Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-2644/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić Mattel, na prijedlog i uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijaliste Moire Gulja kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TV, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), pokrenutog povodom optužnog prijedloga MUP, PU Primorsko-goranske, II. policijske postaje Rijeka, klasa: 211-07/25-5/17438 Urbroj: 511-09-24-25-1 od 07. srpnja 2025., podnesenim dana 11. srpnja 2025., nakon glavne rasprave održane u prisutnosti okrivljenika TV i odsutnosti podnositelja optužnog prijedloga, održane i zaključene dana 22. rujna 2025., temeljem članka 183. Prekršajnog zakona, dana 25. rujna 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I/ okrivljenik ZV, sin KV i TVK, rođ. TVK, rođ. **.**.1971.. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Njemačke, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, automehaničar, u mirovini koju više ne prima, ukinuta u Njemačkoj (mirovinu primao do kraja 2024. godine), uzdržavan od ušteđevine, oženjen, otac troje djece od koje jedno maloljetno, prekršajno nekažnjavan i kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni postupak, kazneni postupak ne zna da li se vodi

k r i v j e

što je,

dana 07. srpnja 2025. oko 11,30 sati, na adresi [adresa] došlo do psihičkog nasilja u obitelji prema osobi starije životne dobi oca KV (80 godina) od strane okrivljenika ZV, na način da je istoga vrijeđao riječima: "Đubre jedno, ubio si mamu, za sve si ti kriv" te u jednom trenutku pljunuo, a opisano ponašanje je kod oštećenog izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

dakle, na opisani način, prema osobi starije životne dobi, ocu KV počinio psihičko nasilje u obitelji, a koje je psihičko nasilje kod istog izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

čime je postupio protivno odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinila prekršaj iz članka 22. stavka 5. istog Zakona,

pa se temeljem citirane zakonske odredbe, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljeniku

izriče

ublažena novčana kazna

u iznosu od 1.200,00 eura

(slovima: tisuću dvjesto eura i nula centi)

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljeniku SV uračunava se, vrijeme uhićenja po policiji od dana 07. srpnja 2025. godine u 12,45 sati do dana 07. srpnja 2025. godine u 14,55 sati, u izrečenu novčanu kaznu i to kao 39,82 eura novčane kazne, tako da okrivljenik još ima platiti novčanu kaznu u iznosu od 1.160,18 eura (slovima: tisuću sto šezdeset, osamnaest eura).

Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 /šezdeset/ dana po pravomoćnosti ove presude.

Novčana kazna smatrat će se u cijelosti uplaćenom ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u iznosu od 773,45 eura (slovima: sedamsto sedamdeset i tri eura i četrdeset i pet centi) u roku određenom ovom odlukom.

Ako okrivljenika izrečenu novčanu kaznu ne uplati u ostavljenom roku, ista će se temeljem članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

Na temelju članaka 12. stavka 1., članka 13. točke 1. i članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uz primjenu članka 50. stavka 2. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se

izriče

zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana

u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

Okrivljenik je dužan postupiti u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, a ukoliko ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri, čini prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji je propisana kazna zatvora od najmanje 10 (deset) dana.

II/ Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (slovima: trideset eura i nula centi), u roku od 30 /trideset/ dana po primitku ove presude.

Obrazloženje

1. MUP, PU Primorsko-goranska, Druga policijska postaja Rijeka, podnijela je optužni prijedlog klasa: 211-07/25-5/17438 Urbroj: 511-09-24-25-1 od 07. srpnja 2025., podnesenim dana 11. srpnja 2025. protiv okrivljenika TV, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Za istaknuti je da je sud iz činjeničnog opisa djela prekršaja stavljenog okrivljeniku na teret izostavio navode "... jebem ti boga i jebem ti mater koje je u više navrata ponavljao te oštećenog ..." te navode "... u predjelu lica...", jer je okrivljenik porekao te navode, a stajalište je suda da tom intervencijom u činjenični opis isti nije izmijenjen na štetu okrivljenika.

