Pr-326/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Ljubičić - Vrdoljak & Partneri d.o.o., Split, protiv tužene Republike Hrvatske, za Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. srpnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Željka Vrdoljaka, odvjetnika u Splitu i zakonske zastupnice tužene Katarine Višić, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, objavljene dana 25. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"1. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju bruto iznos od 1.636,55 €, uz zakonske zatezne kamate, i to:

- na iznos od 63,11 € počev od 15.05.2017.godine

- na iznos od 10,29 € počev od 15.06.2017.godine

- na iznos od 86,06 € počev od 15.07.2017.godine

- na iznos od 90,18 € počev od 15.08.2017.godine

- na iznos od 90,98 € počev od 15.09.2017.godine

- na iznos od 99,65 € počev od 15.10.2017.godine

- na iznos od 109,75 € počev od 15.11.2017.godine

- na iznos od 59,70 € počev od 15.12.2017.godine

- na iznos od 101,64 € počev od 15.01.2018.godine

- na iznos od 98,40 € počev od 15.02.2018.godine

- na iznos od 39,74 € počev od 15.04.2018.godine

- na iznos od 66,61 € počev od 15.05.2018.godine

- na iznos od 15,20 € počev od 15.06.2018.godine

- na iznos od 15,89 € počev od 15.08.2018.godine

- na iznos od 15,89 € počev od 15.12.2018.godine

- na iznos od 49,96 € počev od 15.01.2019.godine

- na iznos od 23,49 € počev od 15.02.2019.godine

- na iznos od 36,18 € počev od 15.03.2019.godine

- na iznos od 17,23 € počev od 15.04.2019.godine

- na iznos od 16,45 € počev od 15.05.2019.godine

- na iznos od 39,33 € počev od 15.08.2019.godine

- na iznos od 41,12 € počev od 15.09.2019.godine

- na iznos od 8,79 € počev od 15.10.2019.godine

- na iznos od 16,04 € počev od 15.11.2019.godine

- na iznos od 61,52 € počev od 15.12.2019.godine

- na iznos od 2,59 € počev od 15.01.2020.godine

- na iznos od 24,55 € počev od 15.02.2020.godine

- na iznos od 56,72 € počev od 15.03.2020.godine

- na iznos od 34,37 € počev od 15.04.2020.godine

- na iznos od 8,60 € počev od 15.07.2020.godine

- na iznos od 54,02 € počev od 15.12.2020.godine

- na iznos od 41,10 € počev od 15.01.2021.godine

- na iznos od 37,47 € počev od 15.02.2021.godine

- na iznos od 59,27 € počev od 15.03.2021.godine

- na iznos od 34,37 € počev od 15.04.2021.godine

pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, izuzev zakonske zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinačnom mjesečnom bruto iznosu.

2. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 2.812,50 € zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, počev od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate“,

dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi na isplatu zakonske zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinačnom, dosuđenom bruto iznosu.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj pred sudom 24.6.2021. tužitelj navodi, da je rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, kao policajac raspoređen u Postaju granične policije Trilj, na radno mjesto policijski službenik za graničnu kontrolu. Tužitelju da je radno vrijeme organizirano u turnusima. Tužitelj obavljajući opisane poslove da je od travnja 2017. do travnja 2021. dolazio na posao 45 min ranije i odlazio s posla 45 min kasnije tj. nakon završetka smjene, a koji rad tužitelju nije plaćen, a što je protivno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, odnosno odredbi čl. 44. st. 1. Tužitelj napominje, da će nakon što se pribavi dokazna dokumentacija tuženice i provede vještačenje, određeno postaviti tužbeni zahtjev (čl. 186.b. st. 4. ZPP).

