Republika Hrvatska
Općinski sud u Gospiću
Trg Alojzija Stepinca 3
53000 Gospić
Poslovni broj Pn-41/2021-82
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nositelja poljoprivrednog gospodarstva PEZELJ JOSIP, Gospić, Budačka 147 kojeg zastupa punomoćnik Andrija Milošević, odvjetnik u Zadru, Jurja Dalmatinca Matejeva 1 i punomoćnik Igor Rujak-Marčić, odvjetnik u Zadru, Andrije Hebranga 13 protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrolika Gospić, Gospić, Lipovska ulica 31, OIB: 46830600751, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 3. rujna 2025. i nakon objave 25. rujna 2025.
p r e s u d i o j e :
I. Nalaže se tuženiku HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. - Elektrolika Gospić, Gospić, Lipovska ulica 31, OIB: 46830600751 isplatiti tužitelju IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nositelju poljoprivrednog gospodarstva PEZELJ JOSIP, Gospić, Budačka 147 iznos od 56.056,55 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od dana donošenja presude do isplate, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 17.455,60 EUR po pravomoćnosti presude, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. U tužbi od 2. lipnja 2021. tužitelj je naveo da OPG Pezelj Josip čiji je nositelj primarno obavlja djelatnost proizvodnje soka od aronije te da je vlasnik nasada sibirske aronije posađenih na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da je u kolovozu 2020. u neposrednoj blizini nasada tuženik izvodio radove izgradnje građevine infrastrukturne namjene srednje naponskog podzemnog kabelskog dalekovoda te čišćenja trase dalekovoda kojom prilikom je teškom mehanizacijom uništio prilazni put i grmove aronije koje se nalaze u rubnom dijelu nasada. Također, posječeno je drveće pored nasada te je isto radi neoprezne i nesavjesne sječe palo na nasade i ogradu te iste uništilo odnosno oštetilo. Tužitelj tvrdi da je navedenim postupanjem tuženika trajno uništeno 100 grmova aronije u razdoblju pune rodnosti i starosti 9 godina kao i prilazni put do nekretnine na kojoj su posađeni nasadi čime je na samoj nekretnini onemogućen pristup kombajnom za mehaniziranu berbu bobičastog voća u vlasništvu tužitelja i bez kojeg nije bila moguća berba preostalih 2200 grmova. Rušenjem stabala uništena je i žičana ograda u dužni cca 100 metara, metalna ulazna kapija i 20 betonskih stupova ograde sve u vlasništvu tužitelja. Tužitelj je kod nadležne policijske postaje podnio kaznenu prijavu 26. kolovoza 2020. zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari opisano i kažnjivo po članku 235 stavku 1 Kaznenog zakona. Na zahtjev tužitelja stalni sudski vještak za poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta JF izradio je procjembeni elaborat radi utvrđenja visine štete na nasadima aronije u vlasništvu tužitelja. Tužitelj tvrdi da zbog stanja u koje je dovedena njegova nekretnina protupravnim postupanjem tuženika nije mogao pristupiti nasadima aronije i pobrati plodove na preostalih 2200 grmova aronije zbog čega je izgubio čitav prihod koji je trebao ostvariti te godine, a koji nakon odbitka troškova koje se odnose na samu proizvodnju soka iznosi 718.000,00 kuna. Pored nemogućnosti berbe čitavog nasada tužitelj tvrdi da je uništeno i 100 grmova aronije koji su bili pune rodnosti i starosti 9 godina od čega je posljednjih 8 godina plodonosno pa je shodno tome tužitelj izgubio dobit za narednih 8 godina budući da će novo zasađene sadnice tek za 8 godina dostići isti stupanj razvijenosti uništenih grmova. Dakle, tužitelj je primoran posaditi nove grmove aronije uslijed čega će imati izdatke za uzgoj i održavanje. Kako vrijednost uništenih grmova prema procjeni sudskog vještaka iznosi 4.681,35 kuna, a šteta s osnova gubitka prihoda za 100 uništenih grmova aronije za narednih 8 godina 140.800,00 kuna, uzimajući u obzir da se od tog broja grmova godišnje proizvede sok od aronije vrijednosti 31.217,39 kuna proizlazi da je za razdoblje od 8 godina gubitak prihoda od proizvodnje soka aronije ukupno 249.739,12 kuna. Tužitelj ističe da je ulagao veliku brigu i pažnju u održavanju nasada aronije zbog čega su bobice s uništenih nasada izrazito visoke kvalitete, a osim toga provodio je folijarnu ishranu ekološkim pripravcima kako bi bobice imale dovoljno šećera u vrijeme berbe te gnojidbu ovčjim gnojem, a osobitu pažnju poklanjao je održavanju nasada i mehaničkom uništenju korova. Navodi kako je 30. kolovoza 2020. angažirao društvo Mata Ograde d.o.o. radi procjene štete nastale rušenjem stabala kojom prilikom su uništene žičana ograda dužine cca 100 metara, metalna ulazna kapija i 20 betonskih stupova ograde te je procijenjena šteta u iznosu od 17.070,00 kuna. Tužitelj tvrdi da je tuženik prilikom obavljanja radova nezakonitim, neopreznim i nesavjesnim postupanjem prouzročio tužitelju veliku materijalnu štetu, spriječio povećanje imovine tužitelja i povrijedio njegov ugled i dobar glas koji je do tada uživao. Uslijed tuženikovog protupravnog djelovanja tužitelj je izgubio primarni i jedini materijalni izvor prihoda kojim on i njegova obitelj podmiruju osnovne životne potrebe, te prihod koji tužitelj nije bio u mogućnosti ostvariti u svrhu održavanja i ulaganja u nasade i pogon za preradu istih. Zaključno, tužitelj navodi kako 2020. uslijed štetnog događaja nije bio u mogućnosti pobrati plodove nasade aronije i plasirati svoje proizvode na tržište čime je narušena njegova konkurentnost na tržištu, a zbog navedenog tužitelju su propali neki ranije dogovoreni poslovi koji su se trebali realizirati u budućnosti. Pored izgubljenog prihoda tužitelj je zbog štetnog događaja primoran i na nova ulaganja u nasade i u samo zemljište kako bi ga doveo u stanje kakvo je bilo prije štetnog događaja. Zbog svega navedenog tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će obvezati tuženika na isplatu iznosa od 1.130.290,47 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio aktivnu legitimaciju tužitelja jer iz izvatka iz zemljišne knjige proizlazi kako tužitelj nije vlasnik predmetne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je osporio i pasivnu legitimaciju navodeći kako niti na predmetnoj nekretnini niti na susjednim nekretninama nije vršio prosjeku niti sječu stabala. Ističe kako je na nekretninama označenim u Građevinskoj dozvoli Gradskog upravnog odjela za komunalnu djelatnost, stanovanje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 15. studenog 2019., a radi se o nekretninama kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tijekom 2020. izgradio elektroenergetski objekt - podzemni 20 kV kabel TS 35/20 Smiljan - TS/RS 20/0, 4 kV PZ [adresa] pri čemu je s Gradom Gospićem kao vlasnikom nekretnina na kojima je izgrađen navedeni elektroenergetski objekt riješio imovinskopravne odnose na način da je sklopljen ugovor o osnivanju prava služnosti od 5. travnja 2019. Jedina nekretnina koja graniči s predmetnom česticom broj 2836/20 k. o. [katastarska općina] je čestica broj 5005/1 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Gospića, međutim, tuženik tvrdi da na toj čestici nije izvodio prosjeku ni sječu stabala, već je prije polaganja podzemnog kabela prosjeku i sječu stabala u korist vlasnika nekretnine Grada Gospića i po njegovom nalogu izvršilo društvo ILIĆ-ŠUMARSTVO d.o.o. iz Vrbanje, a sve navedeno mogu potvrditi radnici tuženika ČFZ kao odgovorna osoba koji je bio na prijeporu prije i tijekom izvođenja radova tuženika i LF koji je bio neposredno nadređen istome te ima saznanja o predmetu spora. Tvrdi da su neosnovani navodi tužitelja da je tuženik prilikom radova na čišćenju trase dalekovoda teškom mehanizacijom uništio dio grmova aronije u rubnom dijelu te prilazni put do nekretnine i time onemogućio pristup kombajnom za mehaniziranu berbu. Suprotno navodima tužitelja, tvrdi da je po završetku izgradnje elektroenergetskog objekta sve nekretnine na kojima je izvodio radove vratio u prvobitno stanje pa tako i nekretninu kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu Grada Gospića koja u naravi predstavlja šumski, neasfaltirani put. Osim navedenog, tuženik smatra da su paušalni i ničim dokazani navodi tužitelja kako nije mogao izvršiti berbu preostalih 2200 grmova aronije jer je prilazni put na koji se poziva tužitelj u naravi šumski put na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Gospića, a berba aronije trebala se izvršiti strojevima ili ručno na nekretnini na kojoj su nasadi. S obzirom da tužitelj nije vlasnik nekretnine na kojoj tvrdi da je nastala šteta te da tuženik nije izvršio radove sječe stabala koji su navodno prouzročili predmetnu štetu, tuženik smatra da ne postoji procesna legitimacija stranke pa predlaže da sud odbaci tužbu tužitelja. Opreza radi, osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva i ne prihvaća procjenu stalnog sudskog vještaka Stjepana Rakareca od 23. prosinca 2020. Smatra da na temelju sadašnjeg staja na terenu nije moguće utvrditi niti osnovu niti visinu eventualno nastale štete te da je tužitelj prije podnošenja tužbe u ovom postupku trebao provesti postupak osiguranja dokaza kako bi se navedeno utvrdilo u tom postupku. U odnosu na navode tužitelja da se nasadi aronije i metalna ograda nalaze na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik isto osporava te se poziva na podatke Policijske postaje Gospić od 19. veljače 2021. da je šteta počinjena na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica]/99b k. o. [katastarska općina] koja nije u vlasništvu tužitelja. Smatra da tužitelj nije dokazao da zaista nije izvršio berbu preostalih 2200 grmova aronije. U odnosu na zatraženi iznos od 4.681,35 kuna na ime vrijednosti uništenih grmova aronije tuženik navodi da iz elaborata stalnog sudskog vještaka Stjepana Rakareca proizlazi da grmovi i dalje egzistiraju. U odnosu na zatraženi iznos štete od 140.800,00 kuna zbog gubitka prihoda sa 100 uništenih grmova aronije za narednih 8 godina te zatraženi iznos štete od 249.739,12 kuna na ime gubitka prihoda od proizvodnje soka od aronije sa 100 uništenih grmova tuženik smatra kako tužitelj po istoj osnovi potražuje dva različita iznosa. U odnosu na štetu za uništenu žičanu ogradu, metalnu kapiju i 20 betonskih stupova u visini od 17.070,00 kuna tuženik navodi kako ponuda društva Mata Ograde d.o.o. nije dokaz da je šteta nastala jer iz navedene ponude ne proizlazi da je tužitelj ogradu naručio i platio, a osim toga navedena ponuda nije ni izdana na ime tužitelja. Zaključno, tuženik predlaže pozvati u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa] s obzirom da je tuženik u predmetnom razdoblju s navedenim osiguravajućim društvom imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti. S obzirom na sve navedeno tuženik je predložio odbaciti tužbu tužitelja, podredno odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz obvezu tužitelja da tuženiku naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka.