2. Sud je okrivljenika pozvao na iznošenje obrane koju je isti iznio na glavnoj raspravi održanoj 22. rujna 2025.g., te je na upit suda, naveo da može pratiti postupak na hrvatskom jeziku te da hrvatski jezik u potpunosti razumije, osim što da se bilje izražava na njemačkom jeziku, a u obrani je naveo da se ne smatra krivim za prekršaj koji da mu se stavlja na teret. On da je dostavio sudu pisanu obranu 16. rujna 2025., a koja da je ovjeren prijevod s Njemačkog jezika također dostavljen u spis. Pročitana je pisana obrana okrivljenika, a isti je istaknuo da nebi htio da sud smatra da je optužba lažna, već da je točan prijevod da ista ne odgovara istini. U Njemačkoj da se riječ "falch" označava na hrvatski "krivo ili neispravno" dok je sudski tumač to označio kao "laž". On da je nadalje rekao ocu "đubre jedno", a gospođa da je to prevela kao "ti bijedni komadu smeća". Drugo da je ispravno. Na poseban upit suda odgovorio je da je ocu navedene riječi rekao na hrvatskom jeziku, ne na njemačkom. Na poseban upit suda odgovorio je da je navedenog dana došlo do sukoba između njega i njegova oca koji da ima 80 godina, rođen da je 1945. godine. Naveo je da mu nije rekao: "Jebem ti T i jebem ti mater", to da nije njegov rječnik, a rekao da mu je : "Đubre jedno, ubio si mamu za sve si ti kriv i jednog dana ćeš za to odgovarati." To da mu je rekao jednom, a ne više puta toga dana. Naveo je da ga nije pljunuo u predjelu lica, već da je pljunuo njemu pred noge i to zato što da ga stalno laže i priča mu priče koje da ne odgovaraju istini. Na poseban upit suda odgovorio je da je policiju vjerojatno zvao moj otac. Na poseban upit suda odgovorio je da je do riječi koje da je izgovorio ocu došlo zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa između njega i njegova oca koji da mu je rekao da je kuću sagradio zbog njegovog brata. Puno stvari da mu je mama ispričala koje da nije znao. Rekla da mu je da će uskoro umrijeti te da je nakon tri dana i umrla. Nije imao dokaznih prijedloga.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao: obavijest koja prileži spisu (list spisa 4), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 5-6), izvješće o uhićenju (list spisa 7-8), naredbu o određivanju mjere opreza (list spisa 9), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list spisa 10), te je pročitan nalaz i mišljenje (list spisa 45-46), kao i podaci iz JRO RH MUP-a. Kao primjedbu okrivljenik je istaknuo da izvješće o uhićenju nije htio potpisati jer da nije znao o čemu se radi, da je bio u policijskoj postaji, ali da mu nije bilo jasno zbog čega je on uhićen. Sud je poučio okrivljenika da s obzirom je bio u postaji da je postupak takav da je nužno da sve bude evidentirano i da bude poučen o svojim pravima te da je nužno da bude navedeno vrijeme od kada do kada mu je privremeno oduzeta sloboda. Pročitana je obavijest o žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 14-15). Izvršen je uvid u podatke Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidenciju za okrivljenika ZV. Okrivljenik je istaknuo da mu je policija rekla da je to za njih završeno i da mu nije jasno zbog čega da je predmet sada na sudu. Nije imao drugih primjedbi na provedene dokaze, te je na poseban upit suda odgovorio da nema dokaznih prijedloga. Okrivljeniku je ostavljen rok od tri dana da sudu dostavi dokaz o visini mirovine koju je primao.

