Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: P-112/2020-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, OIB: 14828046348, po sutkinji toga suda Lidiji Krašek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Goranu Gložiniću, odvjetniku iz Varaždina, protiv tužene OD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Branku Seweru, odvjetniku iz Ludbrega, radi priznanja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave na ročištu dana 8. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka te objave presude dana 25. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Tužitelj ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik je nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U ČRNOGLAVCU sa 5955 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U ČRNOGLAVCU sa 6132 m2, pa tako i na dijelu tih nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koji je u skici mjerničkog vještaka Šoštar Dragutina, dipl. ing., od 8. svibnja 2019., označen slovima C-D-E-F-G-K-J-I-C u površini od 1668 m2, što je tuženica OD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužna priznati tužitelju i površinu označenu u skici mjerničkog vještaka Šoštar Dragutina, dipl. ing., od 8. svibnja 2019. točkama C-L-M-N-K-J-I-C na licu mjesta predati u posjed tužitelju u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II/ Tuženica OD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužna je trpjeti da se međa između nekretnine tužitelja ČD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U ČRNOGLAVCU sa 5955 m2 i nekretnine tuženice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U ČRNOGLAVCU sa 5755 m2 označi pravcem C-I-J-K, a kako je isti označen u skici mjerničkog vještaka Šoštar Dragutina, dipl. ing., od 8. svibnja 2019. u postupku uređenja međe koji se vodio pod brojem R1-141/18 kod Općinskog suda u Varaždinu, stalne službe u Ivancu.

III/ Nalaže se tuženici OD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju ČD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 dana plati troškove parničnog postupka u iznosu od 2.442,01 eur (dvije tisuće četiristo četrdeset dva eura i jedan cent) sa zateznom kamatom koja teče od 25. rujna 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovome sudu tužbu u kojoj navodi da je vlasnik nekretnina i to čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao i čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tužena vlasnica nekretnine čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to svaki u 1/1 dijela time da su sve nekretnine u naravi šume. Nadalje da nekretnine tužitelja međaše sa nekretninom tužene te je navedena međašna linija i bila sporna između stranaka. Slijedom navedenog je tužena pokrenula vanparnični postupak uređenja međe, a u kojem predmetu je i doneseno rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu br. R1-141/18 od 8. svibnja 2019. Tim rješenjem je međa između nekretnina stranaka uređena temeljem pravične ocjene suda pravcem koji je u skici mjerničkog vještaka Šoštar dipl. ing. ČD od 8. svibnja 2019. označen slovima C-L-M-N te su u tim točkama i postavljene međašne oznake. Istim rješenjem je u toč. III/ određeno da nezadovoljna stranka može u parnici dokazivati vlasništvo na spornoj površini koja je na istoj skici mjerničkog vještaka označena slovima C-D-E-F-G-K-J-I-C i ima površinu od 1668 m2 te zahtijevati da se sukladno tome i označi međa između nekretnina stranaka, a to u roku od 6 mjeseci tog rješenja. Pravomoćnost rješenja je nastupila dana 9. listopada 2019. te je stoga tužitelj u određenom roku i pokrenuo ovaj postupak. Tužitelj navodi da je na očevidu u predmetu ovog suda br. R1-141/18 dana 8. svibnja 2019. pokazao među koja je u skici mjerničkog vještaka označena slovima C-I-J-K i koja međa označava granicu njegovog posjeda, a kako su to posjedovali i njegovi prednici. Uređena međa u sudskoj odluci ustvari velikim dijelom ulazi i u njegovu nekretninu iako je upravo on vlasnik ove sporne površine s tim da je vlasništvo nad predmetnim nekretninama stekao nasljedstvom po svom pok. ocu JD 2000., a kada je i stupio u posjed i nastavio posjedovati kao i njegov prednik, dakle do granice određene slovima C-I-J-K. Navodi da se do te linije od strane njega i njegovih prednika posjedovala predmetna nekretnina više od 70 godina te je stoga i podnio i ovu tužbu kako bi utvrdio svoje vlasništvo na spornoj površini iz predmeta br. R1- 141/18, kao i da bi tužena bila dužna trpjeti da se između njihovih nekretnina uredi upravo pravcem koji je on pokazao na očevidu dana 8. svibnja 2019. u predmetu R1- 141/18 te je ujedno tražio i naknadu troškova.

