Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Supetru

Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Marijani Ostojić Kavain, uz sudjelovanje zapisničarke Dragice Pavić Radović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NP, kojeg brani Dean Rahan, odvjetnik u Supetru, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. kažnjivog po čl. 51. st. 5. u vezi čl.293. st.1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022. i 133/2023., dalje: Zakona o sigurnosti prometa na cestama) pokrenutom izdavanjem obveznog prekršajnog naloga Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko – dalmatinske, Policijske postaje Brač, Klasa: 211-07/24-4/75009, Urbroj: 511-12-25-24-1 od 3. rujna 2024., nakon provedenog žurnog postupka u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja dana 25. rujna 2025.,

p r e s u d i o j e

Okrivljenik: NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin. Ivice i majke N, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], oženjen, otac dvoje punoljetne djece, VSS, operater, zaposlen, sa mj. primanja od oko 1.150,00 eura, dobrog imovnog stanja, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je 27. srpnja 2024. godine u 04:00 sati na Ž6161 Supetar (D113)- POSTIRA-Pučišća-Stipanska luka, općina Supetar, stacionaža 5 km + 580 m kao vozač vozila M1 marke Citroen registarske oznake [registarska oznaka] izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom, upravljajući navedenim kolnikom u smjeru istoka te dolaskom do mjesta događaja u desnom zavoju 5 km + 580 m uslijed neprilagođene brzine stanju i uvjetima kolnika (oštar desni zavoj) izgubio je kontrolu nad vozilom i vozilom je sleti van sa sjeverne strane kolnika,

dakle, upravljao vozilom poduzimajući radnju vozilom, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu te na način da je upravljao vozilom brzinom koju nije prilagao osobinama i stanju ceste i tako izazvao prometne nesreće sa materijalnom štetom,

čime je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv po čl. 51. st. 5. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa se slijedom naprijed citiranih propisa okrivljeniku uz primjenu čl. 37. st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 210,00 (dvjesto deset) EURA.

Na temelju čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude.

Na temelju čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

Na temelju čl. 139. st. 3. u svezi s čl. 138. st. 2. toč.3.a i čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu 15,00 (petnaest) EURA po primitku presude.

II

Na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona okrivljenik NP

oslobađa se od optužbe

da bi

„ 27. srpnja 2024. godine u 04:00 sati na Ž6161 Supetar (D113)- POSTIRA-Pučišća-Stipanska luka, općina Supetar, stacionaža 5 km + 580 m nakon što je kao vozač vozila M1 marke Citroen registarske oznake [registarska oznaka] izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom, napustio mjesto događaja, a da prije toga nije obavijestio policiju i dao podatke o vozaču i vozilu“,

dakle, da bi kao sudionik prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta, napustio mjesto prometne nesreće,

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. stavku 5. istog Zakona.

Obrazloženje

1.Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Brač pod gore navedenim brojem izdala je protiv okrivljenika obvezni prekršajni nalog zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci presude.

2.Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, pa je prekršajni nalog stavljen izvan snage i te je proveden postupak.

3. Ispitan u žurnom postupku okrivljenik je naveo da se smatra krivim za počinjenje prekršaja te da je točno da sam kritičnog dana i u kritično vrijeme vozio predmetnom dionicom osobni automobil. Naime, kako posjeduje registrirani Opg taj dan je vozio za Škrip jer tamo ima polje, a sve kako bih upalio sustav navodnjavanja prije posla i kada je krenuo nazad na posao u zračnu luku na Brač na predmetnom mjestu misli da je cestu ispred njegovog vozila izletjela kuna ili mačka te ja reagirao tako da je "stao na kočnicu", međutim automobil je proklizao i on da je sletio s kolnika. On da je sam tada zvao sina da dođe po njega kako bih stigao na vrijeme na posao, zbog brojnih obveza te zbog toga što mu se žurilo, te zbog neznanja zaista nije obavijestio policiju i dao podatke o vozaču i vozilu. Po dolasku na posao nazvala ga je policija koja je vjerojatno došla do njegovih podataka s obzirom da je vozilo ostalo na licu mjesta. Zaista mu je žao zbog počinjenih prekršaja, te je obećavao kako neće više činiti prekršaje, zamolio je za ublažavanje novčane kazne, s obzirom da je već dugi niz godina uzoran sudionik u prometu, a vozačku posjeduje od osamnaeste godine te nije nikada prekršajno kažnjavan te je zamolio da mu se ne izreče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom s obzirom da mu je vozačka dozvola nužna zbog potreba posla kako bi iz mjesta stanovanja došao do zračne luke do koje nema organiziranom javnog prijevoza.

4.U daljnjem dokaznom postupku pročitan je prigovor okrivljenika, izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, te naposljetku pročitan izvadak iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske od 25. rujna 2025. za okrivljenika.

