Poslovni broj: Us I-2448/2024-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po opunomoćenici Slađani Čanković, odvjetnici iz Zagreba, Preradovićeva 18/1, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, zastupanog po opunomoćeniku Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednika suda), radi priznavanja statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 27. kolovoza 2025. u odsutnosti stranaka, 25. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-562-05/24-01/116, Urbroj: 522-4/1-1-2-24-2 od 26. rujna 2024.

II. Poništava se rješenje Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i civilne stradalnike iz Domovinskim rada, Odsjeka za zdravstvo i socijalnu skrb, Klasa: UP/I-562-03/22-02/11, Urbroj: 2182-11-01/10-24- 34 od 2. rujna 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama izraženim u obrazloženju ove presude.

i

r i j e š i o  j e

Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne odluke isplatiti tužiteljici iznos od 1.250,00 eura na ime naknade troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika Klasa:

UP/II-562-05/24-01/116, Urbroj: 522-4/1-1-2-24-2 od 26. rujna 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje) i rješenja Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i civilne stradalnike iz Domovinskim rada, Odsjeka za zdravstvo i socijalnu skrb, Klasa: UP/I-562-03/22-02/11, Urbroj: 2182-11-01/10-24- 34 od 2. rujna 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja.

3. Prvostupanjskim rješenjem je u ponovnom postupku odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanjem statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu, povećanu i uvećanu obiteljsku invalidninu, odnosno novčanu naknadu obiteljske invalidnine prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 84/21; dalje: Zakon), zbog nedostatka dokumentacije – dokaza o uzroku i okolnostima stradavanja u Domovinskom ratu RŠ, člana obitelji podnositeljice zahtjeva.

4. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja iz svih zakonom predviđenih razloga tužiteljica u bitnom navodi da u konkretnom slučaju prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo, ovdje tuženik, smatraju da se ne može na nedvojben način utvrditi da je suprug tužiteljice RŠ smrtno stradao pod okolnostima propisanim u članku 9. stavku 1. Zakona. Tužiteljica da je podnijela zahtjev za priznavanjem statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu i priznavane prava na obiteljsku mirovinu iza pok. supruga RŠ koji je poginuo dana **.**.1995. Prije svega ističe da je prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovljenom postupku po rješenju tuženika od 03. srpnja 2024. kojim je u žalbenom postupku protiv ranijeg prvostupanjskog rješenja od 23. svibnja 2024. uvažena žalba ovdje tužiteljice te je isto poništeno i predmet je vraćen na ponovni postupak u obrazloženju da je povodom žalbe tužiteljice, a uvidom u dokaze priložene u predmetu utvrđeno da je prvostupanjsko rješenje donijeto na temelju nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i nedostatka dokaza. U obrazloženju drugostupanjskog rješenja kojim je poništeno prvostupanjsko rješenje dana je uputa prvostupanjskom tijelu da u ponovnom postupku pribavi dokaze koji iznimno mogu poslužiti kao dokazi ovoj upravnoj stvari, odnosno valja postupiti sukladno odredbama članka 23. stavka 2. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata („NN“ br. 118/21., dalje: Pravilnik). U ponovljenom postupku tužiteljica da je dala usmenu izjavu na zapisnik pred prvostupanjskim tijelom dana 30. kolovoza 2024. kada je navela da je njen suprug RŠ preminuo u mjestu Radljevac dana 6. kolovoza 1995. i da je jedini dokaz koji ima da je njen suprug stradao kao civil u vrijeme Domovinskog rata rješenje Općinskog suda u Kninu posl. br. R1-100/96 u kojem se navodi da je nakon smrtnog stradavanja GŠ i ostalih žrtava Policijska postaja Knin izvršila očevid. Suprug tužiteljice stradao je, prema svjedočanstvu TŠ koja je bila s GŠ u tom trenutku, kada su vidjeli da vozila s naslikanom šahovnicom, te je tada rekla GŠ da bježe, na što je RŠ rekao da nikome nije ništa učinio da bi ga trebalo ubiti. Zatim se L sakrila oko 20 koraka dalje u grmlje zbog čega je uspjela preživjeti, dok je RŠ tada smrtno stradao. Drugi svjedok, ČŠ, izjavio je da je u trenutku smrtnog stradavanja GŠ bio na smokvi i gledao dvogledom. Dakle, tužiteljica je navela sve pojedinosti koje su joj poznate u odnosu na stradavanje njenog supruga te navela i relevantnu dokumentaciju koja služi kao dokaz u utvrđivanju načina stradavanja i okolnosti stradavanja njenog supruga. U ponovljenom postupku prvostupanjskom tijelu dostavljen je i dopis Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KPn-DO-140/2020 od 22. srpnja 2024. u kojem je navedeno da u predmetu tog državnog odvjetništva posjeduju dokumentaciju pribavljenu od nekadašnjeg međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i to popis identificiranih osoba čiji su posmrtni ostaci ekshumirani na groblju u [adresa]. Na tom je popisu pod rednim brojem 125. naveden suprug tužiteljice, RŠ, pod oznakom (01/237B) te je u odnosu na njega napravljen tzv. „sažetak za identifikaciju“ te obdukcijski nalaz u kojem se navodi da je uzrok smrti bio strijelna rana glave. Tužiteljica posebno ističe da je u upravnom postupku dostavljeno rješenje Općinskog suda u Kninu posl. br. R1-100/96 od 30. srpnja 1996.g., kojim je utvrđeno da je RŠ umro nasilnom smrću dana 06. kolovoza 1995.g. u Radljevcu. U obrazloženju predmetnog rješenja navodi se da je iz iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno da je grupa mještana sela [adresa], među kojima je i pok. RŠ, koja se traktorom uputila u bijeg, pobijena kod prve kuće na ulazu u selo Radljevac. Leševe ubijenih i to RŠ GŠ, supruga tužiteljice, R G i T, ŽŠ i Č, MŠ i BŠ identificirali su CŠ i CŠ Ž, a o svemu su izvješteni i očevid izvršili djelatnici Policijske postaje Knin. Tužiteljica ovdje ističe i poziva se na odredbu članka 75. Zakona, te navodi da se u spisu predmeta nalazi isprava na temelju koje se utvrđuje da je član obitelji, suprug tužiteljice, umro pod okolnostima iz članka 9. Zakona. Sam Zakon predviđa što se smatra ispravama u smislu odredbe članka 75. st. 1. Zakona te u st. 2. propisuje da ispravom smatra i rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom. Tužiteljica je tijekom upravnog postupka dostavila rješenje Općinskog suda u Kninu posl. br. R1-100/96 od 30. srpnja 1996.g. kojim je nedvojbeno utvrđen način i vrijeme smrti njenog supruga, dakle i uzrok i okolnost stradavanja RŠ, civilne osobe. Zbog svega navedenog razvidno je da su tijela u upravnom postupku na temelju dostavljenih isprava mogla na nedvojben način utvrditi da je suprug tužiteljice smrtno stradao pod okolnostima propisanim u članku 9. stavku 1. Zakona. Tužiteljica ističe da se u spisu upravnog postupka nalazi i prijava činjenice smrti Zavoda za sudsku medicinu u Zagrebu oznaka: 66.523-753/2001 od 30.01.2003. o utvrđenoj smrti RŠ gdje se navodi vanjski uzrok nasilne smrti: rat. Nadalje, u upravnom postupku prvostupanjskom je tijelu dostavljena preslika potvrde PU šibensko-kninske – Šibenik broj: 511-13-01-1300/2-20 od 24. ožujka 2021. gdje su navedeni podaci o okolnostima stradavanja civilne osobe u Domovinskom ratu za osobu RŠ – okolnost stradavanja smrtno stradao pod nerazjašnjenim okolnostima od NN počinitelja. Dakle, tijela Republike Hrvatske da su bila upoznata sa činjenicom nasilne smrti pok. RŠ i to na području ratnih djelovanja, ali 30 godina nije poduzela ništa. Naime, prema članku 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te sukladno čl. 21. Ustava Republike Hrvatske država ima obvezu provesti učinkovitu, službeni, nepristranu istragu svake smrti, pa i nestanka odmah po saznanju. Iz svega navedenog razvidno je da Republika Hrvatska nije provela adekvatnu istragu, tijela ne raspolažu osnovnim podacima o okolnostima stradavanja. Naime, u presudi Europskog suda za ljudska prava Tomašić i dr. protiv Hrvatske, navedeno je: „Sud ponavlja da obveza zaštite života na temelju članka 2. Konvencije nalaže postojanje nekog oblika djelotvorne službene istrage kada je smrt pojedinca bila posljedica uporabe sile, bilo od strane državnih službenika ili privatnih osoba (vidi, mutatis mutandis, M and Others v. the United Kingdom, naprijed citirano, § 161, te B, naprijed citirano, str. 329, § 105). Osnovna svrha takve istrage je osigurati djelotvornu provedbu domaćih zakona kojima se štiti pravo na život (vidi, mutatis mutandis, C and SŠ, naprijed citirano, § 69). Vlasti moraju poduzeti razumne mjere koje su im na raspolaganju kako bi osigurale dokaze koji se odnose na incident. Bilo kakav propust u istrazi koji dovodi u pitanje mogućnost utvrđivanja uzroka smrti ili identificiranja osobe ili osoba koje su odgovorne dovest će do rizika povrede tih standarda. Za koji god da se način postupanja odluče, vlasti moraju djelovati na vlastitu inicijativu čim saznaju za dotičnu stvar (vidi, na primjer, mutatis mutandis, S v. Z [GC], br. 22277/93, ECHR 2000-VII, § 63).“ Nesporno je da je RŠ civilni stradalnik Domovinskog rata, bez obzira na to koja strana bila odgovorna za njegov nestanak. Kao razlog nezakonitosti predmetnog rješenja prigovara se u smislu poštenog postupanja. Radi zakonitosti odluke nadležna tijela moraju preispitati sve činjenične osnove ovakve odluke. Sve to kako se ne bi povrjeđivalo načelo pravičnosti na štetu podnositelja zahtjeva, a koje je zajamčeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zbog svega navedenog jasno je da su odluke u upravnom postupku bile arbitrarne, a čime je došlo do povrede tužiteljičinog prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 29. stavkom Ustava Republike Hrvatske, kao i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužiteljica upire da je prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo u cijelosti zanemarilo čl. 11. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem su javnopravna tijela dužna strankama omogućiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pružiti im druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć. Na taj način, ne davanjem stranci na uvid mišljenje Povjerenstva na kojem se temelje odluke, prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo je počinilo bitnu povredu odredbi upravnom postupka. Na tako pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje tuženi pogrešno primjenjuje materijalno pravo. Da se je odluka temeljila na potpuno i točno utvrđenom činjeničnom stanju, usvojio bi se zahtjev tužiteljice. Predmetno rješenje stoga nije dovoljno činjenično argumentirano, niti objektivno niti subjektivno. Tuženik je neutvrđivanjem relevantnih činjenica u tijeku postupka koji je prethodio donošenju napadajućeg rješenja postupao protivno odredbama Zakona o upravnom postupku. Iz navedenih razloga tužitelj predlaže da Sud donese presudu kojom se tužba usvaja, poništava osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

5. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da u cijelosti ostaje kod osporenog rješenja iz razloga navedenih u njemu, te u bitnom ponavljajući navode iz obrazloženja osporenog rješenja, ističući da se iz dokaza pribavljenih tijekom postupka ne može na nedvojben način utvrditi da je suprug tužiteljice RŠ smrtno stradao pod okolnostima propisanim u članku 9. stavku 1. Zakona, pa da stoga tuženik nije mogao uvažiti žalbene navode stranke. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. U podnesku od 25. studenog 2024. tuženik po generalnom opunomoćeniku Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu u bitnom navodi kako je drugostupanjsko rješenje koje se tužbom pobija u cijelosti pravilno i zakonito. U predmetu da je utvrđeno da su od Ministarstva unutarnjih poslova, PU Šibensko-kninske, Šibenik pribavljeni Podatci o okolnostima stradavanja civilne osobe u Domovinskom ratu od 24. ožujka 20212. za RŠ rođ. **.**.1938. iz [adresa] u kojima je navedeno da je isti stradao 5. kolovoza 1995. u mjestu [adresa], ([adresa], Hrvatska), a u rubrici Okolnost stradavanja navodi se da je isti smrtno stradao pod nerazjašnjenim okolnostima od NN počinitelja. Pribavljeni su i dopisi Ministarstva unutarnjih poslova, PU Šibensko-kninske, Policijske postaje Knin od 29. kolovoza 2022. i 23. veljače 2024. iz kojih proizlazi da isti ne posjeduju dokumentaciju o uzroku smrtnog stradavanja RŠ kao i da nisu došli do naknadnih saznanja vezano za smrtno stradavanje istog. I iz ostalih dokaza provedenih u tijeku postupka nije se na nedvojbeni način moglo utvrditi da je suprug tužiteljice smrtno stradao pod okolnostima propisanim u članku 9. stavku 1. Zakona. Slijedom navedenog, predlaže se sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

7. U sporu je održavanjem rasprave 27. kolovoza 2025. i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/2024 – dalje: ZUS).

8. Sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora kao i spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu.

9. Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice iz tužbe kao suvišne i nepotrebne držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom.

10. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

11. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

12. Iz podataka spisa predmeta upravnog tijela razvidno je da je predmetni upravni postupak pokrenut na temelju zahtjeva tužiteljice od 28. srpnja 2022. za priznavanje statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu, povećanu i uvećanu obiteljsku invalidninu, odnosno novčanu naknadu obiteljske invalidnine prema odredbama Zakona; da je osporeno prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovljenom postupku po rješenju tuženika od 3. srpnja 2024. kojim je uvažena žalba i poništeno ranije prvostupanjsko rješenje od 23. svibnja 2024. i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak uz obrazloženje u bitnom da je povodom žalbe stranke, a uvidom u dokaze priložene u predmetu utvrđeno da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i nedostatka dokaza.

13. Sukladno članku 10. stavku 1. Zakona civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu su i civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona odnosno i osobe koje su poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata. Stavkom 2. istog članka je propisano da prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti članovi obitelji osoba iz stavka 1. ovoga članka kojima je priznat status člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu.

14. Prema odredbi članka 75. Zakona činjenica da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se ispravama, a to je potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne policijske uprave i drugih nadležnih tijela odnosno rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom, medicinska dokumentacija o liječenju odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo, ako su iz te dokumentacije vidljive okolnosti stradavanja i drugi dokazi propisani Pravilnikom o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 118/21; dalje: Pravilnik).

15. Člankom 23. stavkom 1. Pravilnika propisano je da će radi utvrđivanja činjenice da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 9. Zakona, prvostupanjsko tijelo pribavit će potvrdu o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdanu od nadležne policijske uprave i drugih nadležnih tijela; rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom (ako je proveden postupak proglašenja nestale osobe umrlom); potvrdu o nestanku koju izdaje Ministarstvo (samo za nestale); potvrdu o zatočenju u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu koju izdaje Ministarstvo na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju (ako je osoba poginula ili nestala uslijed okolnosti iz članka 9. stavka 1. točke a) Zakona); medicinsku dokumentaciju o liječenju, odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo, ako su iz te dokumentacije vidljive okolnosti stradavanja.

15.1. Stavkom 2. istog članka propisano je da iznimno od stavka 1. točke a) ovoga članka, u slučaju kada nije moguće pribaviti potvrdu o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdanu od nadležne policijske uprave ili drugih nadležnih tijela, radi utvrđivanja činjenice da je osoba poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 9. Zakona, mogu se pribaviti naknadna saznanja o okolnostima stradavanja od nadležne policijske uprave, saznanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o okolnostima stradavanja i drugi dokazi od nadležnih tijela Republike Hrvatske o okolnostima stradavanja odnosno nestanka.

15.2. Stavkom 4. istog članka propisano je da uz dokaze iz stavka 1. ovoga članka u svrhu utvrđivanja da je civilna osoba poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 9. mogu se pribaviti i drugi dokazi, a osobito: a) podaci iz Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te ostala popratna služena dokumentacija uz navedene Evidencije; i b) podaci iz Evidencije o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica te ostala popratna služena dokumentacija uz navedenu Evidenciju.