2. U odgovoru na tužbu tužena se usprotivila tužbenom zahtjevu tužitelja time da je priznala uređenje međe između nekretnina stranaka kako je to naznačeno u tužbi kao i vlasništvo nekretnina kako je to također naznačeno u tužbi. Međutim osporila je da bi tužitelj bio vlasnik sporne površine već je navela da je upravo ona vlasnica iste odnosno da se njezina nekretnina proteže do pravca koji je ona pokazala na licu mjesta prilikom očevida u predmetu br. R1-141/18 dana 8. svibnja 2019. i koji je označe u skici mjerničkog vještaka Šoštar dipl. ing. ČD slovima C-D-E-F-G. Naime da ta linija predstavlja liniju razgraničenja između njezine nekretnine i tužiteljeve te da je taj pravac označen tzv. "lisama", a koje oznake su stavljene još po njezinim prednicima i to praktično od vremena kada je njezinu nekretninu stekao njezin prednik ED kupnjom 1927. Također tužena smatra da je i tužitelj stekao svoje nekretnine na način kako je to naveo u tužbi, ali kao što je već rečeno u cijelosti osporava da bi tužitelj bio vlasnik cijele sporne površine. Naime da prema njezinom saznanju je prilikom reambulacije zemljišta na tom dijelu bivše k. o. [katastarska općina] došlo do greške u izmjeri i numeričkom označavanju nekretnina. Tako da bi svakako trebalo izvršiti i uvid u povijesne podatke o diobi prvotne nekretnine pa nadalje. Stoga predlaže da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan, a tužitelj obveže na naknadu troškova tuženoj.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka saslušao stranke u svrhu dokazivanja. Nadalje izvršio je uvid u dokumentaciju uz tužbu sa listova 6-42 spisa, u dokumentaciju uz odgovor na tužbu sa listova 54-57 spisa. Pročitao je na suglasan prijedlog punomoćnika stranaka zapisnik sa očevida u ovom predmetu od 24. studenog 2021. kao i tamo dani nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Bojana Škvorca te iskaze svjedoka ĆD, GD, ZD, UD, VD, SD i CD, a izvršen je i uvid u nalaz i mišljenje sa pripadajućom skicom mjerničkog vještaka sa listova 115-117 spisa, zatim u izvod iz katastarskog plana sa lista 125 spisa, te je pročitao očitovanje mjerničkog vještaka od 7. rujna 2025. i izvršen je uvid u ovosudni predmet br. R1-141/2018.

4. Na temelju tako provedenih dokaza ocjenjujući sve zajedno i svakog posebno, a to temeljem odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Iz provedenih dokaza kao nesporno je utvrđeno:

- da je tužitelj vlasnik čkbr. [katastarska čestica] šuma u Črnoglavcu sa 5955 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i čkbr. [katastarska čestica] šuma u Črnoglavcu sa 6132 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to obje u 1/1 dijela,

- da je tužena vlasnica čkbr. [katastarska čestica] šuma u Črnoglavcu sa 5755 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 dijela,

- da je tužena pokrenula kod ovoga suda vanparnični postupak uređenja međe između nekretnina stranaka i to prvenstveno svoje čkbr. [katastarska čestica] i tužiteljeve čkbr. [katastarska čestica], te se navedeni predmet vodio pod br. R1-141/18,

- da je u navedenom predmetu proveden očevid na licu mjesta dana 8. svibnja 2019. (listovi 22-23 spisa predmeta br. R1-141/18), a na kojem očevidu je i uređena međa i to temeljem pravične ocjene suda na način da ista ide pravcem koji je označen u skici mjerničkog vještaka Šoštar dipl. ing. ČD slovima C-L-M-N te je određeno da će nezadovoljna stranka biti upućena na pokretanje parnice radi utvrđenja vlasništva na spornoj površini,