2. Podneskom od 24.8.2021. tužitelj je izvijesti sud da je u međuvremenu zaprimio podnesak tuženika povodom zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelja, u prilogu kojeg se dostavlja pretpostavljeni izračun visine naknade sastavljen od strane tuženika za pola sata. Nadalje, tužitelj u spis kao sudsku praksu dostavlja presudu Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž R-948/21 od dana 17.svibnja 2021.godine u kojoj se u identičnom predmetu zauzima stav kako tužitelju za svaki započeti sat rada pripada plaća za puni sat, dakle u svakom slučaju da mu pripada plaća za po jedan sat za svaki odrađeni turnus. U skladu s navedenim i na činjenicu da je tužitelj na radnom mjestu provodio sat i 30 minuta duže od radnog vremena, dakle da je započeo dva sata rada pa da mu pripada plaća za po dva sata za svaki odrađeni turnus, tužitelj sukladno izračunu tuženika uređuje zahtjev na način da je za razdoblje od travnja 2017. do ožujka 2021. zatražio isplatu ukupnog bruto iznosa od 16.440,76 kn i to, za 2 sata koji je bio duži od formalno propisanog radnog vremena.

3. U odgovoru na tužbu od 14.1.2022. tužena navodi kako osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužitelj da je u predmetnom razdoblju bio raspoređen na rad na granične prijelaze za pogranični promet (GPZPP) te na međunarodne granične prijelaze (MNGP) kao i na zaštiti državne granice (grupe I). U odnosu na MNGP te rad u grupi I na zaštiti državne granice, ističe se kako u navedenom razdoblju ne postoji obveza kako ranijeg dolaska na posao tako ni kasnijeg odlaska s posla. Naime, za te prijelaze da je postojala samo obveza dolaska pola sata ranije i to za razdoblje do 14. listopada 2013. od kada se primopredaja službe vrši na samom graničnom prijelazu, zbog čega policijski službenici u smjenu dolaze točno na njezinom početku, a istu napuštaju po njezinom završetku dok da je u slučaju kad je tužitelj bio raspoređen na rad u Grupi I za zaštitu državne granice postojala obveza dolaska pola sata ranije zbog otpreme službe i to do 12. -og mjeseca 2015. odnosno službenog otvaranja graničnog prijelaza „Cera-Vir“ od kada ta obveza prestaje. Što se tiče GPZPP, da nije sporno da je tužitelj imao obvezu doći na posao pola sata ranije odnosno u PGP Trilj sve radi otpreme službe i prijevoza službenim vozilima do graničnog prijelaza na kojem je obavljao službu. Nadalje, od 01. svibnja 2018. ukinuta je otprema za policijske službenike koji sukladno Posebnom dnevnom rasporedu službu obavljaju na GPZPP „Pazar“ tako da isti nemaju potrebu ranijeg dolaska na posao. Isto tako, tužitelj nije imao obvezu da se nakon odrađene smjene na graničnim prijelazima vraća u PGP Trilj. Stoga, da vrijeme koje isti provede u vožnji po završetku smjene od graničnog prijelaza do PGP Trilj bez obveze zadržavanja u policijskoj postaji ne može se smatrati radom za koji bi mu pripadala zatražena naknada

3.1. Dakle, tužena ne osporava da je tužitelj u utuženom razdoblju ostvario rad koji bi za pola sata bio duži od formalno propisanog radnog vremena i to u onim slučajevima kada je bio raspoređen na rad na granične prijelaze za pogranični promet (GPZPP). Pored toga, napominje se da tužitelju ne pripadaju zatezne kamate koje bi tekle na bruto iznos obzirom da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek isplatom plaće, a sve u smislu odredbi Zakona o porezu na dohodak.

4. Podneskom od 6.4.2023. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je potraživanje iskazao u valuti eura pa je tako za utuženo razdoblje zatražio od tužene da mu p utuženoj osnovi isplati ukupan bruto iznos od 2.182,06 eura.

