1

Poslovni broj:Gž Ob-42/2023-2

 

 

Poslovni broj:Gž Ob-42/2023-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice Đ. J. iz O., OIB: ....., zastupane po punomoćnici R. V., odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda R. V. i M. C. iz O., protiv protustranke Zavod, Z., OIB: ...., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbama stranaka podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj R1 Ob-933/2022-5 od 17. travnja 2023., 14. rujna 2023.

 

 

r i j e š i o  j e

 

I Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj R1 Ob-933/2022-5 od 17. travnja 2023..

 

II Odbacuje se žalba protustranke kao nedopuštena.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog predlagateljice za utvrđenje da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. B. G., OIB: ...., koji je umro ..... u O., u razdoblju od 1986. pa do njegove smrti.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbe su podnijele obje stranke.

 

3. Žalbe su podnesene zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene matreijalnog prava, dakle iz žalbenih razloga propisanih čl. 353. st 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne  novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje:ZPP). Prelagateljica predlaže preinačavanje pobijanog rješenja i usvajanje njezina prijedloga, dok protustranka predlaže ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.

 

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

4. Žalba predlagateljice nije osnovana, dok žalba protustranke nije dopuštena.

 

5. U konkretnom slučaju ne postoji pravni interes protustranke za podnošenje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja kojim je prema njemu usmjereni prijedlog odbijen u cijelosti, slijedom čega se podnesena žalba protustranke u smislu čl. 358.st.3. ZPP-a ukazuje nedopuštenom pa je primjenom čl. 380. toč.1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

 

6. Predmet ovog postupke je zahtjev predlagateljice za utvrđenje da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. B. G., u razdoblju od 1986. do njegove smrti 16. ožujka 2021., a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

 

7. Predlagateljica žalbom ne konkretizira počinjene bitne povrede odredaba postupka već se samo poziva na taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a na postojanje bitnih procesnih povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9.,13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijane odluke nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

 

8. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrđuje da su predlagateljica i pok. B. G. živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1986. do njegove smrti, međutim odbija prijedlog pozivom na čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22, dalje: ZMO) i prihvaćajući pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u rješenju poslovni broj Rev – 1639/2018-2 od 2. veljače 2022., a zauzevši stav da Zavod u ovom postupku nije pasivno legitimiran već da bi to bili pravni slijednici pok. B. G..

 

9. Neosnovan je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

10. Prema odredbi čl.22. st.3. ZMO-a, pod članom obitelji iz stavka 1. točka 1. istog zakona, smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

 

11. Odredbom čl. 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 61/11., 25/13., 103/15., 98/19, dalje:OZ), propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku, tko se ne smatra strankom i tko ima pravo sudjelovati u tom postupku.

 

12. Iz navedenih zakonskih odredbi ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Zavod bio pasivno legitimiran. Naime, pasivna legitimacija HZMO ne proizlazi iz čl. 22. st. 3. ZMO-a, a suprotno žalbenim navodima niti iz čl. 436. OZ-a jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, riječ je o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Zavoda. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev – 1639/2018-2 od 2. veljače 2022..

 

13. Stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prijedlog predlagateljice iz razloga promašene pasivne legitimacije.

 

14. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom čl. 380.toč.2. ZPP-a odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda, kao u točki I. izreke.

 

 

U Rijeci 14. rujna 2023.

 

 

Sutkinja

 

Ingrid Bučković, v.r.