- da je u pismenom otpravku rješenja o uređenju međe (listovi 28-30 spisa R1- 141/18) koji pismeni otpravak nosi oznaku 21 R1-141/18-8 toč. I/ uređena međa između nekretnina stranaka kako je to prethodno naznačeno, nadalje da je u toč. II/ ovdje tužitelj obvezan isplatiti polovicu troškova predmetnog postupka ovdje tuženoj, a to u iznosu od tadašnjih 1.996,32 kn te konačno da je u toč. III/ stranka koja je nezadovoljna uređenje međe upućena na mogućnost pokretanja parničnog postupka radi dokazivanja vlasništva na spornoj površini koja je naznačena u skici mjerničkog vještaka slovima C-D-E-F-G-K-J-I-C i ima površinu od 1668 m2 te zahtijevati da se sukladno prednjem i označi međa, a to u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke,

- da je rješenje o uređenju međe postalo pravomoćno dana 9. listopada 2019. time da je protiv prvo stupanjske odluke žalbu podnijela ovdje tužena, ali je ta žalba odbijena rješenjem Županijskog suda u Splitu br. Gž-1878/2019-2 od 9. listopada 2019.,

- da je tužitelj podnio ovu tužbu dana 5. ožujka 2020., a što znači pravovremeno sukladno uputi iz naprijed citiranog rješenja ovoga suda br. R1-141/18-8.

6. Sporno je između stranaka da li je tužitelj vlasnik sporne površine kako je ista utvrđena na licu mjesta prilikom očevida u ovosudnom predmetu br. R1-141/18, a koja sporna površina je na očevidu u tom predmetu održanom dana 8. svibnja 2019. označena slovima C-D-E-F-G-K-J-I-C te da li slijedom navedenog međa između nekretnina stranaka i to tužiteljeve čkbr. [katastarska čestica] i tuženičine čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] ide pravcem označenim slovima u istoj skici C-J-I-K.

7. Iz provedenih dokaza sud je nedvojbeno utvrdio da između nekretnina stranaka prije uređenja međe u predmetu R1-141/18 nije bilo točno određenih međašnih oznaka. Stoga je očito da je međa između nekretnina stranaka bila neuređena i slijedom navedenog sporna, a na što ukazuje i činjenica samog vođenja postupka radi uređenja međe time da je nedvojbeno tužitelj pokrenuo ovaj postupak sukladno odredbi iz čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 (pročišćeni tekst) - dalje ZV). Nadalje valja reći da su stranke dokazale vlasništvo na svojim nekretninama i to dostavljanim zk. izvacima kao i dokumentacijom dostavljenom uz tužbu kao i odgovoru na tužbu (listovi 18-29 spisa-tužitelj, listovi 54-57 spisa-tužena). Doduše iz navedene dokumentacije proizlazi da su nekretnine stranaka imale nekada druge katastarske oznake (čkbr. [katastarska čestica]-tužitelj i 3415/22-tužena). Činjenica jest, što je i jasno vidljivo na mjerničkog vještaka Bojana dipl. ing. Škvorca iz ovog predmeta (listovi 115- 117 spisa), ali i u skici mjerničkog vještaka Šoštar dipl. ing. ČD iz predmeta br. R1-141/18 da ustvari stranke graniče tek sa svojim nekretninama i to tužiteljevom 7989 i tuženičinom 7988 koje su inače sadašnje oznake tih nekretnine, dok tužiteljeva 7990 uopće ne graniči sa tuženičinom 7988 jer se između te dvije nekretnine nalazi 7989. Međutim iz predmeta R1-141/18 i to iz zapisnika sa očevida proizlazi da je ustvari ovdje tužena, a tamo predlagateljica na licu mjesta pokazala da bi međa između njene čkbr. [katastarska čestica] i tužiteljeve, a tamo protustrankine, čkbr. [katastarska čestica] trebala ići pravcem C-D-E-F-G-H s tim da linija pokazane međe E-F-G-H praktično prelazi u tužiteljevu nekretninu čkbr. [katastarska čestica], a čime je praktično pokazala da bi ustvari u tom dijelu cijela tužiteljeva nekretnina čkbr. [katastarska čestica] trebala biti dio njezine čkbr. [katastarska čestica]. Kod istih tvrdnji je ostala i u ovom predmetu tj. tvrdila je da smatra da bi međa trebala isti i dalje linijom kako ju je pokazala u vanparničnom postupku koja je označena slovima C-D-E-F-G.