5. Sud je tijekom postupka izveo dokaze čitanjem dopisa Nacionalnog sindikata policije od 13.02.2017.godine, Zapovijedi MUP-a, Postaje granične policije Trilj od 06.11.2013., Zahtjeva za mirno rješenje spora od 23.3.2021., dopisa ODO-a punomoćniku tužitelja od 13. 07.2021. sa izračunom visine naknade, Pregleda sati za izradu izračuna (list 64-66 spisa), Obračunskih lista za utuženo razdoblje, Zapisnika o održanom ročištu u predmetu koji se vodi pred ovim sudom posl. br. Pr-21/18 od 5.11.2018. i sudskih odluka predanih u spis. Također, sud je u ovoj pravnoj stvari izveo dokaz saslušanjem tužitelja i čitanjem iskaza svjedoka MF, SF, DF, LFF, TF i ŠF, sadržanih u zapisnicima posl. br. Pr-906/17, Pr-21/18, Pr-22/18., dok se odustalo od izvođenja dokaza čitanjem knjižice vozila registracijske oznake [registarska oznaka].

6. Općinski sud u Splitu donio je presudu br. Pr-6226/2021-11 od 21.9.2023. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev u cijelosti. Međutim, Županijski sud u Varaždinu donio je rješenje br. Gž-227/2023-3 od 14.3.2024. kojim je ukinuo prvostupanjsku odluku i vrati je ovom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju odluke se navodi da je tužena u pravu kada u žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja naknadu za rad pogrešno dosudio polazeći od predmnijeve da se svaki započeti rad povrh redovnog radnog vremena obračunava kao puni sat rada. Naime, prema zauzetom pravnom shvaćanju u odluci broj Rev-722/22 na koju se poziva tuženik i koje prihvaća navedeni županijski sud, prekovremeni rad obračunava se prema vremenu stvarnog rada povrh formalnog redovnog radnog vremena, a ne primjenjuje se predmnijeva da se svaki započeti sat povrh redovnog radnog vremena obračunava kao puni sat rada. Stoga, da tužitelju radi dolaska na posao u trajanju od cca 40 minuta i radi povratka s posla od cca 45 minuta pripada bruto naknada za stvarno odrađeni rad izvan radnog vremena odrađenog u turnusu. Dakle, budući da je sud prvog stupnja usvojio tužbeni zahtjev polazeći od utvrđenja da prekovremeni rad tužitelja radi dolaska na posao u trajanju od cca 40 minuta i radi povratka s posla od cca 45 minuta predstavlja prekovremeni rad od ukupno 2 sata, a nije utvrdio stvarno vrijeme koje predstavlja prekovremeni rad, činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

7. U ponovnom suđenju sud je izveo iste dokaze kako je to navedeno pod točkom 5. obrazloženja ove odluke, a tužitelj je podneskom od 12.6.2025. konačno postavio tužbeni zahtjev na način da je za utuženo razdoblje zatraži isplatu ukupnog bruto iznosa od 1.636,55 eura.i to, za pola sata dužeg rada od formalno propisanog radnog vremena po svakoj smjeni, a kako je to predložila tužena na ročištu od 15.5.2025. i u skladu s njenim izračunom, a na tako postavljeni tužbeni zahtjev tužena nije imala primjedbi u pogledu matematičke ispravnosti obračuna.

8. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

9. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužitelja za isplatu razlike neisplaćene plaće u ukupnom bruto iznosu od 1.636,55 eura za rad koji je u razdoblju od travnja 2017. do ožujka 2021. za pola sata bio duži od formalno propisanog radnog vremena.

10. Među strankama nije sporno da je tužitelj rješenjem MUP-a, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kao policajac raspoređen u Postaju granične policije Trilj na radno mjesto policijski službenik za graničnu kontrolu i da je radio u turnusima. Među strankama je sporno pripada li tužitelju pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme provedeno na radu duže za pola sata od formalno propisanog radnog vremena.