4. Prema odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je, pored ostalog, i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

1. U članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da ako je nasilje iz stavka 1. toga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, da će se kazniti počinitelj za prekršaj novčanom kaznom u iznosu oda najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

5. Na temelju ovako provedenog postupka, razmotrivši iskaz okrivljenika koji je porekao krivnju, ali priznao da je ocu rekao riječi navedene u izreci ove presude, kao i materijalne dokaze iz spisa predmeta koji su naprijed navedeni, i to svaki dokaz pojedinačno te dovodeći ih u međusobnu vezu, Sud je ocijenio utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ZV ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 5. u vezi sa stavkom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude, zbog čega je okrivljenika trebalo proglasiti krivim i izreći mu odgovarajuću sankciju.

2. Okrivljenik se pred Sudom izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu je stavljen na teret, ali je u bitnom potvrdio činjenične navode iz optužnog prijedloga iz kojih proizlaze obilježja terećenog prekršaja. Međutim, on očito smatra da je na takvo ponašanje izazvan ponašanjem njegova oca, te da se radi samo o izgovorenim riječima, pa da se ne radi o nasilju.

3. Takvim ponašanjem, koje i sam priznaje, a koje nije društveno prihvatljivo te je i zakonom zabranjeno, okrivljenik je počinio psihičko nasilje u obitelji iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4. Doista, nije svaki verbalni sukob, niti sve izgovorene riječi u obiteljskoj svađi nasilje u obitelji, ali vrijeđanje oca izgovarajući uvredljive izraze poput onih koji se navode u optužnom prijedlogu, svakako predstavlja nasilje u obitelji koje je prekršajno sankcionirano jer se nedvojbeno radi o ponašanju kojem je smisao i cilj da uvrijedi, ponizi i omalovaži osobu kojoj je upućeno.

5. Za napomenuti je da obzirom na obranu okrivljenika, koji je porekao krivnju, ali je svojoj obrani priznao da je ocu inkriminirane zgode rekao riječi koje su navedene u izreci, te da je u jednom trenutku pljunuo (prema njegovim navodima, pred noge oca, a ne u njegovo lice), a točno mjesto pljuvanja nije relevatno prema ocijeni suda, jer već samo pljuvanje zajedno s izgovorenim riječima kao u izreci, pokazuje omalovažavanje osobe kojoj je upućeno, prema ocijeni suda - nije bilo svrsishodno pozivati žrtvu nasilja niti druge svjedoke, obzirom je biće djela prekršaja po ocijeni suda ostvareno, a okrivljenik nije imao dokaznih prijedloga.

6. U smislu navedene zakonske odredbe psihičko nasilje je netjelesno nasilje kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska...) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

6. Iz zapisnika o ispitivanja osumnjičenika u bitnome je utvrđeno da je ZV pred policijskim službenicima Druge policijske postaje Rijeka naveo da je u obiteljskoj kući između njega i njegova oca došlo do nesporazuma oko nasljedstva između njega i njegova oca.

7. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu utvrđeno je da okrivljenik inkriminirane zgode nije bio pod utjecanjem alkohola.

8. Iz potvrde Ministarstva uprave i digitalne transformacije za okrivljenika TV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) utvrđeno je da se ne vodi kao osuđivana osoba.

7. Okrivljenik je kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo ponašanje zabranjeno, a osobito kada se na opisani način ponaša prema svojem ocu, osobi starije životne dobi. Pritom okolnosti koje je okrivljenik opisao u svojem iskazu, a koje se tiču ponašanja njegova oca, okrivljenika ne ekskulpiraju, odnosno nemaju učinak na njegovu prekršajnu odgovornost za djelo prekršaja za koje je ovom presudom proglašen krivim. Naime, okrivljenik je svojim ponašanjem opisanim u izreci presude nedvojbeno prešao granicu normalnog i uobičajeno prihvatljivog ponašanja jednog člana obitelji prema drugome te je u cijelosti ostvario sva bitna obilježja prekršaja nasilja u obitelji iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. A ponašanje okrivljenikova oca nije predmet ovog prekršajnog postupka pa ga Sud u ovom postupku nije ovlašten razmatrati u smislu možebitnog sankcioniranja.