8. Međutim po provedenim dokazima, a naročito iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Bojana dipl. ing. Škvorca čija je skica izmjere iz nalaza u ovom predmetu identična skici izmjere mjerničkog vještaka Šoštar dipl. ing. ČD iz predmeta br. R-141/2018, ali isto tako i dopunjena sa povijesnim podacima do kojih je mjernički vještak Škvorc došao temeljem naloga suda. Na taj način je sud utvrdio da ustvari oblik parcela kakav je u naravi sada postoji već duži niz godina i da se taj oblik nije mijenjao nikakvom reambulacijom koje nije niti bilo u prethodnom razdoblju već su praktično sve parcele samo dobile nove katastarske oznake, a očito je da su ostale istog oblika kakav su imale i ranije. Tu moramo reći da iz dijela dokumentacije koja se nalazi u ovosudnom predmetu br. R1-141/2018 i to imajući u vidu skicu iskolčenja DD sa lista 9 vanparničnog predmeta, zatim izvoda iz katastarskog plana sa lista 18 vanparničnog predmeta te skice izmjere mjerničkog vještaka Šoštar dipl. ing. ČD sa lista 25 izvanparničnog predmeta br. R1-141/2018 kao i skicu izmjere mjerničkog vještaka Bojana dipl. ing. Škvorca sa lista 117 ovog predmeta, proizlazi da su praktično sve nekretnine u tom dijelu gdje se nalaze sporne nekretnine identičnog oblika i praktično jednake veličine, a što konačno proizlazi i iz samih površina tih nekretnina kako su naznačene u zemljišnoj knjizi. Prema pokazivanju tužene te bi površine kao i izgled samih nekretnina bili bitno promijenjeni. Nadalje tužena je u prijedlogu za uređenje međe navela da bi širina njezine nekretnine trebala iznositi 12,5 m dok iz njezinog pokazivanja međašne linije između nekretnina stranaka proizlazi da bi te širine trebale biti puno veće iako i iz samog pokazivanja tužitelja međašnih linija na očevidima proizlazi da su te površine veće kada se uzme udaljenost između točaka međe kako ju pokazuje tužitelj u odnosu na među koja razgraničava nekretninu tužene čkbr. [katastarska čestica] u odnosu na nju susjednu nekretninu saslušane svjedokinje CD čkbr. [katastarska čestica]. Naime prema opisnom dijelu nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka razlike između linije koju pokazuje tužitelj i linije koja razgraničava čkbr. [katastarska čestica] je veća u pojedinim točkama za 0,50 do gotovo 5 m. To znači da ustvari tužena doista u naravi uživa i veću površinu nego što smatra da ju ima, a i sama navodi da njezina nekretnina trebala imati površinu od jedne rali. Prema pokazanim linijama međe od strane stranaka jasno proizlazi da je ustvari tužena pokazala liniju međe kojom praktično u cijelosti prisvaja dio nekretnine tužitelja čkbr. [katastarska čestica] svojoj čkbr. [katastarska čestica] pa čak smatra da bi dio njezine nekretnine bio i dio tužiteljeve čkbr. [katastarska čestica]. Tužena se poziva da takva međašna linija proizlazi iz tzv. "lisa", a koje da su postavili još njezini prednici iako na licu mjesta na očevidu u ovom predmetu je bilo vidljivo da su nađene tek dvije "lise" i to na stablima manjeg obujma.