9.Vrijeme provedeno na radu dulje od formalnog, propisanog radnog vremena treba se honorirati tužitelju pozivom na odredbe čl. 41. st. 1. i 5. i čl. 44. st. 1. i 2 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine" broj 104/13,150/13, 153/13, 71/19 i 123/16, dalje KU/13) i čl. 35. st. 1. i 5. i čl. 38. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine" br. 112/17, 12/18.,2/19., 119/19. i 66/20, dalje KU/17), a koje odredbe propisuju da plaću službenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, da su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaća i da će se osnovna plaća službenika uvećati za svaki sat rada i to: za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i za Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, najmanje 2 radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%. Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni Za napomenuti je da su dodaci na osnovnu plaću utvrđeni Uredbom o plaćama policijskih službenika („Narodne novine" br. 34/11., 130/12., 89/14. – vjerodostojno tumačenje, 151/14., 33/15., 121/16. i 66/19.)

11. Tužitelj LF iskazao je na ročištu od 3.4.2023. da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu policijskog službenika za graničnu kontrolu u postaji granične policije PGP Trilj. U utuženom razdoblju da je redovno radno vrijeme bilo od 07-19 sati te od 19-07 sati. Po nalogu nadređenih da je morao dolaziti u PGP Trilj cca 40 min. ranije, a radi preuzimanja ključeva službenog vozila i zaprimanja naloga nadređenog za taj dan. Prilikom zaduživanja vozila da su upisivali u knjižicu vozila stanje kilometraže i trenutak polaska, a što da rade i prilikom razduživanja vozila. U utuženom razdoblju da nije postojala mogućnost da direktno od kuće dođu svojim osobnim vozilom na granični prijelaz. Također, nakon obavljenog posla po završetku smjene, da su se morali vratiti u PGP Trilj radi razduživanja smjene, a a što da je također trajalo, cca sat vremena, a s obzirom da primjerice od graničnog prijelaza Cera do Trilja ima 40 km "kozjeg puta" pa da tako putovanje traje nekakvih 40 min. Primopredaja smjene da se vršila u PGP Trilj i na graničnom prijelazu, a s obzirom da se po dolasku u PGP Trilj preuzimaju ključevi službenog vozila i nalozi od nadređenog službenika, a po dolasku na granični prijelaz da se od službenika koji odlazi sa smjene preuzima stanje graničnog prijelaza i daljnje upute. Tužitelj ističe, da s obzirom je on bio zadužen za rad na graničnom prijelazu za pogranični promet (GPZPP) Dvorine, Cera i Aržano-Pazar i s obzirom je većim dijelom radio sam, da je on kao jedini policijski službenik sa tih graničnih prijelaza, zaduživao i predavao smjenu. Pri povratku u PGP Trilj da je trebao razdužiti ključeve i nalog.

11.1. Iz spisu priloženih Pregleda sati za izradu računa proizlazi da je tužitelj doista, kako je iskazao, pretežito radio na GPZPP (Pazar i ostali), ali da je nekada radio i na MNGP-u, a tužena u odgovoru na tužbi navodi kako ne osporava da je tužitelj u utuženom razdoblju ostvario rad koji bi za pola sata bio duži od formalno propisanog radnog vremena kada je bio raspoređen na rad na granične prijelaze za pogranični promet (GPZPP). Tužena osporava da kada je tužitelj bi raspoređen ma MNGP-u da nije radio duže od formalno propisanog radnog vremena jer da se nije postojala obveza ranijeg dolaska na posao ni kasnijeg odlaska s posla.

12. Suglasnošću stranaka sud je u dokazne svrhe ovog postupka pročitao iskaze svjedoka MF, SF, DF, LFF, TF i ŠF, koje su svjedoci dali u drugim postupcima koji se vode pred ovom sudom.