3. U podnesku od 14. siječnja 2021. tužitelj je naveo da okolnost što nije upisan kao vlasnik predmetne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema nikakav utjecaj na obveznopravni odnos stranaka. Naime, odredbom članka 11 Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu propisano je: (1) Uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a je posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi i to zemljišta za bilinogojstvo odnosno posjedovanje stoke za stočarstvo odnosno posjedovanje i raspolaganje potrebnim proizvodnim resursima i/ili korištenje stručnih znanja i/ili vještina ako su propisani za pojedinu djelatnost. (2) Proizvodnim resursima, osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka, osobito se smatraju: zemljište, nasadi, stoka, zgrade za stoku, pomoćne zgrade, skladišta, objekti za proizvodnju u zaštićenom prostoru, objekti s opremom za čuvanje, skladištenje, preradu i pakiranje, objekti za prodaju, objekti za boravak i usluge, poljoprivredna mehanizacija, priključni, radni i drugi strojevi, uređaji, alati i oprema, transportna sredstva, rad, stručna znanja i vještine. (3) Proizvodni resursi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu biti u vlasništvu, posjedu, zakupu, koncesiji, najmu odnosno korištenju nositelja OPG- a i/ili članova OPG-a. Također, odredbom članka 5 stavka 1 toč. i. navedenog Zakona propisano je da je nositelj OPG-a izabrani član OPG-a koji je nositelj prava i obveza OPG-a, a u svojstvu odgovorne osobe predstavlja i upravlja OPG-om. Stoga tužitelj smatra da nema nikakve dvojbe da je nositelj OPG-a koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji ovlašteni nositelj svih onih prava i obveza koje su u korelaciji s registriranom djelatnošću OPG-a. Ističe da je predmetna nekretnina u pretežitom vlasništvu ĐF i to za 37/48 dijela, tužiteljeve majke i članice OPG-a dok je za preostali dio iste osnovano pravo plodouživanja. Da je tome tako razvidno je i iz preglednika ARKOD u kojem je jasno označeno koje nekretnine koristi svaki registrirani OPG pa tako OPG kojem je nositelj tužitelj koristi, među ostalim i predmetnu česticu broj 2836/20 k. o. [katastarska općina] koja nosi oznaku ARKOD ID 2968837. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije odnosno da tuženik nije imao nikakve veze s izvođenjem radova na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno da je prosjeku i sječu stabala na navedenoj nekretnini izvodilo trgovačko društvo ILIĆ-ŠUMARSTVO d.o.o. po nalogu vlasnika nekretnine tj. Grada Gospića, tužitelj ističe kako i sam tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je po završetku izgradnje elektroenergetskog objekta podzemnog kabela vratio u prvobitno stanje sve nekretnine na kojima je izvodio radove pa tako i nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Gospića koja u naravi predstavlja šumski, neasfaltirani put. Dakle, s jedne strane tuženik osporava da su radovi na predmetnoj nekretnini bili izvedeni po njegovom nalogu, a istovremeno priznaje da je upravo on izveo sporne radove i vratio u prvobitno stanje sve nekretnine na kojima su radovi bili izvođeni pa tako i nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, tuženik decidirano priznaje kako nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja šumski, neasfaltirani put što je točno. Tužitelj ističe kako i iz Građevinske dozvole od 15. studenog 2019. proizlazi da se upravo tuženiku kao investitoru dozvoljava izgradnja građevine infrastrukturne namjene na postojećim građevnim česticama pa tako između ostaloga i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga tužitelj smatra da nema nikakvog spora da je upravo tuženik bio nalogodavac i zapravo jedina ovlaštena osoba po čijem su se nalogu uopće mogli izvoditi radovi radi izgradnje srednjenaponskog podzemnog kabela 20 kV dalekovoda. Osim toga, iz dopisa tuženika kojeg je poslao MUP-u 9. travnja 2021. jasno se navodi da su predstavnici tuženika izvršili obilazak predmetne trase i utvrdili da je šteta počinjena u obimu koji je manji od prijavljenog te da je put saniran sukladno preuzetim obvezama iz Ugovora o osnivanju prava služnosti prema kojima se nekretnina mora vratiti u prvobitno stanje. Dakle, tužitelj smatra da odgovornost tuženika proizlazi ne samo iz činjenice da je on bio investitor i da su radi realizacije njegova projekta izvršeni sporni radovi, već i temeljem preuzete obveze da nekretninu vrati u prvobitno stanje što očito nije učinio. Zaključno tužitelj smatra da je tuženik nesporno odgovoran za štetu pričinjenu tužitelju i to iz više osnova, a njegova odgovornost proizlazi iz odredbe članka 1108 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) kojom je propisano da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova, međutim, njegova odgovornost proizlazi i iz činjenice nepoštivanja ugovorom preuzetih obveza da spornu trasu nakon izvođenja radova mora vratiti u prvobitno stanje što nije učinio. Dakle, tužitelju je prepušteno na izbor hoće li naknadu pretrpljene štete potraživati od osobe koja je neposredno izvodila radove ili od osobe koja je takve radove naručila ili istovremeno i od jedne i od druge. Ne bi pritom smjelo biti sporno ni da je šteta nastala uslijed opasne djelatnosti slijedom čega je tuženikova odgovornost objektivna temeljem odredbe članka 1063 ZOO-a. Smatra da je na tuženiku teret dokaza da postoje ekskulpacijski razlozi iz odredbe članka 1067 ZOO-a.
4. U podnesku od 31. siječnja 2022. tuženik je ponovio da nije izvodio radove čišćenja trase dalekovoda i izgradnje elektroenergetskog objekta podzemnog 20 kV kabela niti je bio investitor niti je po njegovom nalogu izvršena prosjeka ili sječa stabala, slijedom čega tvrdi da su neosnovani navodi tužitelja da je tuženik odgovoran tužitelju za nastalu štetu. Ističe da je bio jedino investitor i da su po njegovom nalogu izvršeni radovi na izgradnji elektroenergetskog objekta podzemnog 20 kV kabela sukladno Građevinskoj dozvoli od 15. studenog 2019., između ostalog, na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Gospića s kojim je sklopio Ugovor o osnivanju prava služnosti od 5. travnja 2019. te da prilikom izgradnje navedenog elektroenergetskog objekta tuženik nije počinio nikakvu štetu tužitelju, već je po završetku izgradnje podzemnog elektroenergetskog objekta vratio sve nekretnine na kojima je izvodio radove pa tako i nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Gospića u prvobitno stanje. Dakle, tuženik je izvodio radove na izgradnji elektroenergetskog objekta podzemnog 20 kV kabela TS 35/20 Smiljan - TS/RS 20/0,4 kV PZ [adresa] na nekretninama koje nisu u vlasništvu niti posjedu tužitelja, prilikom izvođenja radova nije počinjena šteta na koju tužitelj upire tužbom, te su sve nekretnine na kojima su se izvodili radovi vraćene u prvobitno stanje dok radove prosjeke i sječe stabala nije obavljao tuženik niti su se isti obavljali po nalogu tuženika. Obzirom da radove na prosjeci i sječi stabala tuženik nije izvodio niti je bio naručitelj istih, to tuženik, suprotno navodima tužitelja, u konkretnom slučaju nije odgovoran za štetu nastalu tužitelju pa niti primjenom odredbe članka 1108 ZOO-a. Ujedno smatra da su neosnovani navodi tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o objektivnoj odgovornosti tuženika sukladno odredbi članka 1063 ZOO-a. Naime, iz tužbe je vidljivo da navodna šteta tužitelju nije nastala nikakvom opasnom djelatnošću tuženika odnosno, sve kada bi tuženik i bio odgovoran za štetu tužitelju, ne bi se radilo o šteti koja bi bila posljedica električne energije. Stoga, u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu članka 1063 ZOO-a. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
5. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u materijalnu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis i to:
Građevinsku dozvolu Gradskog upravnog odjela za komunalnu djelatnost, stanovanje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 15. studenog 2019. (list 5-9 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 10 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 11 spisa), rješenje Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnica u Ličko-senjskoj županiji od 28. kolovoza 2018. o promjeni u Upisniku poljoprivrednika na nositelja ČF (list 12-13 spisa), potvrdu Policijske postaje Gospić od 19. veljače 2021. kojom se potvrđuje da je prijavljeno kazneno djelo iz članka 235 stavka 1 Kaznenog zakona (list 14 spisa), procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka Stjepana Rakareca od 23. prosinca 2020. (list 15-41 spisa), ponudu društva Mata Ograde d.o.o. od 30. kolovoza 2020. (list 42 spisa), dopis Policijske postaje Gospić od 26. listopada 2020. (list 59 spisa) i od 30. ožujka 2021. (list 62 i 63 spisa), očitovanje tuženika Policijskoj postaji Gospić od 11. studenog 2020. (list 60-61 spisa) i od 9. travnja 2021. (list 64 i 65 spisa), Policu osiguranja (list 66 i 67 spisa), privitak polici (list 68 i 69 spisa), ugovor o osnivanju prava služnosti zaključen između Grada Gospića i tuženika 4. travnja 2019. (list 70-73 spisa), izvatke iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica] (list 74-76 spisa), ugovor o kupoprodaji kombajna za bobičasto voće od 6. kolovoza 2016. (list 104 spisa), ispis preglednika ARKOD (list 105-106 spisa), obračun naknade stručne kontrole i certifikacije Hrvatskih šuma d.o.o. od 25. rujna 2020. (list 110-112 spisa), certifikate Lokalne akcijske grupe Lika proizvođaču OPG Pezelj Josip (list 113-115 spisa), ugovor i aneks ugovora o pravu korištenja jamstvenog žiga "Lika Quality" (list 116-121 spisa), zahtjev za potporu za 2020. (list 122-135 spisa), zapisnik Hrvatskih šuma d.o.o. i izvješće stručne kontrole ekološke poljoprivredne proizvodnje u 2018. i 2020. na OPG- u Josip Pezelj od 9. ožujka 2018. (list 137-159 spisa), dokumentaciju i fotoelaborat Policijske postaje Gospić od 17. svibnja 2022. povodom kaznene prijave tužitelja (list 180-232 spisa), narudžbenice HEP ODS d.o.o. i građevinski dnevnik (list 260-288 spisa). Proveden je očevid na predmetnoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prisutnosti stalnog sudskog vještaka Nade Štefanac, dipl. ing. građevine iz Karlovca čiji je zadatak bio da utvrdi štetu na ogradi dužine cca 100 metara, metalnoj ulaznoj kapiji i betonskim stupovima ograde u vlasništvu tužitelja odnosno što je uzrokovalo predmetnu štetu te visinu troškova postavljanja nove ograde odnosno otklanjanja štete, te stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu, šumarstvo i procjenu poljoprivrednog zemljišta ŠF čiji je zadatak bio procijeniti štetu na OPG-u tužitelja uslijed štetnog događaja iz kolovoza 2020. odnosno; 1/ utvrditi kulturu na predmetnom poljoprivrednom zemljištu odnosno ukupan broj grmova aronije, u kakvom su stanju, starost nasada i godišnji prinos nasada odnosno utvrditi kvalitetu i kvantitetu trenutnog nasada; 2/ utvrditi koliko je uništenih grmova aronije na cjelokupnom nasadu, koliki bi bio njihov prinos da su u stanju kao i ostatak nasada, utvrditi koliko vremena treba proći da se takvi uništeni grmovi razviju do veličine na kojoj su bili u vrijeme uništavanja - kolovoz 2020. godine; 3/ specificirati cijenu uništenih grmova kao i izmaklu dobit koja bi se mogla ostvariti po očekivanom tijeku stvari da do štete odnosno uništavanja nasada grmova biljaka aronije nije došlo; 4/ utvrditi da li je nasad adekvatno raspoređen radi strojne berbe kombajnom namijenjenim za mehaniziranu berbu bobičastog voća; 5/ utvrditi da li je proizvodnja soka od aronije certificirana od strane nadležnih tijela i koliki je očekivani prinos ploda po grmu; 6/ izračunati vrijednost uništenog nasada aronije troškovnom i prihodovnom metodom uzimajući u obzir sve troškove koji su potrebni da bi nasad dosegao starost i održavanost do stanja u kakvom je bio do trenutka uništenja (stadij pune rodnosti) odnosno utvrditi vrijednost uništenih grmova aronije s održavanjem, utvrditi vrijednost proizvodnje za uništene biljke za 8 godina; 7/ utvrditi vrijednost dohotka jednogodišnje proizvodnje soka od aronije za ukupan nasad grmova biljaka aronije na predmetnom zemljištu odnosno utvrditi iznos štete ukupno zbog nemogućnosti pristupa nasadu kombajnom i 8/ utvrditi kolika je bila visina posječenih stabala i jesu li predmetna stabla prilikom pada i u kojoj mjeri oštetila nasade aronije.
6. U pisanom nalazu i mišljenju sudski vještak Nada Štefanac navela je da je njezin zadatak bio utvrditi štetu na ogradi na poljoprivrednom zemljištu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je bila postavljena radi zaštite nasada aronije u vlasništvu tužitelja ČF kao nositelja Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Pezelj Josip. Lokacija navedenog zemljišta je oko 3 km od centra [adresa], a neposredni pristup na nekretninu je makadamskim putom na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Gospića. Sudski vještak navela je kako je do spora došlo tijekom izvođenja radova na izgradnji kabelskog 20 kV dalekovoda [adresa] TS - poslovna zona investitora HEP ODS d.o.o. Elektrolika Gospić. Sudski vještak utvrdio je da je za predmetne radove investitor (ovdje tuženik) ishodio Građevinsku dozvolu od 15. studenog 2019. koja je postala pravomoćna 11. prosinca 2019. Trasa predmetnog srednjenaponskog kabelskog 20 kV dalekovoda projektirana je dijelom zemljištem u vlasništvu Grada Gospića, a investitor i vlasnik zemljišta su za potrebe izgradnje istog sklopili ugovor o osnivanju prava služnosti, a isti se odnosi na kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a sve navedene čestice su prema katastarskom stanju u naravi put. Prije početka radova na izgradnji dalekovoda bilo je neophodno izvršiti krčenje i uklanjanje drvne mase s trase dalekovoda pa tako i na lokaciji uz poljoprivredno zemljište s nasadima aronije u vlasništvu tužitelja na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje kčbr. [katastarska čestica] prolazi uz njihove jugozapadne međe. Prema podacima iz spisa radovi krčenja i uklanjanja drvne mase započeli su 25. kolovoza 2020. i trajali su 15 dana, a šteta je prijavljena 26. kolovoza 2020. Sagledavajući sve navedeno sudski vještak je u nalazu i mišljenju utvrdio da je uništen i neupotrebljiv u potpunosti dio ograde u dužini od 100 metara od čega je 60 metara na međi s putom te metalna ulazna vrata ograde. Ograda je bila postavljena oko cijelog nasada aronije. Tip ograde je vidljiv na preostalom dijelu gdje je ograda djelomično sačuvana. Ograda je bila od pocinčanog žičanog pletiva okačenog na betonske stupiće koji su dimenzija 7x7 cm i visine 1,7 metara, a ulazna vrata na ogradi su od metalnih šipki s ispunom od žičanog pletiva. Temeljem očevida na lokaciji, raspoložive dokumentacije u spisu te podataka iz posebnog izvješća Policijske postaje Gospić sudski vještak utvrdio je da je evidentno da je šteta na ogradi nastala za vrijeme i uslijed izvođenja radova na krčenju i uklanjanju drvne mase s trase dalekovoda. Trasa dalekovoda položena je katastarskom česticom puta koji na predmetnoj lokaciji prolazi uz poljoprivredno zemljište s nasadima aronije u vlasništvu tužitelja koje je bilo ograđeno ogradom, a navedeni dio ograde je porušen za vrijeme izvođenja tih radova. Sudski vještak izradio je procjembeni troškovnik za izradu nove ograde na dijelu na kojem je ona uništena čime bi se otklonila nastala šteta na porušenoj ogradi i ulaznim vratima ograde te utvrdio ukupnu cijenu materijala i radova potrebnih za izvođenje nove ograde prema tržišnim cijenama u vrijeme izrade elaborata u iznosu od 23.635,63 kuna (uključen PDV).
7. Stalni sudski vještak za poljoprivredu, šumarstvo i procjenu poljoprivrednog zemljišta u svom je nalazu i mišljenju procijenio štetu na nasadima aronije na kčbr. [katastarska čestica] odnosno štetu na 107 grmova sibirske aronije u iznosu od 65.537,50 kuna i trošak zamjenske sadnje 107 sadnica u iznosu od 8.560,00 kuna odnosno u ukupnom iznosu od 74.097,50 kuna tj. 9.834,43 EUR.
8. U podnesku od 26. siječnja 2023. tužitelj je naveo kako je sudski vještak ŠF prilikom izrade nalaza i mišljenja propustio utvrditi ukupnu količinu postojećih grmova aronije na predmetnoj nekretnini kao i njihovo stanje te godišnji prinos, kvalitetu i kvantitetu trenutnog nasada fokusirajući se isključivo na kvalitetu i kvantitetu uništenih nasada. Naime, tužitelj je tražio da se vještačenjem ustanove naprijed navedeni čimbenici zato što je zbog nemogućnosti pristupa nasadu kombajnom došlo do gubitka prinosa plodova aronije koji se na drugi način nisu mogli pobrati, a samim time i do gubitka s osnova proizvodnje soka od aronije uslijed nedostatka sirovine, a koja je proizvodnja temeljna djelatnost i samim time izvor prihoda tužitelja. Tužitelj je, dakle, pretrpio štetu ne samo na fizički uništenim grmovima, već u odnosu na cjelokupan nasad čiji je prinos propao. Isto tako, tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju jer sudski vještak nije utvrdio izmaklu dobit koja bi se mogla ostvariti po očekivanom tijeku stvari da do uništavanja nasada nije došlo jer se ne radi samo o fizički uništenim grmovima, već čitavom nasadu, a sve u pogledu proizvodnje soka od aronije. Vještak jednako tako nije utvrdio ni je li nasad adekvatno raspoređen radi strojne berbe kombajnom namijenjenim za mehaniziranu berbu bobičastog voća ni je li proizvodnja soka od aronije certificirana od strane nadležnih tijela i koliki je očekivani prinos ploda po grmu. Tužitelj prigovara i vještakovu utvrđenju da je za stadij pune rodnosti potrebno pet godina imajući na umu da se glede konkretnih nasada radilo o desetogodišnjim biljkama kao i da je potrebno minimalno osam godina da novi nasadi dosegnu kvalitetu i stadij uništenih. Vještak se isto tako nije osvrnuo ni na zadatak utvrđenja vrijednosti proizvodnje soka od aronije za ukupan nasad grmova odnosno na iznos ukupne štete zbog nemogućnosti pristupa nasadu kombajnom navodeći samo da nije u mogućnosti očitovati se na okolnost berbe na cjelokupnoj površini nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi nemogućnosti prolaska, a zbog nedostatka dokaza o stanju prohodnosti puta. Međutim, tužitelj smatra da stanje prohodnosti puta kojim je dolazio kombajnom do svoje nekretnine nije okolnost koja bi na bilo koji način bila relevantna za davanje nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke niti je postojala potreba da se vještak samoinicijativno upušta u ocjenu takvih zaključaka. Zadatak vještaka je bio dati nalaz i mišljenje kako mu je to naloženo od strane suda i to na temelju priložene dokumentacije i svih informacija do kojih je došao neposrednim opažanjem predmetne nekretnine, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Slijedom navedenog tužitelj je predložio da sudski vještak dopuni nalaz i mišljenje kako je to određeno rješenjem suda od 27. lipnja 2022.
9. U očitovanju na nalaz i mišljenje sudskog vještaka ŠF tuženik je naveo kako je nalaz nepotpun, nejasan i nedovoljno obrazložen te da nalazom i mišljenjem nije udovoljeno zadaći danoj vještaku. Naime, tuženik tvrdi da u nalazu vještak navodi kako je na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s kojom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja graniči svojom jugozapadnom međom, vidljivo 6 panjeva hrasta promjera 30-50 cm za koje prema okolnoj sastojini procjenjuje prosječnu visinu od 15 m. Mišljenja je da je prilikom rušenja predmetnih stabala moglo doći do oštećenja nasada aronije. Nadalje, vještak ističe kako je na licu mjesta izmjerio dužine pada stabala u smjeru sjeveroistoka u parcelu tužitelja i prema navedenom snimio površine odnosno zahvaćene dužine nasada. Međutim, vještak ne navodi kolika je dužina izmjerena od zatečenih panjeva do nasada aronija, dakle, s obzirom da je prilikom očevida vršio mjerenja vještak je trebao navesti izmjerenu udaljenost zatečenih panjeva od 1. pa sve do zaključno 5. reda nasada aronije s obzirom da je isto bitno za utvrđivanje broja redova uništenih grmova aronije uslijed pada stabala sa nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako vještak to nije naveo tuženik traži da se vještak očituje o navedenoj okolnosti. Isto tako, tuženik osporava procijenjenu prosječnu visinu stabala od 15 m jer je očevidom utvrđeno da se na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi 6 panjeva hrasta promjera 30-50 cm koji su također izmjereni. Slijedom navedenog, vještak je u svom nalazu trebao visinu svakog hrasta utvrditi prema izmjerenom promjeru panja, a ne procijeniti istu prema okolnoj sastojini. Iako tuženik drži da vještak nije pravilno utvrdio prosječnu visinu stabala, uzimajući visinu stabala od 15 m, tuženik je izvršio mjerenja kako bi utvrdio koliko je grmova aronije moglo biti uništeno prilikom pada stabla prosječne visine 15 m te je u spis dostavio geodetski snimak lica mjesta s prikazom pozicija panjeva srušenih stabala i maksimalnim dosegom srušenih stabala iz kojeg je vidljivo kako je netočna tvrdnja vještaka da na nekretnini tužitelja nesporno nedostaje 107 grmova sibirske aronije koji su oštećeni prilikom sječe stabala na susjednoj nekretnini te da je rušenjem stabala mogao biti zahvaćen samo dio nasada iz 3. reda i to najviše 1/3 nasada u dužini od 6,5 m što znači da je uništeno najviše 12 grmova aronije 3. reda, dio nasada iz 4. reda i to najviše 1/4 nasada u dužini od 5 m što znači da je uništeno najviše 9 grmova aronije, dio nasada iz 5. reda i to najviše 1/5 nasada u dužini od 2 m što znači da je uništeno najviše 4 grma aronije, dakle, na nekretnini tužitelja moglo je biti uništeno najviše 53 grma aronije. Slijedom navedenog, tuženik smatra da je pogrešan izračun štete nastale prilikom sječe stabala na susjednoj nekretnini. Nadalje, tuženik navodi kako se vještak uopće nije očitovao o tome je li nasad adekvatno raspoređen radi strojne berbe kombajnom, a odnosu na utvrđenje vještaka kako se na okolnost izostanka berbe na cjelokupnoj površini nekretnine u periodu kolovoz-studeni 2020. zbog nedostatka dokaza ne može očitovati tuženik je s tim navodima suglasan odnosno da se isto može utvrditi jedino knjigovodstvenim vještačenjem. Slijedom navedenog tuženik je predložio da se sudski vještak očituje na izložene primjedbe na nalaz.