9. Nadalje iz iskaza saslušanih svjedoka se može utvrditi da su ti svjedoci iskazivali u korist stranke koja ih je predložila s tim da je sud iz tih iskaza utvrdio, ali i iz iskaza stranaka, da stranke ipak nisu toliko često zalazile u svoje nekretnine. Doduše tužitelj tvrdi da je on zalazio jednom godišnje radi čišćenja svojih šuma te eventualno sječe iako samu sječu nije imao već više godina, a tužena pa po svom iskazu pa i u predmetu br. R1-141/2018 tvrdi da i ona nije sjekla na spornom dijelu osim 2018., a koja sječa je ustvari i dovela do pokretanja postupka radi uređenja međe te konačno i ovog parničnog postupka. Tužena doduše na očevidu u ovom predmetu tvrdi da ona nije izvršila ovu sječu već su to izvršile njoj nepoznate osobe iako tu sječu nije prijavila kao krađu i to iz razloga što nije znala o kome se radi dok je naprotiv tužitelj tu sječu prijavio nadležnim službama pa i odmah pozvao mjernika DD pa i izvršio procjenu po šumarskom vještaku kako bi pokrenuo postupak naknade štete protiv tužene. No tužena je pokrenula postupak uređenja međe, a u kojem predmetu je međa uređena ipak temeljem pravične ocjene suda, a ne po pokazivanju od bilo koje od stranaka. Kao što je već rečeno svjedoci koji su saslušavani u ovom postupku su saslušavani na samom licu mjesta te su ustvari mogli i vidjeti linije međe kako to pokazuju stranke i kao što je već rečeno svjedoci predloženi po tužitelju su iskazivali sukladno njegovim tvrdnjama, dok su svjedoci predloženi po tuženoj VD i SD iskazivali sukladno tvrdnjama tužene, a svjedokinja CD se o prednjem nje niti mogla izjasniti. Međutim za napomenuti je da iskazi svjedoka ĆD, GD, LD i UD su ipak određeniji u odnosu na pokazivanje i tvrdnje granice između nekretnina stranaka dok iskazi svjedoka VD i SD nisu, s tim da svjedok VD u cijelosti potvrđuje navode tužene, a svjedok SD ipak priznaje da se ne može precizno izjasniti, ali smatra da bi pravac međe trebao ići kao što to pokazuje tužena. No tu se navodi da je svjedok VD na očevidu kada je tužena pokazivala oznake u vidu "lisa" ipak na neki način osporio tvrdnje tužene navodeći da tužena u tom pokazivanju nije pokazala tu oznaku u jednoj točci. To sve upućuje da doista tužena ne zna granicu između svoje i tužiteljeve nekretnine već da se sve njezine tvrdnje ustvari svode na odbacivanje činjenice da je ona doista posjekla stabla u tuđoj šumi tj. tužiteljevoj. Na to upućuje i različitost njezinih tvrdnji o širini njezine nekretnine u prijedlogu za uređenje međe kao i u daljnjem pokazivanju same linije međe koja zadire čak u treću nekretninu pa i tvrdnje konačno da ona nije vršila sječu nego da je to netko treći radio, ali po mišljenju suda na to utječe i činjenica što tužena bez obzira što je podnosila žalbu protiv rješenja o uređenju međe nije u konačnici pokrenula postupak radi utvrđenja vlasništva na spornoj površini već je to pokrenuo ovdje tužitelj. Isto tako po mišljenju suda i sam pozivanje tužene da bi međa između nekretnina stranaka bila vidljiva po tzv. "lisama" se ne može prihvatiti jer se ipak radi o točkama koje nisu sigurne obzirom da se iste trebaju obnavljati, a također se i stabla na kojima postoji ta oznaka tijekom vremena mogu srušiti pa opet nema nikakve oznake. Prema tome imajući sve naprijed navedeno u vidu sud nije prihvatio niti iskaz tužene u dijelu u kojem ona tvrdi da bi međa između njezine nekretnine i nekretnina tužitelja išla pravcem označenim slovima C-D-E-F-G-H jer tužena nije niti jednim drugim dokazom dokazala te svoje tvrdnje, a niti svojim tvrdnjama kako u ovom predmetu tako i u predmetu uređenja međe. Naprotiv sud smatra da je tužitelj ipak dokazao da bi međa između nekretnina stranaka išla upravo pravcem kako je on pokazao tj. pravcem koji je označen slovima C-I-J-K iako i taj pravac umanjuje površinu njegove nekretnine čkbr. [katastarska čestica] međutim tu treba imati u vidu i činjenicu da su nekretnine stranaka u naravi šume te se u takvoj kulturi ipak ne vrši često sječa nego tek eventualno čišćenje jednom godišnje ili u više godina tako da zbog tog razmaka između pojedinih posjedovnih radnji, a bez postojanja jasnih i čvrstih oznaka o međi može doći i do pomicanja granice nekretnine u odnosu na granicu kako bi trebala ići prema katastarskom operatu. No u ovom slučaju toj granici je svakako bliže pokazivanje tužitelja nego pokazivanje tužene, a i svjedoci GD, LD i UD su u svojim iskazima navodili da bi međa trebala ići prema katastru.