12.1. Svjedok EF, policijski službenik za zaštitu granice, raspoređen u utuženom razdoblju u Ispostavu granične policije Trilj, navodi da su u utuženom razdoblju na radno mjesto trebali doći pola sata ranije pa tako, ako se radi od 7,00 sati, da su bili dužni doći u policijsku postaju u Trilju u 6,30 sati, a nakon završetka smjene na graničnom prijelazu, da su se po zapovjedi načelnika trebali vratiti u postaju i donijeti radne naloge, pismena i bilješke sačinjene tog radnog dana. Svjedok navodi, da ukoliko rade na graničnom prijelazu za pogranični promet, da se vrate u postaju tek oko 20,30 navečer, iako je radno vrijeme bilo od 07 do 19,00 sati. Pri povratku u postaju, da su se dužni javiti šefu smjene ili dežurnoj osobi, predati knjižicu vozila s popisanim kilometrima. Kada se iz bilo kojih razloga ne bi vratili u postaju nakon obavljenog posla, da bi bili sankcionirani.

12.2. Svjedok CF, također navodi, da su prije početka radnog vremena bili dužni doći u postaju u Trilju pola sata ranije, u 6,30 sati (kada radno vrijeme traje od 7 do 19 sati), a gdje se nalazila dežurna osoba koja im daje zadaće. Nakon toga, da bi otišli na granične prijelaze, ovisno gdje je tko raspoređen i da nakon što bi im završila smjena na graničnom prijelazu, da su bili dužni vratiti se u Postaju granične policije Trilj, javiti se dežurnome i predati sva izvješća od toga dana i razdužiti dokumentaciju. Za povratak sa graničnog prijelaza u Postaju granične policije Trilj da im je bilo potrebno od pola sata do 45 minuta.

12.3. Svjedok OF navodi, da je postojala zapovijed načelnika L da nije dopušteno osobnim vozilom ići direktno na granični prijelaz niti se vraćati kući sa graničnog prijelaza. U protivnom, da bi trebao pisati službeno očitovanje svojim nadređenima. On da je u utuženom razdoblju uglavnom radio na graničnim prijelazima za pogranični promet: Aržano – Pazar, Dvorine, Cera i Bili brig. Ujutro kada bi se našli u policijskoj postaji pola sata prije početka smjene, da bi im šef smjene pročitao što se sve dogodilo u proteklom razdoblju od trenutka od kada nisu bili na graničnom prijelazu – službi. Također, da bi ih rasporedio na određene prijelaze i da bi se općenito vršila otprema službenika (gledala se urednost, opremljenost policijskih službenika i dr.). Na pogranični prijelaz da je vozio jedan kombi s tim, da bi se obilazio prijelaz po prijelaz i na svakom od njih ukrcali bi se službenici kojima je završila smjena na određenom prijelazu. Dakle, primopredaja da se vršila na svakom prijelazu, jedni policijski službenici da bi ulazili, a drugi izlazili. Prijelaze nisu smjeli napuštati dok na njih ne dođu policijski službenici koji preuzimaju smjenu.

12.4. Svjedok AF navodi da su svi na radnom mjestu policijski službenici za zaštitu granice trebali biti pola sata prije početka radnog vremena radi otpreme službe, da je radno vrijeme u utuženom razdoblju bilo od 7,00-19,00 sati, da su organiziranim službenim prijevozom odlazili na granične prijelaze na koje su bili raspoređeni (pogranični i međunarodni) te da su svi policijski službenici nakon obavljenog posla na graničnim prijelazima, bili dužni vratiti se u postaju Trilj, neovisno o tome jesu li bili voditelji smjene ili samo službenici. Prilikom povratka u postaju, svjedok navodi da policijski službenici predaju ključeve službenog vozila i knjižicu vozila iz koje se može vidjeti dan, sat, vrijeme polaska i povratka u policijsku postaju te prijeđena kilometraža. Tako proizlazi i iz iskaza svjedoka MFF.