10. Na ročištu održanom 22. rujna 2023. sudski vještak ŠF u cijelosti je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja, a u odnosu na primjedbe i prigovore stranaka naveo je da je realno procijenio izgubljenu dobit odnosno vrijednost nasada, prinos i cijenu samih plodova u štetnom događaju. Na okolnost nemogućnosti prolaska i nedostatka dokaza o prohodnosti puta smatra da posljedični gubici na koje se poziva tužitelj mogu biti procijenjeni isključivo financijsko-računovodstvenim vještačenjem zbog proteka vremena na način da se knjigovodstvenim putem usporede prihodi i rashodi u proteklom periodu. Na okolnost opsega i pozicije štete sudski vještak naveo je da je uz nalaz priložio DOF predmetne nekretnine gdje je vidljiv način obrade i kultura na spornom dijelu zemljišta, a budući da je u međuvremenu geodetski snimak ažuriran na novim snimcima u novim DOF-ovima (iz rujna 2023.) vidljivi su i redovi aronije koji nedostaju u odnosu na izmjereno stanje. Sukladno navedenom ostaje pri procijenjenom iznosu naknade i smatra ga realnim. U odnosu na prigovor tuženika vještak je naveo kako je u svom nalazu utvrdio opseg nastale štete na način da je utvrdio poziciju nasada metrom i uz pomoć stranaka izmjerio dužinu mogućih zahvata oborenih stabala, ali i radnog pojasa prilikom krčenja odnosno sanacije i odvoza stabala i tom prilikom utvrdio da ukupno nedostaje 107 grmova aronije prinosa od 10 kg po grmu i cijene od 17,50 kuna po kilogramu. Faktor 5 koji predstavlja izgubljenu dobit do dolaska zamjenskog nasada aronije je uvećan da bi se dobila izgubljena dobit, a cjelokupna naknada je umanjena za 30% ukupnog prihoda s time da su u navedenu vrijednost uključeni i troškovi njege, zaštite i berbe. Također, vještak je izračunao trošak zamjenske sadnje za koji ne zna je li izveden na licu mjesta i koji iznosi 9.834,43 EUR. Izgubljenu dobit u proizvodnji soka na koju se poziva tužitelj vještak nije iskazao jer predstavlja posljedične gubitke i smatra da ukoliko je tužitelj već imao sigurno tržište mogao je nabaviti i kupiti na tržištu sirovinu. Na okolnost razmaka sadnje vještak je naveo da je razmak sadnje između redova dovoljan i planiran za strojnu berbu i varira od 3,8 do 4 m razmaka u redu. Međuredni razmak između sadnica je cca 0,6 m što je također optimalno za strojnu berbu jer osigurava neometani rad berača bez "zatrzavanja" između grmova. Na okolnost visine posječenih stabala vještak je naveo da je visinu stabala utvrdio prema izmjerenim promjerima panjeva, tablicama drvne mase i okolnoj sastojini te po bonitetu tla te je iskazao prosječnu visinu od cca 15 m. Sudski vještak utvrdio je opseg štete za 107 sadnica, a ne za 53 sadnice aronije kako tvrdi tuženik. Na okolnost starosti nasada sudski vještak naveo je da su nasadi starosti 10 godina, a u odnosu na kvalitetu istih da su vrlo dobrog kvaliteta te je iskazao rodnost u iznosu od 10 kg po grmu aronije s tada važećom cijenom od 17,5 kn/ kg, a po potrebi vještak je naveo da će iskazati ukupni godišnji prihod na predmetnoj nekretnini na način da izbroji redove i uvrsti u kalkulaciju razmaka sadnje od 0,6 m koji je isti na cijeloj površini nasada. Vještak je utvrdio da su provedene sve potrebne agrotehničke mjere, njega nasada, meliorativna gnojidba te nije utvrđena prisutnost štetnika i bolesti. Smatra da rod aronije dolazi za 5 godina od sadnje. Prilikom sadnje sadnica je već stara 3 godine. U konkretnom slučaju, aronija je 2 godine prije štetnog događaja bila u punom rodu što znači da će prinos ploda biti lišen 3 godine. Dakle, za 8 godina je aronija pune rodnosti. Vještak je mišljenja da je za precizni izračun relevantno isključivo financijsko-knjigovodstveno vještačenje u kojem će biti prikazani prihodi i rashodi u navedenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Berba aronije vrši se koncem kolovoza odnosno do sredine rujna. Uvidom u fotografije Policijske postaje Gospić vještak je nesporno utvrdio da je put bio zatrpan, ali ne zna koliko dugo, a izvjesno je da se na dan kad je učinjena šteta sigurno nije moglo prolaziti. Nasad aronije je prikladan za strojnu berbu, dakle sve je projektirano kako bi se mogla provesti strojna berba. U odnosu na zahtjev tuženika da se očituje o udaljenosti panjeva od 1. do 5. reda grmova aronije vještak je naveo da je redom od juga prema sjeveru 1. red nasada aronije koji je uništen od panjeva koji se nalaze poredani linijski u smjeru sjeverozapad
- jugoistok udaljen 7m, 2. red 12m, 3. red 20 m, 4. red 25 m i 5. red 28 m s napomenom da su moguća odstupanja do 10%. Vještak je utvrdio da je dužina radnog prostora 5 metara. Smatra da je šteta nastala zbog nemara i da je logično da je nastala od iste osobe i u istom vremenskom periodu. Nasadi aronije mogu se brati i ručno, a isto tako i preostali nasadi nakon učinjene štete mogli su se pobrati ručno. Berba aronije se može "razvući" na nekih tjedan dana do 10 dana. Ključna je prohodnost puta, dakle ako je put bio neprohodan dva tjedna nominalno je došlo do izgubljene dobiti. Vještak je naveo da je i u slučaju ručnog branja bilo potrebno barem desetak ljudi i potrebno je aronije odmah skladištiti za što je potrebna prohodnost puta.
11. Nakon što je usmeno odgovorio na primjedbe i prigovore stranaka na nalaz i mišljenje tužitelj je predložio da vještak dopuni nalaz i mišljenje na način da izračuna ukupni broj sadnica na cijelom zemljištu u trenutku nastanka štete i to kako uništenih tako i preostalih te da izračuna koliki bi bio ukupni godišnji prinos da nije bilo štete i utvrdi prosječnu cijenu soka od aronije koji se mogao dobiti od uroda da je isti mogao biti uredno pobran.
12. Raspravnim rješenjem suda od 22. rujna 2023. naloženo je sudskom vještaku da u roku od 15 dana izračuna ukupni broj sadnica na cijelom zemljištu u trenutku nastanka štete i to kako uništenih tako i preostalih sadnica te da izračuna koliki bi bio ukupni godišnji prinos da nije bilo štete i utvrdi prosječnu cijenu soka od aronije koji se mogao dobiti od uroda da je isti mogao biti uredno pobran.
13. U očitovanju od 29. rujna 2023. sudski vještak ŠF dostavio je izračun vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nasada aronije na cjelokupnoj površini predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ažurirani DOF nekretnine s novonastalim stanjem odnosno nakon štetnog događaja. Sudski vještak naveo je da je predmetna nekretnina djelom obrasla šumom odnosno njezin rubni zapadni i sjeveroistočni dio dok je južni i središnji dio nekretnine pod nasadom aronije starosti cca 10 godina. Južni rubni dio nekretnine ujedno je predmet ove tužbe za naknadu štete. Sudski vještak utvrdio je da je na preostalom dijelu zemljišta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle izvan površine štete koja je već utvrđena, još ukupno 22 reda s ukupno 2650 grmova aronije. Sudski vještak utvrdio je da jednogodišnji prinos na cjelokupnom nasadu izvan već procijenjenog koridora štete iznosi 43.085,14 EUR. U odnosu na zadatak vještaka da izračuna izgubljenu dobit u proizvodnji soka od aronije vještak je naveo da se isto može precizno utvrditi isključivo knjigovodstveno-financijskim vještačenjem kalkulacijom ulaznih troškova repromaterijala, načina prodaje (malo/veleprodaja) i odbijanjem ostalih fiksnih i varijabilnih troškova te uvrštavanjem svih navedenih parametara u usporedbu s godinom prije i poslije štetnog događaja.
14. U podnesku od 6. studenog 2023. tuženik je naveo kako nije obrazloženo kako je vještak utvrdio da na preostalom dijelu zemljišta postoji ukupno 22 reda sa ukupno 2650 grmova aronije budući da je tužitelj u tužbi naveo da se radi o 2200 grmova aronija, a isto je utvrdio i stalni sudski vještak JF. Osporava navode vještaka jer smatra da su nejasni, nedovoljno obrazloženi i u suprotnosti s podacima i materijalnim dokazima iz spisa. Naime, tuženik smatra da iz očitovanja vještaka nije vidljivo niti obrazloženo kako je vještak utvrdio da na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na preostalom dijelu zemljišta postoji ukupno 22 reda sa 2650 grmova aronije. Naime, iz same tužbe razvidno je kako tužitelj tvrdi da je na preostalom dijelu zemljišta 2200 grmova aronije, a isti broj grmova aronije utvrđen je i po JF dipl. ing. poljoprivrede. Također, iz zapisnika stručne kontrole ekološke poljoprivredne proizvodnje u 2020. na proizvodnoj jedinici OPG Pezelj Josip vidljivo je kako su na navedenoj nekretnini osim grmova aronije zasađeni nasadi malina. Slijedom navedenog, tuženik osporava utvrđenje vještaka da se na preostalom zemljištu nalazi sveukupno 22 reda aronije sa 2650 grmova s obzirom da iz materijalnih dokaza u spisu jasno proizlazi da su na preostalom dijelu zemljišta zasađeni i nasadi malina te da i sam tužitelj koji je predmetne nasade i zasadio tvrdi da ima sveukupno 2300 nasada aronije od kojih je 100 uništeno. Nadalje, tuženik predlaže da se vještak očituje o prinosu od 10,00 kn po kg predmetnog nasada. Iz Zapisnika stručne kontrole ekološke poljoprivredne proizvodnje u 2020. na proizvodnoj jedinici OPG Pezelj Josip koji je sačinjen 14. rujna 2020. i u kojem je utvrđeno kako se na predmetnoj nekretnini osim nasada aronije nalaze i nasadi malina u površini od 0,22 ha utvrđeno je kako se procjenjuje prinos u tekućoj godini i to za maline od 200 kg te je utvrđeno kako aronija još nije pobrana i da je prinos dobar. S obzirom da je tuženik radove na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] završio 18. rujna 2020. i vratio zemljište u prvobitno stanje kako je to i utvrđeno Građevinskim dnevnikom tuženik postavlja pitanje vještaku jesu li u roku od 5 dana (od obavljene kontrole nasada do završetka radova na prilaznom putu) preostali nasadi aronije propali odnosno zašto se isti po proteku svega 5 dana od obavljene kontrole nisu mogli iskoristiti. Tuženik ustraje kod navoda kako se na okolnost izostanka berbe na cjelokupnoj površini nekretnine u periodu kolovoz- studeni 2020. zbog nedostatka dokaza sudski vještak ne može očitovati te da se isto može utvrditi jedino knjigovodstvenim vještačenjem odstupanja u prihodima tužitelja za period 2019. i 2020. godine. Međutim, tuženik smatra da nema potrebe procjenjivati predmetnu okolnost s obzirom da je tužitelj nakon 18. rujna 2020. mogao izvršiti berbu preostalog nasada mehanizacijom. Slijedom navedenog tuženik je predložio da se sudski vještak očituje na izložene primjedbe.
15. U podnesku od 16. studenog 2023. tužitelj je naveo da njegovi nasadi malina u konkretnom slučaju nemaju nikakve veze sa štetnim događajem niti su isti predmet ovog tužbenog zahtjeva jer se maline koje tužitelj uzgaja nalaze na sasvim drugoj katastarskoj čestici od one na kojoj je šteta nastala tako da ova dva nasada nisu ni u kakvoj korelaciji koja bi na bilo koji način bila bitna za ovaj parnični postupak. Tvrdi da su potpuno netočni navodi tuženika da je pristupni put do parcele gdje tužitelj uzgaja aronije bio doveden u prvobitno stanje 18. rujna 2020. i da se istim moglo nesmetano prolaziti s obzirom da je put čak i sredinom studenoga te godine bio do te mjere devastiran i uništen od teške mehanizacije koja je izvodila radove na krčenju šume i trasiranju dalekovoda da ni tada nije bilo moguće pristupiti beračem na nekretninu tužitelja i pobrati preostali nasad aronije koji nije bio uništen uslijed neopreznog rada mehanizacije tuženika (odnosno tuženikovih nalogoprimaca-izvođača) i pada stabala na parcelu tužitelja. Dakle, postupanje tuženika (ili njegovog nalogoprimca) bilo je do te mjere nemarno da ga uopće nije interesirala imovina trećih koja se nalazila uz sami put na kojem su se radovi odvijali, štoviše, tužitelja nisu niti obavijestili o šteti koju su mu uzrokovali na ogradi i nasadu aronije. Tužitelj ponovno drži potrebnim naglasiti kako je u konkretnom slučaju šteta na njegovu nasadu prouzročena krčenjem šume u koridoru kojim je zamišljena trasa dalekovoda trebala prolaziti, u koju svrhu su, dakle, rušena stabla koja su se na toj trasi puta nalazila. Takva djelatnost, sasvim je nesporno, opasna djelatnost u smislu odredbe članka 1063 ZOO-a slijedom čega osoba koja se takvom djelatnosti bavi odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Drugim riječima, raspravljanje o krivnji tuženika je bespredmetno i nepotrebno. Isto tako, odredbom članka 1108 ZOO-a propisana je solidarna odgovornost naručitelja i izvođača radova na nekretnini prema trećima za štetu koja im nastane u vezi s izvođenjem takvih radova. Nije sporno da je tuženik taj po čijem su nalogu i traženju radovi izvršeni, sve sukladno pravomoćnoj Građevinskoj dozvoli za poduzimanje predmetnih radova kao što nije sporno da je šteta na imovini tužitelja u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi s izvedenim radovima. Stoga, očitovanje izvođača radova, u kojem je za pretpostaviti da će pokušati otkloniti odgovornost sa sebe, a moguće i sa svoga nalogodavca, nije relevantno za dokazivanje ni jedne zakonske pretpostavke odgovornosti za štetu u sklopu ovog postupka.
16. U očitovanju na primjedbe stranaka vještak ŠF naveo je da je predmet vještačenja u ovom postupku koridor radnog pojasa odnosno štete prilikom održavanja trase dalekovoda te da dozvoljava mogućnost da postoji razlika između stvarnog stanja na terenu i iskazanih količina koje je naveo u svom vještačenju, a koje se odnose na nasad izvan koridora zahvata i navedene količine, ali iste nisu relevantne za iskazanu naknadu štete. Količina nasada na preostalom dijelu zemljišta nije relevantna u iskazu procjene naknade za izgubljenu dobit jer istu nije niti računao budući da se ista može utvrditi isključivo knjigovodstveno-financijskim vještačenjem poslovnih knjiga tužitelja. Cijenu u iznosu od 10 kn/kg aronije smatra realnom za utuženi period. U odnosu na okolnost pristupa, a za koje smatra relevantnim isključivo knjigovodstveno-financijsko vještačenje vještak je naveo da ukoliko je građevinski dnevnik izvedenih radova osim nadzornog inženjera potpisao i tužitelj i time potvrdio mogućnost pristupa mehanizacije na parcelu 18. rujna 2020., da tada naknada za štetu zbog izgubljene berbe nije opravdana. U suprotnom, ako je investitor znao za problem ulaska u posjed i ako je predmetna šteta evidentirana u građevinskom dnevniku, onda logično postoji i zapis o izvedenim radovima i primjedbama vlasnika zemljišta. Zaključno vještak je naveo da se stvarna izgubljena dobit može utvrditi isključivo knjigovodstveno-financijskim vještačenjem.
17. Dopisom od 16. studenog 2023. Hrvatske šume d.o.o. su na zahtjev suda dostavile očitovanje iz kojeg proizlazi da nisu vršile doznaku stabala na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije štetnog događaja iz kolovoza 2020.
18. Dopisom od 21. studenog 2023. društvo ILIĆ-ŠUMARSTVO d.o.o. za izvoz drvnog sortimenta iz šume obavijestilo je sud da je u kolovozu 2020. angažirano od strane tuženika radi čišćenja trase dalekovoda koja prolazi između ostalog i česticom kčbr. [katastarska čestica] radi provlačenja kabela dalekovoda do Energane Gospić.
19. U podnesku od 12. siječnja 2024. tuženik je osporio navode iz očitovanja ILIĆ-ŠUMARSTVA d.o.o. da je tuženik angažirao navedeno društvo s obzirom da tuženik nije vlasnik predmetne nekretnine kao ni nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik ukazuje da iz službene bilješke Ministarstva unutarnjih poslova, PU Vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vrbanja broj: 511-15-13/2-113/21 od 12. siječnja 2021. koja je sastavljana po obavljenom razgovoru s CF, direktoricom i ovlaštenom osobom za zastupanje društva ILIĆ-ŠUMARSTVO d.o.o. u odnosu na počinjenu štetu ČF u mjestu [adresa] na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vremenskom periodu do 26. kolovoza 2020. proizlazi da je ista izjavila kako provjerom poslovnih knjiga za cijelu 2020. nisu pronašli ugovore s Elektrolikom Gospić i nisu izvodili radove u mjestu [adresa] te da nema saznanja o istom. Tuženik još jednom ističe kako, suprotno navodima iz tužbe, koji nisu ničim dokazani, na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao ni na susjednim nekretninama nije vršio prosjeku niti sječu stabala niti je tuženik izdao nalog i platio takvu uslugu nekom drugom, a radove na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik je završio 18. rujna 2020. i zemljište vratio u prvobitno stanje kako je utvrđeno Građevinskim dnevnikom.
20. U postupku je proveden dokaz saslušanjem svjedoka.
21. Svjedok MF u svom je iskazu naveo da je po zanimanju policijski službenik te da je u kolovozu 2020. primio prijavu tužitelja koji je osobno pristupio u Policijsku postaju Gospić da je tuženik izvodio radove kojom prilikom je uništio sadnice aronija, ali da o daljnjim postupanjima povodom te prijave nema saznanja niti je bio na licu mjesta.
22. Svjedok ĐF, majka tužitelja u svom iskazu je navela da je dolaskom na lice mjesta vidjela da je strojevima razrovan put i iskopan kanal te da su stabla bila srušena na nasade aronije; da su pozvali policiju i fotografirali lice mjesta; da je sutradan na licu mjesta zatekla radnika na stroju koji je pomicao srušena stabla; da ju je naknadno kontaktirao radnik ILIĆ-ŠUMARTSVA, a nakon toga da je suprug sve prijavio tuženiku čiji je pravnik sačinio zapisnik, savjetovao ih da napišu prijavu i rekao da bi se mogli dogovoriti o naknadi štete, ali da do dogovora nije došlo odnosno tuženik je ponudio samo popravak ograde; da od ploda aronije prave sokove, sirupe i pekmez te da berba počinje početkom rujna, a zarada od aronija kreće se više od 10.000,00 EUR s time da dio tog iznosa odlazi na troškove; da je 2020. aronija rodila iznadprosječno u odnosu na dvije godine prije štetnog događaja, ali da ne postoji znatna razlika budući da aronija uvijek rodi; da su u štetnom događaju na nasade aronije srušeni svi hrastovi te da je tom prilikom uništena i žičana ograda kao i betonski stupići; da se suprug obraćao Gradu Gospiću koji ih je uputio na tuženika kao glavnog izvođača radova; da nakon štetnog događaja nije bilo moguće ručno ubrati preostale nasade jer je put bio loš i trebalo je sve očistiti odnosno moglo se doći samo pješice, ali je trebalo dovesti kontejnere i skupiti ljude za berbu; da kombajn nije mogao proći do preostalih nasada, a isto tako nisu mogli dovesti ni kontejnere niti ljude.
23. Svjedok AF, otac tužitelja u svom je iskazu naveo da je prema njegovom saznanju tuženik kopao kanal za Energanu, a da je izvođač radova bio GF, a podizvođač Ilić-šumarstvo; da mu je od strane tuženika rečeno da će tuženik nadoknaditi štetu, a naknadno da će platiti samo štetu za uništenu ogradu; da nakon što je sve uništeno nisu mogli u berbu aronije niti strojem niti uz pomoć radnika preko tuđih parcela; da su radnici u studenom još uvijek izvodili radove na putu; da je kanal zatrpan tek krajem listopada; da je od tuženika tražio da zatrpa put kako bi mogao izvršiti berbu; da se prihod od aronije kreće od 400.000-500.000 kuna; da su nakon štetnog događaja aronije ostale neubrane te su propale; da ih nisu mogli pobrati ručno jer je „smiješno“ da se beru ručno jer imaju kombajn i nisu mogli pronaći radnu snagu za branje, a osim toga to je veliki trošak; da je i ranije bilo nemoguće naći radnike za branje aronije; da je za ručno branje potrebno dvadeset radnika i da bi branje trajalo dvadeset dana dok se kombajnom aronije poberu u jednom danu; da kombajn nije mogao koristiti jer bi ga uništio u blatu, a osim kombajna mora dovesti i kamion kojim ću prevoziti urod, međutim, nije mogao proći ni bager, a kamoli kamion.
24. Svjedok OF, sestrična tužitelja u svom iskazu je navela da je nakon štetnog događaja bila u šetnji s psom te je naišla na neprohodan put i porušena stabla te da je sve bilo puno blata; da kasnije više nije dolazila jer je bilo neprohodno; da joj je poznati da tužitelj ima nasade aronije sigurno desetak godina; da je pomagala tužitelju dok su se aronije brale ručno; da je takva berba trajala dugo jer je urod bio obilan; da se ponekad bralo i po mjesec dana ovisno o tome koliko je ljudi sudjelovalo u berbi; da je plantaža bila ograđena željeznom ogradom i da je posjed bio uredno održavan.
25. Svjedok ZF u svom je iskazu naveo da Grad Gospić nije bio investitor radova, ali je dao suglasnost za osnivanje služnosti odnosno da je kao gradonačelnik potpisa ugovor o osnivanju prava služnosti; da mu je poznato da je tuženik na prijeporu trebao napraviti spoj između Smiljanskog polja i Energane s jedne strane i rasklopnog postrojenja odnosno zgrade tuženika u [adresa] s druge strane; da je za održavanje služnosti bio odgovoran investitor koji je morao sve čestice dovesti u prvobitno stanje pa tako i poljski put koji je u vlasništvu Grada Gospića; da Grad Gospić nije imao nikakve veze s tim već je tuženik imao svoje kooperante; da Grad Gospić nije zaključivao druge ugovore u vezi ovog poljskog puta osim s tuženikom; da mu nije poznato je li u vezi s postupanjem tuženika nekome pričinjena šteta; da mu je poznato da se radi o poljskom putu koji vodi u Smiljansko polje i da je to jedini put prema [adresa]; da ne zna je li ugovorom predviđeno tko će ukloniti stabla; da je Energana od Grada Gospića zatražila građevinsku i uporabnu dozvolu koju je i dobila, a odnosila se na izgradnju postrojenja i energane, a s ovim nema veze jer je ovo energetski spoj između proizvođača i distributera koji je isključivo u ingerenciji tuženika; da nema saznanja o tome da je Čšumarstvo sjeklo stabla na prijeporu, ali da zna da Čšumarstvo radi za Energanu; da nema saznanja kada su završili radovi na prijeporu, ali da su trebali biti završeni prije puštanja Energane u pogon.
