Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2603/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Igoru Svilaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika pod 1) IB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Miri Boban, odvjetnici u Splitu, pod 2) FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Romac, odvjetnici u Splitu, pod 3) MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4) AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici pod 3) i 4) zastupani po punomoćniku Pani Hadžinskom, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-4116/2021 od 4. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 25. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-4116/2021 od 4. srpnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu koja u izreci glasi:

„Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da nekretnina označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], opisana kao kuća i dvor, površine 360 m2, upisana u ZU [broj ZK uloška], KO [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu/zajedničku imovinu bračnih drugova sad pok. BB, s prebivalištem na adresi: [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i AB, s prebivalištem na adresi: [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].

2. Utvrđuje se ništetnim i bez pravnog učinka Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, od 8. lipnja 2020. godine, zaključen između sad pok. BB, kao Primatelja uzdržavanja i IB, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao Davatelja uzdržavanja, potvrđen po javnom bilježniku Heleni Dragun, iz Splita, pod brojem OV-192/2020, dana 8. lipnja 2020.

3. Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Šibeniku uspostavu ranijeg zemljišno- knjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe "Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju", od 8. lipnja 2020. godine, koji je potvrđen po javnom bilježniku Heleni Dragun, iz Splita, pod brojem OV- 192/2020, dana 8. lipnja 2020. po prijedlogu zaprimljenom pod brojem Z-6882/2020 na nekretnini označenoj kao čest zgr. 1904, opisana kao kuća i dvor, površine 360 m2, upisana u ZU [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], na način da se briše pravo vlasništva s imena tuženika ad 1) IB, s prebivalištem na adresi: [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uz istovremeni upisa prava vlasništva na ime BB, s prebivalištem na adresi: [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], za cijelo (1/1).

4. Ovlašćuje se tužiteljica HB, s prebivalištem na adresi: [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na temelju ove presude kod zemljišnih-knjiga Općinskog suda u Šibeniku zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica], opisana kao kuća i dvor, površine 360 m2, upisana u ZU [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], u udjelu od 1/2.

II. Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tuženoj ad 1 parnični trošak u iznosu od 6.875,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 04.srpnja 2024 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena.“

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je podnijela žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.

- pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženica pod 1) IB je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica], ZU [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (u naravi kuća s okućnicom) bračna stečevina pok. BB i AB (tuženik pod 4) slijedom čega da je ništetan Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 8. lipnja 2020. zaključen između pok. BB, kao primateljice uzdržavanja i IB (tuženice pod 1), kao davateljice uzdržavanja. S tim u vezi predmet spora je i zahtjev za uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakovo je bilo prije rovedbe spornog ugovora u zemljinoj knjizi i uknjižbom tužiteljice na predmetnoj nekretnini za

1/2 dijela cijelog na navedenoj nekretnini.

6. Tužbeni zahtjev koji je prvostupanjskom presudom odbijen kao neosnovan zasniva se na tvrdnji tužiteljice da je predmetna imovina (nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica], ZU [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - u naravi kuća s okućnicom u [adresa]) stečena radom za vrijeme trajanja braka pok. BB i AB (tuženika pod 4).

7. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan uz zaključak da predmetna nekretnina ne predstavlja bračnu stečevinu pok. BB i AB te da se radi o imovini koja je isključivo vlasništvo pok. BB.

8. Tužiteljica u žalbi u bitnom navodi kako prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama te da je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude samo prepisao iskaze svjedoka bez da je izvršio ocjenu izvedenih dokaza.

9.1. Odredbom članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku odnosno tonskih snimki i samih tih isprava ili zapisnika odnosno tonskih snimki.

9.2. Odredbom članka 338. stavak 4. ZPP-a propisano je da će u obrazloženju sud sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

9.3. Odredbom članka 8. ZPP-a propisano je da sud odlučuje prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka koje će činjenice uzeti kao dokazane.

10. U pobijanoj odluci izostala je bilo kakva ocjena dokaza u odnosu na tužbeni zahtjev koji je odbijen kao neosnovan, jer je prvostupanjski sud isključivo reproducirao iskaze saslušanih svjedoka bez da je dao njihovu pravnu ocjenu, na koji je način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz citiranog članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

11. Za istaknuti je i to kako prvostupanjski sud uopće nije analizirao materijalne dokaze priložene u spis i to vjenčani list radi utvrđenja kad je brak sklopljen i kad je prestao, kupoprodajni ugovor za predmetnu nekretninu od 2. studenog 1976. koji je proveden u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-222/76 i povijesni izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] te ugovor o građenju na predmetnoj nekretnini od 28. listopada 1976 s računima iz 1976., kao ni glavni projekt te ostalu dokumentaciju koja se odnosi na kupnju predmetne nekretnine i gradnju stambenog objekta na toj nekretnini. S tim u vezi prvostupanjski sud nije niti raspravio odlučno pitanje je li pok. BB 1976. kupila cijelu ili pola predmetne nekretnine zajedno s pok. bratom ili pok. ocem s obzirom da su obojica imali isto ime i prezime (SB). Kako prvostupanjski sud nije obrazložio zašto nije izveo dokaze analizom isprava priloženih u spis, odnosno nije obrazložio zašto tu analizu odnosno pravnu ocjenu nije dao počinio je i na ovaj način bitnu povredu postupka iz citirane odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

12.1. Pravilno tužiteljica u žalbi prigovara i činjenici da se prvostupanjski sud uopće nije pozvao na odredbe materijalnog prava. Stoga je za ukazati da su za utvrđenje bračne stečevine mjerodavne odredbe materijalnog prava važećeg u vrijeme stjecanja bračne stečevine.

12.2. Odredbom čl. 551. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.; dalje ObZ), propisano je da se odredbe tog zakona primjenjuju i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene toga zakona, ako tim Zakonom nije drukčije određeno. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se danom primjene toga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečene po prijašnjim propisima.

12.3. Citirana odredba čl. 551. st. 1. ObZ-a nema retroaktivno značenje na imovinske odnose bračnih drugova nastale prije stupanja na snagu ObZ-a, i to iz razloga, jer se radi o procesnoj, a ne materijalnopravnoj odredbi. Suprotnim tumačenjem oduzelo bi se vlasništvo koje je već stečeno. Ovakav pravni stav zauzima i dosadašnja sudska praksa (stajalište sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 10. prosinca 2004.)

12.4. Odredbom čl. 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ 11/78., 45/89., 59/90.; dalje ZBPO), propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina.

12.5. Odredbom čl. 279. ZBPO-a propisano je da svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliko je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine.

12.6. Odredbom čl. 281. st. 1. ZBPO-a propisano je da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Stavkom 2. istog članka propisano je da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

13. Slijedom svega navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

14. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 25. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović