1

Broj: Ppž-10417/2022

 

                                            

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. J.P., zbog prekršaja iz čl. 24. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv osuđujućeg dijela presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 15. rujna 2022., broj 70 Pp-2486/2022-6, u sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2023.,

p r e s u d i o    j e

 

I. U povodu žalbe a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okr. Josip Peti, djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 390,00 EUR (tristo devedeset eura), u koju se, na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), lišenje slobode 6. srpnja 2022. uračunava kao 39,82 EUR (trideset devet eura i osamdeset dva centa), tako da je okrivljeniku preostala novčana kazna 350,18 EUR (tristo pedeset eura i osamnaest centi) / 2.638,43 HRK (dvije tisuće šesto trideset osam kuna i četrdeset tri lipe)[1], koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

 

II. Odbija se žalba okr. Josip Peti  kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

 

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, okr. Josip Peti je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 40,00 EUR (četrdeset eura) / 301,38 HRK (tristo jednu kunu i trideset osam lipa) u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 15. rujna 2022., broj 70 Pp-2486/2022-6, okr. Josip Peti je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), za koji mu je izrečena novčana kazna 3.000,00 kuna, u koju se uračunava lišenje slobode 6. srpnja 2022. pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 2.700,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Također, obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna.

 

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je oslobođen optužbe da bi, na način činjenično opisan u tom dijelu prvostupanjske presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

2. Protiv osuđujućeg dijela te presude, okrivljenik je, putem braniteljice odvjetnice L.M., podnio žalbu ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se prvostupanjska presuda ukine u pobijanom dijelu i vrati na ponovno odlučivanje.

 

              3. Žalba nije osnovana.

 

4. Okrivljenik u žalbi pobija zaključak prvostupanjskog suda u kojem je navedeno da on „sadržajno priznaje da je došlo do kršenja izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja u odnosu na njegovu izvanbračnu suprugu“, smatrajući da taj zaključak nije točan, jer je on u obrani naveo da je njegova izvanbračna supruga, nakon donošenja pravomoćne presude kojom mu je izrečena predmetna zaštitna mjera, inzistirala da i nadalje žive zajedno kao da se ništa nije dogodilo i da je inkriminiranog dana, na njezinu inicijativu, došao u caffe bar K.. Isto tako, u žalbi se ističe činjenica da izvanbračna supruga nije prihvatila status žrtve u ovom prekršajnom postupku, da je u iskazu navela kako je inkriminiranog dana ona pozvala okrivljenika na piće, da je kontaktirala sud misleći da može povući prijavu i zaštitnu mjeru te da je komunicirala s okrivljenikom unatoč izrečenoj zaštitnoj mjeri.

 

5. Dakle, okrivljenik u žalbi, jednako kao i u obrani, ne poriče objektivni učin ovog prekršaja (priznaje da se inkriminiranog dana, unatoč pravomoćno izrečenoj zaštitnoj mjeri, susreo s izvanbračnom suprugom u ugostiteljskom objektu), ali smatra da ga ekskulpira činjenica što je do tog susreta došlo na inicijativu izvanbračne supruge odnosno činjenica da je njegova izvanbračna supruga inzistirala da i nadalje žive zajedno bez obzira na pravomoćnu presudu kojom mu je izrečena zaštitna mjera. Po ocjeni ovog suda, smisao izričaja prvostupanjskog suda kada navodi da okrivljenik „sadržajno priznaje da je došlo do kršenja izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja u odnosu na njegovu izvanbračnu suprugu“ je upravo to da okrivljenik u obrani nije poricao objektivni učin prekršaja koji mu je stavljen na teret. To jasno proizlazi iz cjelokupnog obrazloženja koje je navedeno u 13. odlomku pobijane presude pa su neosnovani žalbeni navodi kojima se, izdvajanjem citiranog dijela obrazloženja pobijane presude iz konteksta u kojem se nalazi, isti tumači drugačije.

 

6. Nije u pravu okrivljenik kada smatra da ga ponašanje njegove izvanbračne supruge, žrtve nasilja u ovom prekršajnom postupku, ekskulpira od prekršajne odgovornosti. Nikakva naknadna volja žrtve nasilja ne može dovesti do oslobođenja okrivljenika od obveze postupanja po pravomoćno izrečenoj zaštitnoj mjeri. U tom smislu je i prvostupanjski sud izveo valjani zaključak (13. odlomak obrazloženja), koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Radi se o aktivnoj i voljnoj radnji okrivljenika da se, unatoč pravomoćno izrečenoj zaštitnoj mjeri da se izvanbračnoj supruzi ne smije približiti na udaljenost manjoj od 50 metara, susretne s njom u ugostiteljskom objektu, što je izvedenim dokazima nedvojbeno utvrđeno. Takvom radnjom okrivljenika, bez obzira što je inicijativa za taj susret potekla od izvanbračne supruge, u cijelosti su se ispunila sva bitna obilježja prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Svakako treba navesti da osoba na čiju je štetu počinjen prekršaj nasilja u obitelji ima status žrtve nasilja ex lege i ona se tog statusa ne može odreći, kako to neosnovano smatra okrivljenik ističući da je njegova izvanbračna supruga „u svom iskazu navela da ne prihvaća status žrtve“. Pogrešno je prvostupanjski sud izvanbračnu suprugu pitao prihvaća li status žrtve, jer se tim statusom ne može raspolagati.

 

7. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da žalbeni navodi predstavljaju bezuspješan pokušaj otklanjanja vlastite prekršajne odgovornosti te da provedeni dokazi ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

8. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (u posebnom minimumu) pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okr. Josip Peti  pobijanom presudom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma, blaži za ovog okrivljenika.

 

9. Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.) po kojem je okr. Josip Peti  proglašen krivim i koji je za prekršaj iz čl. 24. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora od najmanje 10 dana, i novčanu kaznu od najmanje 3.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 24. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) sada je, osim kazne zatvora u trajanju od najmanje 10 dana, propisana i novčana kazna od najmanje 390 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu u posebnom minimumu.

 

10. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

 

11. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 30. lipnja 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okr. Josip Peti  (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okr. Josip Peti  pobijanom prvostupanjskom presudom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma), to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

12. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i na temelju čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona, jer iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, no žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

13. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda o okolnostima koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja. Utvrđene okolnosti su, po mišljenju ovog suda, i više nego dostatno vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. Stoga, cijeneći da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja te da nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale izricanje kazne ispod zakonom propisanog posebnog minimuma, ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, zbog čega je pobijana prvostupanjska presuda preinačena u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.

 

14. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 40,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

 

15. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. (t. I. izreke) i čl. 205. (t. II. izreke) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

Zagreb, 13. rujna 2023.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja, braniteljicu i tužitelja.