26. Svjedok ŽF u svom iskazu je naveo da je u vrijeme štetnog događaja bio policijski službenik Policijske postaje Gospić te da je po dojavi izašao na lice mjesta gdje je a licu mjesta sam zatekao veliko oboreno stablo preko ograde koje je palo na više redova nasada aronije; da je to fotografirao i obavijestio šefa smjene da je dojava istinita i da je nastala šteta; da ga je na lice mjesta odnosno do nasada aronije doveo tužitelj; da se sjeća da je na ogradi bilo žičano pletivo koje je bilo povaljano; da na licu mjesta nije zatekao nikakvu mehanizaciju i da je put bio prohodan s time da je auto ostavio na dijelu puta i nastavio pješice do nasada aronije; da se ne sjeća je li ulazna kapija bila oštećena i jesu li bili porušeni betonski stupovi.
27. Svjedok UF u svom iskazu naveo je da zna da je tuženik porušio šumu na parceli tužitelja što je uzrokovalo štetu; da je vidio srušene borove i hrastove; da je tužiteljev otac tamo uzgajao aronije i da je na jednom dijelu nasada nastala šteta jer su stabla pala na nasade aronije; da je njegova kuća od prijepora udaljena oko pola kilometra te da je čuo da se desila šteta pa je iz znatiželje otišao vidjeti; da je prije štetnog događaja na imanju tužitelja postojala ograda koja je uslijed ovog događaja oštećena, a radilo se ogradi koja je dijelom bila metalna, a dijelom drvena; da je tužitelj posadio aronije na površini od minimalno 1 jutra, a moguće i više; da prilikom dolaska na lice mjesta nije zatekao strojeve; da je sve stajalo uništeno više od mjesec dana i da je to bio jedini put kojim je tužitelj dolazio do nasada; da je put bio prohodan do parcele tužitelja; da se putom moglo prolaziti nakon što su stabla srušena jer su ostala na njivi odnosno u šumi uz koju su bili nasadi aronije; da ne zna je li tužitelj pobrao aronije te godine odnosno da je moguće da u jednom dijelu jest, ali da ne zna da li je brao strojem ili ručno; da prije štetnog događaja nije vidio tužitelja da ručno bere aronije.
28. Svjedok JF u svom je iskazu naveo da ga je u prosincu 2020. tužitelj kontaktirao radi izrade elaborata procjene štete na uništenim nasadima aronije te radi izračuna izmakle dobiti zbog nemogućnosti pristupa ostalim nasadima aronije koji nisu nastradali u štetnom događaju; da je 8. prosinca 2020. bio na licu mjesta; da se sjeća da je tužitelj očekivao nagodbu s tuženikom; da je u elaboratu izračunao nastalu štetu i izmaklu dobit prema cijenama u vrijeme izrade elaborata 2020. koje više nisu aktualne; da su na licu mjesta bile vidljive velike kolotečine i jarci od prolaska velike mehanizacije; da put nije bio uporabljiv u vrijeme očevida za prolazak radnog stroja tj. kombajna koji ima nisku distancu od samog poda kombajna do tla; da su na dijelovima puta kolotečine bile i do 50 cm i sam kombajn bi zapeo za tlo i bio bi oštećen; da je kombajn stroj koji je projektiran za rad na ravnom terenu i da nije prilagođen prolasku putom koji ima jake kolotečine i velike neravnine; da mu je tužitelj pokazao fotografije iz kolovoza te da je stanje u prosincu bilo lošije u odnosu na kolovoz jer je teren bio vlažan, ali da ni stanje u kolovozu nije bilo bolje; da je plantaža s nasadima aronije bila prilagođena za strojno branje, ali da je s obzirom na razmak između nasada postojala mogućnost i ručnog branja; da je mjesec kolovoz optimalan za branje aronije iz razloga što plodovi aronije tada imaju tehnološku zriobu i najbolji omjer kiseline i šećera za proizvodnju soka koja je osnovna djelatnost tužitelja; da vrijeme trajanja ručnog branja aronije ovisi o broju radnika koji beru i količini uroda te da jedan berač može okvirno ubrati od 40 do 50 kg dnevno; da stroj kojeg tužitelj ima može u dva dana pobrati cjelokupni nasad tužitelja na ovoj nekretnini odnosno oko 9000 kg aronije; da bi za ručno branje trebalo 15 - 20 dana i 15 - 20 ljudi; da se radi o ekološkom uzgoju pa je poželjno da se urod pobere u što kraćem roku kako bi kvaliteta bila bolja; da je danas teško naći radnu snagu za ovaj „dosadni“ posao; da se suvremeni nasadi aronije danas beru isključivo strojno; da tehnološko razdoblje zriobe aronije traje oko 2 tjedna što je najoptimalnije za proizvodnju soka, ali se može produžiti i na mjesec dana, međutim u tom slučaju se gubi kvaliteta jer se povećava suha tvar i dolazi do pojave plijesni što značajno može umanjiti kvalitetu soka, a moguća je i šteta od ptica.
29. Svjedok GF u svom iskazu naveo je da je u sporno vrijeme njegova firma Liming d.o.o. imala zaključen ugovor s tuženikom za kojeg je izvodio radove na susjednoj parceli, konkretno radi iskopa kanala i postavljanja dalekovoda; da ne zna u čijem je vlasništvu parcela na kojoj je postavljao dalekovod odnosno da im je tuženik dao geodetske točke; da su na lice mjesta došli s dva bagera, da su iskopali kanal prema geodetskim točkama i potom postavili dalekovod i zatrpali kanal; da je čuo da su prethodno radove izvodili radnici iz Ilić-šumarstva koji su rušili stabla; da su oni nakon Ilić-šumarstva „dobili“ čistu trasu jer su strojevi Ilić šumarstva tu radili prije njih; da je sto metara dalje primijetio nasade aronije u vlasništvu tužitelja; da u vrijeme iskopa kanala nisu primijetili nikakvu štetu na nasadima i da to nije ni bilo moguće jer su nasadi udaljeni oko sto metara; da su za to vrijeme stabla bila na hrpama prema [adresa]; da je trasa kabela bila dijelom put gdje su radili radnici Ilić- šumarstva, a uz nasade aronija bila je šikara; da su nakon završetka radova put nasuli „tamponom“; da je širina tog puta bila oko 2 metra te da se nakon završetka radova moglo proći do nasada aronije kao i prije; da se kombajnom moglo proći do nasada aronije; da kod nasada aronije nije vidio porušenu ogradu jer je sve zaraslo u šikari.
30. Svjedok LF, zaposlenik tuženika, u svom iskazu naveo je da je 2020. radio na mjestu voditelja Službe za realizaciju investicijskih projekata i pristup mreži; da je u lipnju 2020. na sastanku s predstavnicima Grada i Hrvatskih šuma dogovoreno da će se Grad pobrinuti za šumsku masu kako bi se ista uklonila da bi se mogla postaviti trasa odnosno napraviti put za prolazak strojeva radi polaganja kabela; da mu je poznato da je od strane Grada Gospića ili Energane u poslovnoj zoni Smiljansko polje bila angažirana firma Ilić-šumarstvo; da je tuženik angažiran od strane investitora Energane kako bi se stvorili uvjeti u mreži; da je Energana uplatila određeni iznos tuženiku radi izgradnje uvjeta na mreži i postavljanja kabelskog dalekovoda; da je tuženik za te radove angažirao vanjskog izvođača Elektrocentar Petek koji su angažirali svog podizvođača Liming d.o.o. čiji je posao bio da s jedne strane parcele iskopaju rov dubine 80 cm i širine 40 cm i u isti polože kabel i zatrpaju rov; da na prijeporu nije bio za vrijeme izvođenja radova kao ni u vrijeme dok su radove izvodili radnici Ilić-šumarstva; da su radovi trajali od sredine kolovoza do sredine rujna; da se kabel nije mogao polagati dok se nije očistila šumska masa; da je dan nakon štetnog događaja izašao na lice mjesta gdje je bio i tužitelj i uputio poziv prema Ilić-šumarstvu kako bi pomogao tužitelju da sanira štetu; da su iz Ilić-šumarstva rekli da će tužitelju isplatiti određeni iznos štete; da je tuženik ishodovao građevinsku dozvolu za postavljenje kabela; da su radovi polaganja kabela i zatrpavanja rova završeni sredinom rujna; da je dio puta do tužitelja bio najpristupačniji dio dok su ostali dijelovi bili pod šumom; da su se kod tužitelja radovi izvodili svega nekoliko dana; da je vanjski izvođač tuženika nakon završenih radova imao obavezu vratiti teren u prvobitno stanje što je i učinjeno; da je kapija na ogradi bila u jednom dijelu savijena; da su aronije bile ispod grana; da je ograda od ranije bila devastirana i da se nije vidjela od žbunja; da je stablo palo po žici ograde tužitelja koja je već bila polegnuta; da je put bio prohodan i da se moglo doći osobnim automobilom; da su grane stabla bile dijelom na nasadima odnosno na jednom redu nasada; da se moglo doći na česticu tužitelja jer je stablo odmah uklonjeno od strane Čšumarstva; da tuženik nije angažirao firmu Ilić- šumarstvo niti mu je poznato po čijem nalogu je radila ta firma; da su bili u kontaktu s istima kako bi pratili dinamiku radova; da je firma Ilić-šumarstvo čistila trasu od poslovne zone Smiljansko Polje, a nakon njih je radove izvodila firma Liming d.o.o.; da su tuženik i Grad Gospić zaključili su ugovor o pravu služnosti.
31. Svjedok ČFZ, zaposlenik tuženika, u svom iskazu naveo je da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kao inženjer u Odjelu za realizaciju investicijskih projekata; da je uloga tuženika u radovi na licu mjesta bila izvođenje građevinskih radova odnosno iskopati rov, položiti kabel i vratiti u prvobitno stanje i da je za te radove tuženik ishodio građevinsku dozvolu; da je radove za tuženika izvodio kooperant Elektrocentar Petek odnosno njihov podizvođač Liming d.o.o.; da sa Elektrocentrom Petek od prije postoji okvirni sporazum za radove; da se svi radovi odvijaju preko narudžbenice prema okvirnom sporazumu; da se stvarna količina radova utvrđuje građevinskim dnevnikom i građevinskom knjigom; da je u okvirnom sporazumu ugovoreno da Elektrocentar Petak može angažirati podizvođače i da je znao da će u konkretnom slučaju radove izvoditi podizvođač Liming d.o.o.; da je za dio trase za koje je ishodovana građevinska dozvola trebalo napraviti prosjeku kako bi pristupila mehanizacija i te radove je izvodila firma Ilić-šumarstvo; da je osobno vidio da oni izvode radove odnosno vidio je kamion i stroj; da su radovi započeli sredinom kolovoza, a završeni su sredinom rujna; da je tuženik uveo firmu Liming d.o.o. u posao; da je put nakon radova vraćen u prvobitno stanje odnosno u još bolje stanje nego što je bilo jer je prije radova bilo sve blatnjavo; da tuženik nikada nije radio s Ilić- šumarstvom niti je postojao okvirni sporazum niti je izdana narudžbenica; da tuženik nije angažirao Ilić-šumarstvo za rušenje stabala na trasi; da je trasa očišćena otprilike mjesec ili dva prije polaganja kabela; da ne zna može li izvođač radova tj. Elektrocentar Petek imati podizvođače radova; da tuženik ne može sklapati ugovore za sječu šume jer već ima okvirni sporazum odnosno da može napisati samo narudžbenicu, ali ne može sklapati ugovor; da ne zna po čijem nalogu je radilo Ilić-šumarstvo; da je u trenutku preuzimanja radova put bio u boljem stanju nego prije radova.