8. Odabirući vrstu sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

9. Također je, u smislu odredbe članka 11. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Sud imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim Zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

10. Naposljetku, imao je u vidu da je svrha zaštitnih mjera propisanih tim Zakonom spriječiti nasilje u obitelji, osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji te otkloniti okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, a izriču se radi otklanjanja ugroženosti žrtve nasilja u obitelji.

11. Sud smatra da se svrha sankcije u smislu citiranih odredbi kod okrivljenog ZV postići odmjerenom novčanom kaznom kao u izreci te izricanjem zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od 6 mjeseci.

9. Naime, uzevši u obzir sve utvrđene okolnosti konkretnog slučaja, osobito da se radilo o nasilju u obitelji počinjenom prema osobi starije životne dobi, da u odnosu između sina i oca očito postoje okolnosti koje izazivaju nesuglasice, a koje oni ne uspijevaju razriješiti na primjeren način, Sud je uvjerenja da je ta mjera potrebna kako bi okrivljenik uz stručnu pomoć stekao uvid u vlastito ponašanje i prihvatio odgovornost za njega, kako bi ga se potaknulo na samokontrolu negativnih emocija i usvajanje obrazaca nenasilničkog ponašanja, odnosno kako bi se postigle pozitivne promjene u ponašanju okrivljenika, a sve radi poboljšanja međusobnih odnosa, sprječavanja nasilja u obitelji odnosno radi otklanjanja opasnosti od ponavljanja nasilja u obitelji.

10. Imajući u vidu da Sud nije našao otegotne okolnosti na strani okrivljenika, dok su naročito olakotnim cijenjene imovinske prilike okrivljenika, te olakotnim što isti nije osuđivan za nasilje u obitelji prema podacima iz naprijed navedene prekršajne evidencije, Sud smatra da će se svrha kažnjavanja postići upravo odmjerenom novčanom kaznom ispod posebnog minimuma koji je propisan naprijed navedenim zakonom.

11. Nadalje, zaštitna mjera je okrivljeniku izrečena u trajanju od 6 mjeseci, dakle u najkraćem mogućem Zakonom propisanom trajanju, što Sud smatra razmjernim težini počinjenog prekršaja, prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti te dovoljnim trajanjem za postizanje svrhe i cilja mjere.

12. Psihosocijalni tretman provest će se kod ovlaštene pravne osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja, gdje će okrivljenik biti upoznat s načinom provođenja mjere te će u istu biti upućen nakon pravomoćnosti presude. Ako okrivljenik ne postupi u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom ili kaznom zatvora kako je propisano Zakonom.

12. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka jer je utvrđeno da navodi okrivljenika ne odgovaraju dostavljenom dokazu o visini mirovine, a prema dostavljenom dokazu o iznosu mjesečne mirovine za isplatu - mirovina okrivljenika iznosi 1.691,94 eura od kojeg iznosa se mjesečno uplaćuje mhplus BKK 730,00 eura, koji iznos odmjerenog paušalnog troška je primjeren kako složenosti i dužini trajanja postupka, tako i imovnom stanju okrivljenika.

U Rijeci, 25. rujna 2025. godine

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe nadležnom Sudu u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dva istovjetna primjerka i ne podliježe naplati pristojbe. Ako se žalba podnosi samo zbog izrečene prekršajnopravne sankcije, oduzete imovinske koristi ili određenih troškova, podnositelj treba priložiti dokaze o činjenicama na kojima temelji žalbu.

Viša sudska savjetnica-specijalist

Sutkinja

Moira Gulja, v.r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v.r.

Presuda se dostavlja:

1/ Okrivljeniku

2/ Tužitelju

3/ Žrtvi – po pravomoćnosti

4/ Pismohrana, ovdje