12.5. Svjedok ŽF navodi, da policijski službenici koji su raspoređeni na rad na međunarodni granični prijelaz, od 1.10.2013. više nisu bili u obvezi dolaziti pola sata prije početka smjene u policijsku postaju već da se „otprema smjena“ vršila na graničnom prijelazu. Međutim iskaz tog svjedoka, sud ne smatra vjerodostojnim jer je u suprotnosti s iskazima svih naprijed navedenih svjedoka i sa iskazom tužitelja. Naime, iz iskaza tužitelja i drugih svjedoka proizlazi da nije različito postupanje policijskih službenika ovisno o tome rade li na GPZP ili na MNGP, a vezano uz obvezu ranijeg dolaska u PP Trilj prije početka formalno propisanog radnog vremena.

13. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj rijekom cijelog utuženog razdoblja, bilo da je radio na GPZPP-u ili na MNGP-u, bio u obvezi doći u Postaju granične policije Trilj pola sata prije početka formalno propisanog radnog vremena radi zaduženja opreme, naloga i dobivanja uputa o postupanju i radi prijevoza službenim vozilom do graničnog prijelaza. Dakle, tužitelj je po svakoj smjeni radio pola sata duže od formalno propisanog radnog vremena pa mu za to, na temelju naprijed citiranih odredbi KU-a, pripada pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće.

14. Slijedom svega navedenog tužbeni zahtjev je prihvaćen kao osnovan u dijelu kojim tužitelj traži da mu tužena isplati razliku neisplaćene plaće u ukupnom bruto iznosu od 1.636,55 eura za rad koji je u razdoblju od travnja 2017. do ožujka 2021. za pola sata bio duži od formalno propisanog radnog vremena.

15. Tužitelju na svaki pojedinačni dio iznosa pripada pravo na zateznu kamatu na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, tekuća od 15-og dana u narednom mjesecu do isplate (čl. 92. st. 3. Zakona o radu, "Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.,151/22, 46/23, 64/23, - u tekstu ZR), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Naime, u skladu s čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine" 177/04.,177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH - 120/13.,125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14., 143/14., 136/15., dalje: Zakon) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbom čl. 45. st. 4. i 5. Zakona i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 95/05, 96/06. ,68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12. I 79/13., dalje: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. tog Zakona i čl. 11., 12. i 15. tog Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. tog Zakona te umanjenog za osobni dobitak iz čl. 36. st. 1. i 2. istog Zakona. Obračunani predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto place i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju te je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan. Stoga je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, koji čine sastavni dio bruto plaće.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14, 70/19, 80/22., 155/23., u tekstu ZPP) jer tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva povodom kojeg nije nastao poseban trošak pa je tužena dužna tužitelju naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Tužitelju je prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., 138/23. dalje Tarifa) pripada naknada troška odvjetničke nagrade koja se određuje prema vrijednosti predmeta spora i popisanom trošku (list 269 spisa) kako slijedi: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora – 100 bodova, za sastav tužbe-100 bodova, za sastav podnesaka od 24.8.2021., 3,2,2022., 6.4.2023., 12.6.2025.-za svaki 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 19.12.2022., 3.4.2023., 5.9.2023., 15.5.2025., 9.7.2025. - za svako 100 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu od 13.2.2025. – 25 bodova (Tbr. 9. t. 5. Tarife), što zbrojeno daje 1.125 bodova, a pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 Eura (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46. Tarife) daje iznos od 2.812,50 EUR eura, koliko je naloženo tuženoj da isplati tužitelju na ime naknade parničnog troška.

16.1. Tužitelju nije priznat trošak zastupanja po punomoćniku na ročištima od 19.2.2022. i 6.4.2023. jer ročišta na navedene datume nisu niti zakazana niti održena pa tužitelju taj trošak u vođenju ove parnice nije nastao.

16.2. Tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/23., u tekstu ZOO), koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

17. U skladu s navedenim, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 25. rujna 2025.

sutkinja

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO

-u spis