeci 25. rujna 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Antunu Šagovcu, odvjetniku u Velikoj Gorici, Zagrebačka 17

- Gradu Opatija, Opatija, Maršala Tita 3

- Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb,

Gruška 20