5.Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i ostale provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je našao kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

6.Odredbom članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

7.U postupku nije sporno da je predmetne prigode na predmetnom mjestu okrivljenik izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da je upravljao označenim osobnim automobilom navedenim kolnikom u smjeru istoka te dolaskom do mjesta događaja u desnom zavoju uslijed neprilagođene brzine stanju i uvjetima kolnika (oštar desni zavoj) izgubio je kontrolu nad vozilom i vozilom je sleti van sa sjeverne strane kolnika. Sve navedeno proizlazi iz obrane okrivljenika koji je detaljno i okolnosno priznao počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret i koje priznanje je u cijelosti sukladno svim ostalim u postupku provedenim dokazima.

8.Slijedom naprijed navedenog, na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da je predmetne prigode okrivljenik, uslijed neprilagođene brzine vozila stanju i uvjetima kolnika izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom. Tako opisanim ponašanjem okrivljenik je postupio protivno odredbi čl. 51. st. 1. i ostvario obilježja prekršaja kažnjivog po čl. 51. st.3. istog Zakona te je uslijed tako počinjenog prekršaja nehajno izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom kao posljedicom, čime je ostvario i sva obilježja prekršaja kažnjivog po čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

9.Nakon što je Sud okrivljenika proglasio krivim za počinjeni prekršaj, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljeniku.

10.Kažnjivom odredbom članka 51. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima ili ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

11.Posebnom odredbom članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da za prekršaje iz ovog Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

12.Pri odmjeravanju novčanih kazni okrivljeniku, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje se odnose na osobu okrivljenika, kako olakotne, tako i otegotne, te je okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio priznanje i dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, dok nije našao otegotnih okolnosti. Stoga je primjenom čl. 37. st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u ublaženom iznosu držeći da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenih prekršaja kako u smislu specijalne, tako i u smislu generalne prevencije.

13.Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 183. st. 2. u svezi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona tako da će se, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.

14.U odnosu na predloženu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije navesti je kako člankom 239. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je da kada je za prekršaj propisana novčana kazna iznad 265,45 do 663,61 eura, može se počinitelju izreći i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Budući je za prekršaj iz članka 51. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u iznosu od 130,00 eura, a odredbom članka 293. stavka 1. istog zakona iznos od 130,00 eura, to nema zakonskih uvjeta iz članka 239. stavka 4. Prekršajnog zakona za izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom za navedeni prekršaj.

15.Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. i stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota sudu određena je s obzirom na složenost, trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.

16. Za prekršaj iz točke II izreke presude sud je okrivljenika oslobodio od optužbe jer djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret kao takvo nije prekršaj.

17.Naime, odredbom čl.176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.

18.Odredbom čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

19.U konkretnom slučaju, a s obzirom na navedenu zakonsku odredbu proizlazi da je bitno obilježje predmetnog prekršaja to da je sudionik prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima napustiti mjesto prometne nesreće, a da nije popunio i potpisao Europsko izvješće ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima.

20.Međutim, iz činjeničnog opisa djela iz citirane odredbe članka 176. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje se okrivljeniku stavlja na teret pobijanim prekršajnim nalogom, ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja. Naime, činjenični opis djela u kojem je navedeno da "o prometnoj nesreći nije obavijestio policiju i dao podatke o vozaču i vozilu" ne sadrži sva bitna obilježja navedene zakonske odredbe. Naime, iz sadržaja spisa predmeta, a posebno iz Zapisnika o očevidu od 29. rujna 2024., proizlazi kako je u prometnoj nesreći sudjelovao samo okrivljenik koji nije bio ozlijeđen (točka II zapisnika) da je u prometnoj nesreći sudjelovalo samo predmetno vozilo koje je u vlasništvu okrivljenika te da je šteta na tom vozilu nastala na njegovom prednjem dijelu, a procijenjena je na 1.000,00 eura (točka III zapisnika). Stoga, kako iz izloženog proizlazi da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o prometnoj nesreći u kojem je nastala materijalna šteta na nekom drugom vozilu ili stvari, odnosno da bi osim vozača, bilo i drugog sudionika ili vlasnika oštećenog vozila ili druge stvari, to okrivljenik koji je uzrokovao prometnu nesreću u kojoj je materijalna šteta nastala samo na vozilu s kojim je upravljao, po prirodi stvari, nije ni mogao biti dužan ostaviti osobne podatke i podatke o vozilu ili popuniti Europsko izvješće drugom sudioniku ili vozaču.

21.Ovdje se napominje kako samo sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen je, između ostalog, dužan o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid (članak 175. stavak 1. točka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).

22.Stoga, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, pa je okrivljenik za navedeno djelo prekršaja trebalo osloboditi od optužbe i odlučiti kao u točki II izreke presude

Supetar, 25. rujna 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Dragica Pavić Radović ,v.r.

Marijana Ostojić Kavain,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Sukladno odredbi čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Presuda se dostavlja:

- okrivljeniku

- branitelju

- ovlaštenom tužitelju

- spis