10. Dakle imajući sve prednje u vidu sud je nedvojbeno utvrdio da je upravo tužitelj vlasnik ove sporne površine koja je nastala prilikom uređenja međe u predmetu ovog suda br. R1-141/2018. Tu moramo reći da je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Bojana dipl. ing. Škvorca, čiji nalaz i mišljenje nisu dovedeni u sumnju tvrdnjama tužene, a niti iskazima svjedoka VD i SD te ostalim provedenim dokazima. Nadalje sud je prihvatio kao istinite i vjerodostojne iskaze tužitelja pa i svjedoka ĆD, GD, LD i UD smatrajući da su isti logično i uvjerljivo iskazivali i ti iskazi su i potvrđeni ostalim provedenim dokazima odnosno utvrđenjima suda iz ostalih dokaza, a to naročito nalazom i mišljenjem mjerničkog vještaka, zatim pisanom dokumentacijom koju su stranke dostavile u spis kao i stanjem ovosudnog predmeta br. R1-141/2018. Posebno se dodaje da iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Škvorca jasno proizlazi da je neistinita tvrdnja tužene da bi na ovom području bila provedena reambulacija te da bi zbog toga došlo do promjene oznaka i površina jer ukoliko se usporede podaci iz kupoprodajnih ugovora sa listova 21-24 spisa te 54-57 spisa, a u kojim kupoprodajnim ugovorima su doduše naznačene stare oznake u starijim oznakama površine (ral i čhv) je vidljivo da ustvari i danas nekretnine stranaka imaju u sadašnjim mjerama istu površinu kakvu su imale i u ugovorima iz 1938. odnosno 1939. dok iz rješenja od 13. ožujka 1984. (list 28 spisa), a kojim rješenjem je ocu tužitelja dodijeljena u vlasništvo čkbr. [katastarska čestica] ranije oznake 3415/21 je jasno vidljivo da je ustvari samo došlo do promjene katastarske oznake, ali ne i do promjene površine predmetne nekretnine time da je doista ta nekretnina nekada predstavljala dio k. o. [katastarska općina], a kasnije je prešla u k. o. [katastarska općina], ali u istom obliku i površini.

11. Prema tome je sud i presudio kao u izreci i u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja. Dokaze koje sud posebno ne spominje i ne obrazlaže sud smatra nebitnim za ishod ovog postupka.

12. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a. Sud je tužitelju dosudio trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 eura, a to prema tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23-dalje OT), zatim trošak sastava jednog obrazloženog podneska (19. listopada 2022. očitovanje na vještački nalaz) u iznosu od 150,00 eura prema tbr. 8. toč. 1. OT, trošak zastupanja na osam ročišta kod suda uključujući i očevid svaki puta u iznosu od 150,00 eura prema tbr. 9. toč. 1. OT, PDV na gornje iznose u visini od 375,00 eura prema tbr. 46 OT te trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 66,36 eura i na presudu u iznosu od 53,09 eura te konačno trošak sudskog očevida u iznosu od 447,65 eura odnosno sveukupno 2.442,01 euro. Sud je tužitelju dosudio troškove sukladno odredbi iz čl. 155. ZPP-a. Svi zatraženi troškovi su dosuđeni prema važećoj OT, a na navedene troškove je dosuđena i zatezna kamata tekuća od dana donošenja ove presude prema odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Varaždinu 25. rujna 2025.

Sutkinja

Lidija Krašek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Ukoliko je stranka bila uredno obavještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obavještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

U razdoblju od 1. – 15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.

Dostaviti:

1/ OD Mađarić i Lui, Varaždin (za tužitelja)

2/ Odvjetnik Branko Sewer, Ludbreg (za tuženu)