32. Proveden je dokaz saslušanjem tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika na ročištu održanom 3. rujna 2025.
33. U svom iskazu tužitelj je naveo da je spornog dana kad je završena sječa stabala krenuo kositi, ali nije mogao prići svojoj parceli zbog srušenih stabala. Pritom je na licu mjesta zatekao radnike koji su odvozili srušena stabla. Prošao je pješice te je vidio da su stabla pala na nasade aronije i ogradu. Ograda je bila s betonskim stupovima i žičanim pletivom, a kapija metalna i dvokrilna sa žičanim pletivom. Ograda je bila uništena u dužini od oko 80 do 100 metara kao i kapija koja služi kao ulaz. Na nasade aronija palo je 7 ili 8 debelih stabala hrastova i nekoliko sitnih stabala. Štetu je prijavio policiji koja je na licu mjesta sve fotografirala. Sutradan je na licu mjesta zatekao stroj Ilić-šumarstva na kojem su bila utovarena srušena stabla. Razgovarao je s radnikom na stroju koji mu je rekao da se dogovori sa sjekačem Čšumarstva. Nekoliko dana kasnije nakon što je sve uklonjeno firma Liming d.o.o. postavljala je kabel. Radnici su prokopali kanal kroz trasu i kroz dio puta čime su ga onemogućili da strojem dođe do nasada aronije i te godine nije mogao obaviti berbu preostalih neoštećenih nasada aronije. Berba u pravilu počinje krajem kolovoza i traje do 15. rujna nakon čega se plodovi suše i nisu više za upotrebu. Za ručnu berbu aronije nije mogao u tako kratkom vremenskom razdoblju pronaći najmanje deset osoba, a osim toga morali bi brati petnaest dana. Te godine aronije su odlično rodilo kao i uvijek. Prošle godine posadio je oko 120 novih sadnica aronije koje će punu rodnost dostići tek za 8 godina. Ističe da nakon što se aronije poberu, moraju u roku od 24 sata biti na preradi. Aronije prerađuje u sok koji prodajemo na sajmovima ili na kućnom pragu i u 90% slučajeva uspije prodati sav sok. Osim soka u manjim količinama proizvodi džem i čaj što također prodaje na sajmovima i na kućnom pragu.
34. Zakonski zastupnik tuženika u svom je iskazu naveo da je za štetni događaj saznao od LF koji je bio odgovorna osoba na izgradnji dalekovoda. Na licu mjesta zatekao je oštećenu ogradu, ali smatra da nije bila oštećena u duljini od 100 metara, već manje. Vidio je tragove pet panjeva promjera oko 20 cm ili manje. Navodi kako srušenih stabala nije bilo kad je došao jer su već odvezena. Koliko se sjeća dva ili tri nasada aronija bila su zahvaćena granama od raslinja. Majci tužitelja rekao je neka sačine procjenu te da će tuženik naknaditi štetu ukoliko postoji njegova odgovornost. Naknadno su utvrdili da tuženik uopće nije izvršio radova uklanjanja stabala s trase već Čšumarstvo. Tvrdi da Čšumarstvo nije radilo po nalogu tuženika jer bi postojala narudžbenica i račun za izvršene radove. Po njegovim saznanjima Čšumarstvo angažirano je od strane Grada Gospića i Energane Gospić budući da je Grad vlasnik predmetnih nekretnina i njihova je dužnost bila da uklone drveće. Siguran je da su Hrvatske šume odvezle srušena stabla. Tvrdi da tuženik nije izdao takav nalog jer u takvim slučajevima angažirao tvrtke s kojima tuženik ima sklopljene okvirne sporazume. Poznato mu je da je izdana građevinska dozvola u studenom 2019. za izgradnju dalekovoda, a investitor izgradnje dalekovoda je tuženik na inicijativu Energane I kao kupca. Za ovaj konkretni dalekovod tuženik je bio investitor, a Energana I kupac. Tuženik je investitor za sve elektroenergetske objekte. Koliko mu je poznato građevinska dozvola je izdana za izgradnju kabelskog dalekovoda, a tvrtka Liming bila je dužna iskopati kanal i položiti kabel. Kabel se nije mogao postaviti bez rušenja stabala. Iz građevinskog dnevnika je vidljivo kada je put saniran i kada je tužitelj mogao pristupiti do svoje parcele. Smatra da je put saniran polovicom rujna 2020.
35. Analizom dokaza provedenih u postupku sud je nespornim utvrdio sljedeće:
- da se na poljoprivrednom zemljištu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu tužitelja nalaze nasadi sibirske aronije u vlasništvu tužitelja ČF AF kao nositelja Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Pezelj Josip;
- da se na predmetno zemljište pristupa makadamskim putom na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Gospića;
- da su 25. kolovoza 2020. na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] započeli radovi izgradnje srednje naponskog podzemnog kabelskog 20 kV dalekovoda [adresa] PS - Smiljansko Polje TS - poslovna zona investitora HEP ODS d.o.o. Elektrolika Gospić, ovdje tuženika te radovi čišćenja trase dalekovoda koji su trajali oko 15 dana
- da je uslijed navedenih radova teškom mehanizacijom uništen prilazni put do nekretnine tužitelja na kojoj se nalaze nasadi aronije te grmovi aronije koji se nalaze u rubnom dijelu nasada, a uslijed nesavjesne i neoprezne sječe stabla pala na nasade aronije i žičanu ogradu, metalnu ulaznu kapiju i dvadeset betonskih stupova ograde te su isti oštećeni odnosno uništeni;
- da je ukupno uništeno 107 nasada sibirske aronije pune rodnosti starosti devet godina kao i prilazni put do nekretnine na kojoj su nasadi posađeni čime je tužitelju bio onemogućen pristup kombajnom za mehaniziranu berbu bobičastog voća bez kojeg berba preostalih neoštećenih nasada aronije nije bila moguća uslijed čega je tužitelj pored štete na nasadima aronije na 107 grmova sibirske aronije i troška zamjenske sadnje 107 sadnica pretrpio i gubitak prinosa s preostalih 2650 grmova aronije;
- da je tuženik kao investitor za predmetne radove ishodio građevinsku dozvolu od 15. studenog 2019. kojom mu je kao investitoru dozvoljena izgradnja građevine infrastrukturne namjene, 2. skupine, srednjenaponskog podzemnog kabelskog 20 kV dalekovoda, 20 kV KABELI TS 35/20 TS 35/20 kV Smiljan-TS/RS 20/0, 4 kV PZ [adresa] na postojećim građevnim česticama 2854/2, 2858/7, 2853/1,5005/1, 4904, 4963, 4960, 4964, 5021, 2625/12, 2625/14, 2509/11, 2509/23 i 2509/36 k. o. [katastarska općina];
- da je trasa predmetnog srednjenaponskog kabelskog 20 kV dalekovoda projektirana dijelom zemljištem u vlasništvu Grada Gospića te su tuženik kao investitor i Grad Gospić kao vlasnik zemljišta za potrebe izgradnje kabelskog dalekovoda dana 28. ožujka 2019. sklopili ugovor o osnivanju prava služnosti na kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] koje se ima izvršavati na način da ovlaštenik prava služnosti ima pravo na poslužnim dobrima ukopati, redovno održavati i popravljati elektroenergetske kabele na teret dijela poslužnih nekretnina te da ovlaštenik prava služnosti ima svakodobno pravo staze i kolnika na poslužnim dobrima u koridoru kabelskih vodova od javnoprometne površine do navedenih podzemnih kabela sve u korist tuženika i sve dok postoji potreba za elektroenergetskim objektom;
- da je prije početka izvođenja radova na izgradnji dalekovoda bilo neophodno izvršiti krčenje i uklanjanje drvne mase s trase dalekovoda pa tako i na lokaciji uz poljoprivredno zemljište s nasadima aronije u vlasništvu tužitelja na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje kčbr. [katastarska čestica] prolazi uz njihove jugozapadne međe;
- da je očitovanjem od 21. studenog 2023. društvo ILIĆ-ŠUMARSTVO d.o.o. za izvoz drvnog sortimenta iz šume potvrdilo da je u kolovozu 2020. angažirano od strane tuženika radi čišćenja trase dalekovoda radi provlačenja kabela dalekovoda do Energane Gospić, a isto nesporno proizlazi i iz službene bilješke Policijske postaje Benkovac od 22. prosinca 2020. o obavljenom obavijesnom razgovoru s voditeljem Energane Benkovac - TF iz čije izjave proizlazi da je vezano za spajanje tvornice sa trafostanice na električni napon i za uklanjanje drveća sa trase kontaktiran od strane Elektrolike te mu je rečeno da te radove može izvršiti društvo Ilić- šumarstvo d.o.o. iz Vrbanje što su i uradili iz HEP-a te da su 6. studenog 2020. voditelj Energane Gospić - BF i predstavnik Elektrolike obišli navedenu trasu i utvrdili štetu te da je HEP napravio nekakav put do imanja tužitelja kako bi izbjegao prijave;
- da iz iskaza svjedoka GF, vlasnika društva Liming d.o.o. proizlazi da je s tuženikom u sporno vrijeme imao zaključen ugovor te da ga je tuženik angažirao za radove iskapanja kanala i postavljanja dalekovoda te da su prije tih radova na prijeporu radove rušenja stabala izvodili radnici Ilić-šumarstva kako bi parcela bila čista;
- da je tuženik radi postavljanja kabelskog dalekovoda angažirao društvo Elektrocentar Petek koji su imali svog podizvođača društvo Liming d.o.o. čiji je zadatak bio iskopati rov i položiti kabel, a iz iskaza svjedoka ČFZ da je upravo tuženik uveo društvo Liming d.o.o. u posao;
- da su radovi polaganja kabela i zatrpavanja rova nesporno trajali od polovice kolovoza do polovice rujna 2020.
- da je za vrijeme i uslijed izvođenja radova na krčenju i uklanjanju drvne mase s trase dalekovoda u potpunosti uništen dio ograde koja je bila postavljena oko cijelog nasada aronije i to u dužini od 100 metara od čega je 60 metara na međi s putom te metalna ulazna vrata ograde
- da ukupna cijena materijala i radova potrebnih za izvođenje nove ograde prema tržišnim cijenama prema mišljenju građevinskog vještaka iznosi 23.635,63 kuna s uključenim PDV-om odnosno 3.136,99 EUR;
- da šteta na nasadima aronije na 107 grmova sibirske aronije iznosi 65.537,50 kuna (8.698,32 EUR), a trošak zamjenske sadnje 107 sadnica u iznosu od 8.560,00 kuna (1.136,11 EUR) odnosno ukupno 9.834,43 EUR;
- da je poljoprivrednim vještačenjem utvrđeno da je na preostalom dijelu zemljišta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle izvan površine štete koja je već utvrđena, još ukupno 22 reda s ukupno 2650 grmova aronije;
- da jednogodišnji prinos na cjelokupnom nasadu izvan već procijenjenog koridora štete iznosi 43.085,14 EUR;
36. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog uništenih nasada aronije i izmakle dobiti koju bi tužitelj ostvario da nije bilo štetnog događaja.
37. Između stranaka je sporno postoji li odgovornost tuženika za nastalu štetu, visina štete te je li tužitelj aktivno legitimiran za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.
38. Svaka stranka dužna je dokazati svoje navode i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika (članak 7 stavak 1 i članak 219 stavak 1 Zakona o parničnom postupku - Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), a ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8 ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja, u skladu s odredbom članka 221a ZPP.
39. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
40. Odredbom članka 1045 stavka 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
41. Prema članku 1046 ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
42. Odredbom članka 1108 ZOO-a propisano je da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova, a odredbom članka 1109 ZOO-a propisana je regresna odgovornost solidarnog dužnika u visini onog što je drugi solidarni dužnik platio za njega.
43. Polazeći od utvrđenja da je do predmetne štete na nasadima sibirske aronije u vlasništvu tužitelja došlo uslijed postupanja tuženika kao investitora radova izgradnje i postavljanja kabelskog dalekovoda, sud je zaključio da je tuženik odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja.
44. Naime, tuženik je kao investitor radova izgradnje građevine infrastrukturne namjene, 2. skupine, srednjenaponskog podzemnog kabelskog 20 kV dalekovoda, 20 kV KABELI TS 35/20 TS 35/20 kV [adresa]-TS/RS 20/0, 4 kV PZ [adresa] ishodio građevinsku dozvolu od 15. studenog 2019. kojom mu je kao investitoru dozvoljena izgradnja navedenog elektroenergetskog objekta.
45. Nije sporno da je tuženik kao investitor predmetnih radova angažirao druge izvođače, a oni podizvođače radova pa je tako nesporno utvrđeno da je za poslove čišćenja trase dalekovoda tuženik angažirao društvo Elektrocentar Petek koje je angažiralo podizvođača - društvo Ilić-šumarstvo. Nakon što su izvedeni radovi čišćenja trase tuženik je za izvođenje radova iskopa kanala, postavljanja podzemnog kabelskog dalekovoda i zatrpavanja kanala angažirao društvo Liming d.o.o.
46. Navedeno proizlazi iz priložene materijalne dokumentacije, službenih bilješki Ministarstva unutarnjih poslova i iskaza saslušanih svjedoka - djelatnika tuženika koji su identično iskazivali o okolnostima izvođenja radova čišćenja trase i postavljanja kabelskog dalekovoda.
47. Na temelju izvedenih dokaza, sud je utvrdio da su tijekom postupka dokazane sve pravno relevantne činjenice vezane za nastalu štetu na način da je šteta počinjena, da je štetu počinio tuženik prilikom probijanja trase za polaganje kabelskog dalekovoda te da je provedenim građevinskim i poljoprivrednim vještačenjem utvrđena visina štete slijedom čega je tuženik sukladno gore citiranim odredbama ZOO kao naručitelj radova odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju i to u visini koja je utvrđena provedenim vještačenjima.
48. Nesporno je utvrđeno da postoji uzročno-posljedična veza između izvedenih radova odnosno postupanja tuženika i nastale štete.
49. Odgovornost tuženika je i objektivna prema odredbi članka 1063 ZOO-a budući da su sporni građevinski radovi rušenja stabala i iskopa kanala izvedeni teškom mehanizacijom i strojevima pa se nesporno imaju smatrati opasnom djelatnosti.
50. U postupku je nedvojbeno utvrđeno da je tuženik kao naručitelj predmetnih radova dao nalog odnosno upute za izvođenje radova izvođačima pa je odgovoran za štetu koja je uslijed izvođenja radova nastala tužitelju sukladno odredbi članka 1063 ZOO-a prema kojoj se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Dakle, u konkretnom slučaju tuženik kao investitor radova odgovara za štetu bez obzira na krivnju.
51. Nakon provedenog dokaznog postupka nema spora da su opseg i pretpostavke odgovornosti za štetu utvrđene: štetna radnja štetnika - tuženika, nastala šteta, uzročna veza između izvedenih radova i štete i protupravnost te postojanje subjekata obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu, a to su oštećenik, štetnik i odgovorna osoba.
52. U konkretnom slučaju nije utvrđeno postojanje pretpostavki prema kojima bi se tuženik kao naručitelj radova mogao osloboditi odgovornosti za nastalu štetu. Naime, šteta koja je nastala nije posljedica više sile niti je štetu prouzročio tužitelj ili treća osoba za koju on ne odgovara.
53. Nesporno je da je tuženik kao naručitelj radova angažirao izvođače radova koji su radove izveli nestručno i nesavjesno i time pridonio nastanku štete.
54. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije ističe se da iz građevinske dozvole od 15. studenog 2019. proizlazi da se upravo tuženiku kao investitoru dozvoljava izgradnja građevine infrastrukturne namjene na postojećim građevnim česticama pa tako između ostaloga i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa nema nikakve dvojbe da je upravo tuženik bio nalogodavac i jedina ovlaštena osoba po čijem su se nalogu uopće mogli izvoditi radovi radi izgradnje srednjenaponskog podzemnog kabela 20 kV dalekovoda. Osim toga, iz dokumentacije Ministarstva unutarnjih poslova jasno proizlazi kako su predstavnici tuženika izvršili obilazak predmetne trase i utvrdili da je šteta počinjena u obimu koji je manji od prijavljenog te da je put saniran sukladno preuzetim obvezama iz Ugovora o osnivanju prava služnosti prema kojima se nekretnina mora vratiti u prvobitno stanje. Dakle, odgovornost tuženika proizlazi ne samo iz činjenice da je on bio investitor i da su radi realizacije njegova projekta izvršeni sporni radovi, već i temeljem preuzete obveze da nekretninu vrati u prvobitno stanje što očito nije učinio.
55. Dakle, tuženik je nesporno odgovoran za štetu pričinjenu tužitelju i to iz više osnova, a njegova odgovornost proizlazi iz odredbe članka 1108 ZOO-a kojom je propisano da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova, međutim, njegova odgovornost proizlazi i iz činjenice nepoštivanja ugovorom preuzetih obveza da spornu trasu nakon izvođenja radova mora vratiti u prvobitno stanje što nije učinio.
56. Naime, temeljem odredbe članka 1085 stavka 1 ZOO odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala pa je s obzirom na to da u konkretnom slučaju uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, tuženik kao odgovorna osoba temeljem odredbe stavka 3 istog članka dužan isplatiti tužitelju kao oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.
57. S obzirom na navedeno nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane tuženika.
58. Zaključno, na tužitelju je izbor hoće li naknadu pretrpljene štete potraživati od osobe koja je neposredno izvodila radove ili od osobe koja je takve radove naručila ili istovremeno i od jedne i od druge. Naime, solidarna odgovornost je pravni koncept prema kojem svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijelu obvezu, a vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje od bilo kojeg dužnika sve dok obveza nije potpuno ispunjena. Dakle, oštećenik može birati od koga će tražiti naknadu - naručitelja ili izvođača.
59. Visina štete koju je tuženik dužan naknaditi tužitelju utvrđena je temeljem nalaza i mišljenja sudskih vještaka građevinske i poljoprivredne struke s time da je sudski vještak poljoprivredne struke usmeno obrazložio pisani nalaz i mišljenje i otklonio prigovore i primjedbe stranaka, a po ocjeni suda oba nalaza sudskih vještaka sačinjena su stručno i sukladno pravilima struke te ih sud kao takve prihvaća u cijelosti.
60. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije ističe se kako u konkretnom slučaju nije od odlučnog značenja pitanje vlasništva nekretnine na kojoj se nalaze nasadi sibirske aronije u vlasništvu tužitelja. U tom smislu ispravno tužitelj ističe kako okolnost što nije upisan kao vlasnik predmetne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema nikakav utjecaj na obveznopravni odnos stranaka. Naime, odredbom članka 11 Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu propisano je da je uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi i to zemljišta za bilinogojstvo odnosno posjedovanje stoke za stočarstvo odnosno posjedovanje i raspolaganje potrebnim proizvodnim resursima i/ili korištenje stručnih znanja i/ili vještina ako su propisani za pojedinu djelatnost, a proizvodnim resursima osobito se smatraju zemljište, nasadi, stoka, zgrade za stoku, pomoćne zgrade, skladišta, objekti za proizvodnju u zaštićenom prostoru, objekti s opremom za čuvanje, skladištenje, preradu i pakiranje, objekti za prodaju, objekti za boravak i usluge, poljoprivredna mehanizacija, priključni, radni i drugi strojevi, uređaji, alati i oprema, transportna sredstva, rad, stručna znanja i vještine s time da proizvodni resursi mogu biti u vlasništvu, posjedu, zakupu, koncesiji, najmu odnosno korištenju nositelja OPG-a i/ili članova OPG-a. U postupku je utvrđeno da je predmetna nekretnina u pretežitom vlasništvu majke tužitelja koja je ujedno član OPG-a te da je za preostali dio nekretnine osnovano pravo plodouživanja.
61. S obzirom na sve navedeno sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci presude.
62. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući odredbu članka 154 stavka 1 i članka 155 ZPP. Naime, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.
63. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP).
64. U parnične troškove spadaju sudske pristojbe, troškovi vezani uz izvođenje dokaza, održavanje ročišta izvan sudske zgrade, osobni troškovi stranaka i njihovih zastupnika povezani s njihovim dolaskom u sud, troškovi za nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu (članak 151 ZPP).
65. S obzirom da su bili opravdani sud je tužitelju priznao troškove zastupanja putem punomoćnika odvjetnika uz pripadajući PDV od 25% sukladno Tbr. 42 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
66. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife, Narodne novine broj 138/2023).
67. Tužitelju su prema vrijednosti predmeta spora priznati opravdani troškovi i to: trošak sastava tužbe sukladno Tbr. 7 t. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak sastava podneska od 14. siječnja 2022. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak sastava podneska od 24. lipnja 2022. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak sastava podneska od 26. siječnja 2023. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak sastava podneska od 16. studenog 2023. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak sastava podneska od 11. ožujka 2024. sukladno Tbr. 8 t. 3 Tarife u iznosu od 200,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 250,00 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 18. ožujka 2022. sukladno Tbr. 9 toč. 2 Tarife u iznosu od 500,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 625,00 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 2. svibnja 2022. sukladno Tbr. 9 toč. 2 Tarife u iznosu od 500,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 625,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 21. lipnja 2022. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 22. rujna 2023. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 2. listopada 2024. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 14. studenog 2024. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 6. ožujka 2025. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 3. rujna 2025. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 1.000,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 331,00 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 331,00 EUR i trošak vještačenja u iznosu od 1.543,60 EUR.
68. Dakle, tužitelju je priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 17.455,60 EUR.
69. Tužitelju nije priznat trošak sastavljanja podneska od 18. ožujka 2022. uz koji je dostavio dokumentaciju o nastaloj šteti budući da je istu mogao dostaviti već uz tužbu. Nadalje, nije priznat ni trošak sastavljanja podneska od 20. srpnja 2022. jer isti nije bio neophodan za vođenje ove parnice. Isto tako, tužitelju nije priznat trošak upotrebe osobnog automobila punomoćnika na relaciji [adresa]. Naime, nije svrsishodno da druga stranka plaća povećane troškove dolaska odvjetnika koji nema sjedište ureda u mjestu sjedišta suda. Pravo je svake stranke da bira svog punomoćnika, ali u tom slučaju putni troškovi punomoćnika nisu svrsishodni troškovi koje bi morala platiti druga stranka ako izgubi spor (trošak zastupanja odvjetnika čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodila parnica može iznositi samo toliko koliko bi iznosio i trošak odvjetnika u mjestu parničnog suda - Odluka Vrhovnog suda RH broj Gž-3003/78 od 27. studenoga 1978., broj Rev 61/94 od 19. travnja 1994. i broj Gzz 2/94 od 23. veljače 1994.).
70. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Gospiću, 25. rujna 2025.
Sudac:
Mirjana Kosanović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
1. Igor Rujak-Marčić, odvjetnik u Zadru, Andrije Hebranga 13
2. HEP d.o.o., Elektrolika Gospić, Gospić, Lipovska ulica 31