16. Iz podataka spisa predmeta razvidno je da je u povodu predmetnog zahtjeva tužiteljice od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU Šibensko- kninske pribavljena Potvrda o okolnostima stradavanja civilne osobe u Domovinskom ratu od 24. ožujka 2021. za RŠ (rođ. **.**.1938.) u kojima je navedeno da je isti stradao 5. kolovoza 1995. u mjestu [adresa] ([adresa], Hrvatska), a u rubrici Okolnosti stradavanja navedeno je da je isti smrtno stradao pod nerazjašnjenim okolnostima od NN počinitelja; da je pribavljen dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Šibensko-kninske, Policijske postaje, [adresa] od 29. kolovoza 2022. kojim se izvješćuje prvostupanjsko tijelo da policijska postaja Knin u svojim evidencijama ne posjeduje dokumentaciju o uzroku smrtnog stradavanja RŠ od oca CŠ rod. 10. listopada 1938. iz [adresa]; pribavljen je i dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Šibensko-kninske, Policijske postaje Knin od 23. veljače 2024. u kojem izvješćuju prvostupanjsko tijelo da nisu došli do naknadnih saznanja vezano za smrtno stradavanje GŠ rod. 10. listopada 1935. iz [adresa].

17. Nadalje, spisu predmeta prileži rješenje Općinskog suda u Kninu poslovni broj R1-100/96 od 30. srpnja 1996. kojim se utvrđuje da je RŠ iz [adresa], rođen **.**.1938. u [adresa] od oca CŠ i majke Ć umro nasilnom smrću dana 6. kolovoza 1995. u Radljevcu, a njegovi posmrtni ostaci su pokopani neutvrđenog dana u mjesecu kolovozu 1995. na Novom groblju u Kninu.

18. U spis predmeta pribavljena je od Zavoda za sudsku medicinu Zagreb Prijava činjenice smrti od 30. siječnja 2003. za RŠ, pribavljen je od Šibensko-kninske županije, Matičnog ureda Knin Izvadak iz matice umrlih za RŠ od 22. studenog 2023. u kojem se navodi da je isti umro **.**.1995., a upis je izvršen na temelju rješenja Općinskog suda u Kninu R1-100/96 od 30. srpnja 1996.

19. Nadalje, u ponovljenom postupku pribavljen je dopis Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KPn-DO-140/2020 od 22. srpnja 2024. u kojem je navedeno kako nemaju nikakvih saznanja o samim okolnostima i načinu stradavanja RŠ i i u tom pravcu da se provode izvidi. Također je navedeno da u predmetu tog državnog odvjetništva posjeduju dokumentaciju pribavljenu od nekadašnjeg međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i to popis identificiranih osoba čiji su posmrtni ostaci ekshumirani na groblju u [adresa] i na tom popisu pod rednim brojem 125. naveden je RŠ, sin CŠ, rođen **.**.1938. pod oznakom (01/237B). Nadalje u odnosu na spomenutu osobu napravljen je tzv. „sažetak za identifikaciju", te autopsy report (obdukcioni nalaz), u kojem se navodi da bi uzrok smrti bio „gunshot injury to head", odnosno strijelna rana glave; pribavljena je preslika Zapisnika sastavljenog u Općinskom sudu u Kninu dana 18. ožujka 2009. o saslušanju svjedoka BŠ i ZŠ vezano na okolnosti smrtnog stradavanja RŠ, kao i izjava tužiteljice dana na zapisnik nadležnom prvostupanjskom tijelu 30. kolovoza 2024. u kojoj je ista navela da smatra da svakoj civilnoj žrtvi Domovinskog rata treba biti priznato pravo, te u bitnome navodi da jedini dokaz koji ima je da je suprug RŠ smrtno stradao kao civil je Rješenje općinskog suda u Kninu, R1-100/96 u kojem se navodi da je nakon smrtnog stradavanja GŠ i ostalih žrtava, Policijska postaja Knin izvršila očevid, te smatra da je to dokaz koji bi trebao biti relevantan u utvrđivanju stradavanja njezinog supruga kao civila. Nadalje navodi da dana kada je njezin suprug RŠ stradao, po svjedočanstvu TŠ koja je bila sa GŠ u tom trenutku, kada su vidjeli vozila sa naslikanom šahovnicom, te je tada rekla GŠ da bježe, na što je RŠ rekao da nikome ništa nije učinio da bi ga trebalo ubiti. Zatim se L sakrila oko 20 koraka u neko grmlje, radi čega je uspjela i preživjeti, dok je RŠ tada smrtno stradao. Nadalje navodi da je drugo svjedočanstvo od strane ZŠ, koji je izjavio da je u trenutku smrtnog stradavanja GŠ, bio na smokvi i gledao dvogledom. Sve je to već izneseno na zapisniku koji je sastavljen u Općinskom sudu u Kninu, dana 18. ožujka 2009. godine (R2-17/09), koji predaje kao dokaz.

20. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, prema ocjeni ovog suda, osporenim drugostupanjskim i prvostupanjskim rješenjem uz obrazloženje koje je njima dano povrijeđen je zakon na štetu tužiteljice.

21. Osporeno rješenje tuženika kojim je odbijena žalba tužiteljice izjavljena na prvostupanjsko rješenje se u bitnom obrazlaže na način da je uvidom u dokaze pribavljene u ponovnom postupku i to dopis Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KPn-DO-140/2020 od 22. srpnja 2024., presliku Zapisnika sastavljenog u Općinskom sudu u Kninu dana 18. ožujka 2009. o saslušanju svjedoka BŠ i ZŠ vezano na okolnosti smrtnog stradavanja RŠ, kao i izjavu LŠ RŠ danu na zapisnik nadležnom prvostupanjskom tijelu 30. kolovoza 2024., kao i dokaze pribavljene u ranijem postupku ne može se na nedvojben način utvrditi da je suprug tužiteljice RŠ smrtno stradao pod okolnostima propisanim u članku 9. stavku 1. Zakona pa se stoga nisu mogli uvažiti žalbeni navodi, već je žalbu valjalo odbiti.

22. S obzirom na obrazloženje koje je dano osporenim rješenjem ovaj Sud ne može otkloniti istaknuti prigovor tužiteljice u pogledu arbitranosti donesenih odluka, jer u obrazloženju osporenih rješenja nije dana ocjena dokaza provedenih tijekom upravnog postupka odnosno nisu dani nikakvi razlozi, a kamoli valjani i dostatni razlozi koji bi upućivali na osnovanost utvrđenja tuženika i prvostupanjskog tijela da se ne može na nedvojben način utvrditi da je suprug tužiteljice RŠ smrtno stradao pod okolnostima propisanim u članku 9. stavku 1. Zakona. Naime, u obrazloženju osporenih rješenja su pobrojani dokazi koji su pribavljeni tijekom upravnog postupka, a bez da je dana ikakva ocjena tih dokaza, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, a čime je povrijeđen zakon na štetu tužiteljice i to odredbe članka 8., 9. i 47. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21; dalje; ZUP).

23. Naime, prema ocjeni ovog suda, a polazeći od podatka spisa predmeta upravnog tijela u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, upravna tijela nisu, dajući ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te dovodeći ih u vezi jedne s drugima, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, utvrdili pravo stanje stvari, na koji način su povrijedili gore navedene odredbe ZUP-a.

24. Stoga, budući da obrazloženja osporenih rješenja ne sadrže valjane razloge o odlučnim činjenicama bitnim za rješavanje ove upravne stvari, na štetu tužiteljice je povrijeđena odredba članka 98. stavka 5. i članka 120. stavka 2. i 3. ZUP-a, a što je dovoljan razlog za poništenje osporavnih rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

25. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a poništiti osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo vezano pravnim shvaćanjima i primjedbama ovog suda izraženim u obrazloženju ove presude.

26. U postupku povodom ove presude, prvostupanjsko tijelo će donijeti novo rješenje koje će valjalo obrazložiti u skladu s odredbom članka 98. stavka 5. ZUP-a, pri čemu je prvostupanjsko tijelo vezano pravnim shvaćanjem i primjedbama suda u skladu s odredbom članka 151. stavak 2. ZUS-a.

27. S obzirom na uspjeh tužiteljice u ovom sporu valjalo je pozivom na odredbu članka 144. stavka 1. u svezi članka 147. stavka 1. ZUS-a priznati zatraženi i popisani trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku i to trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura uvećano za pripadajući PDV u ukupnom iznosu od 1.250,00 eura (Tbr. 27. toč. 1. u svezi i Tbr. 54.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), a kako je odlučeno u izreci rješenja.

U Splitu 25. rujna 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a). Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (članak 148. stavak 5. ZUS-a).

DNA:

- tužiteljici, po opunomoćenici

- tuženiku, po opunomoćeniku ŽDO Split, i uz povrat spis upravnog tijela tuženiku

- u spis.