REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Poslovni broj Psp-50/2023-28

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola po sucu Tamari Došen, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RGS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miju Čuliću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženice VGS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Jovanki Barić, odvjetnici iz Rijeke, zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 9. svibnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika te tuženice i zamjenice punomoćnice tuženice, objavljene 25. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženica VGS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetala posjed tužiteljice RGS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, tako što je samovlasno i bez dozvole tužiteljice podigla ogradu na određenom djelu navedene nekretnine i time onemogućila pristup tužiteljici djelu navedene nekretnine u njezinom vlasništvu.

II. Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana o svojem trošku ukloni predmetnu ogradu te uspostavi ranije posjedovno stanje.

III. Zabranjuje se tuženoj svako buduće isto ili slično smetanje posjeda tužiteljice na nekretnini opisanoj u t. I. ovog rješenja pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženici da tužiteljici u roku od 15 dana plati prouzročeni parnični trošak ovog postupka od 553,08 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana donošenja ovoga rješenja pa do konačne naplate po stopi nastaloj uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužbom od 9. studenog 2023. tužiteljica navodi da je vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranice od 1820 m2 koju je, ugovorom o kupoprodaji sklopljenim i ovjerenim 28. svibnja 2022. pred javnim bilježnikom Nansi Kopić u Puli pod brojem OV-13585/2022, kupila od tuženice koja je naknadnom izmjerom utvrdila da je nekretnine veća za 201 m2 od ugovorom utvrđene površine pa je samovlasno podigla ogradu gdje je smatrala da bi se trebala nalaziti nova međa, oduzevši joj time posjed dijela nekretnine što je ona saznala 28. listopada 2023., prilikom obilaska svoje nekretnine, a naknadno je saznala da je tuženica ogradu podigla krajem rujna 2023. Zahtjeva utvrđenje smetanja i uspostavu ranijeg posjedovnbog stanja uklanjanjem ograde.

2. Odgovorom od 11. prosinca 2023. tuženica ne osporava da je s tužiteljicom zaključila kupoprodajni ugovor temeljem kojeg se tužiteljica upisala u zemljišne knjige kao vlasnica zemljišta gr. br. č. [katastarska čestica] oranica, površine od 1820 m2 k. o. [katastarska općina] što je površina prema očevidniku Područnog ureda za katastar Pula-Pola stvarna površina prodane nekretnine. Navodi da je vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja graniči s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije predmet prodaje pa postavljanje ograde nije njena samovlast niti je tužiteljice ovlaštena zahtijevati uklanjanje ograde sa zemljišta koje nije u njenom posjedu.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u fotografije (stranice 5, 8, 31-34 spisa), pročitan je izvadak iz zemljišne knjige (stranica 6, 9-10), ugovor o kupoprodaji nekretnine (stranice 11-13), izjava od 18. srpnja 2023. (stranica 30), ugovor o posredovanju (stranice 41-42), nalaz i mišljenje vještaka Tina Verbanca, Veting d.o.o. (stranice 150-156), proveden uviđaj 13. lipnja 2024., saslušani svjedoci RG, VG, PG, AG, RGSU i parnične stranke.

3.1. Iz izvatka iz zemljišne knjige k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je oranica, bez upisane površine u vlasništvu tužiteljice, dok je k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 659 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice.

3.2. Ugovorom o posredovanju od 13. ožujka 2022. (stranice 41-42) tuženica je ovlastila agenciju Bagi da povezuje nju i treće osobe u pravnim poslovima koji se tiču k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3.3. Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 28. svibnja 2022. tuženica kao prodavatelj prodaje tužiteljici kao kupcu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] oranica, površine 1820 m2, upisanu u k. o. [katastarska općina], za iznos od 87.500,00 eura po sistemu "viđeno-kupljeno".

3.4. Tuženica se izjavom od 18. srpnja 2023. protivi predloženom novom stanju međa, povećanju površine prodane nekretnine, predočenom po MG kojega je naručila tužiteljica.

3.5. Na uviđaju 13. lipnja 2024. tužiteljica je pokazala žičanu mrežu postavljena preko zemljišta koje je sa svih strana omeđeno kamenim suhozidom, koji na sjevernoj strani predstavlja ulaz u parcelu, a na južnoj strani, ispod oraha, je suhozid urušen.

3.6. Sudski vještak mjerničke struke Tino Verbanac je nalazom od 26. lipnja 2024. izvršio identifikaciju nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] koja je upisana kao oranica, površine 703 m2 u vlasništvu tužiteljice, a u naravi predstavlja livadu, dok je k. č. br. [katastarska čestica] upisana kao oranica površine 659 m u vlasništvu tuženice, a u naravi predstavlja livadu, dok je slovima A-B označena žičana ograda.

3.7. RG iskazuje da obje čestice nisu premjeravane još od Austrougarske, da je njihova površina upitna po katastru i po zemljišnim knjigama, da je 7. lipnja 2023. na zahtjev tužiteljice izašao na teren, utvrdio da su obje čestice omeđene suhozidom, bez vidljive međe između njih, premjerivši cjelokupnu površinu ograđenu suhozidom, utvrdio je povećanje od 201 m2 u odnosu na površinu ubilježenu u katastru, da se sukladno pravilima struke povećana površina dijeli proporcionalno udjelu utvrđenih čestica, što znači da bi obje čestice trebale proporcionalno svojim površinama podijeliti razliku od 201 m2, da je tuženici objasnio situaciju i prijedlog, a za tjedan dana je u ured stigao njen suprug rekavši da njegovo mjerenje ne valja i da priznaje mjerenje R, te je on obavijestio stranke i R da je međa između čestica sporna jer stranke nisu postigle dogovor oko njenog uređenja, da je R izradio, predao u katastar i ovjeru geodetski elaborat kojim je uvažio zahtjev VGS i cjelokupnu razliku pripisao čestici 1084. Po njegovom drugom prijedlogu koji je predočio tuženici i kolegi R, a tužiteljica ga je prihvatila, 143 m2 bi povećala parcelu 1084, a preostalih 67 m2 bi pripalo tužiteljici. Prema katastarskom planu međa između čestica 1080 i 1084 ima nekoliko lomnih točaka, a geodetski elaborat Faragune suprotno pravilima struke briše lomne točke i nije mogao proći u katastru. U lipnju se vidjela razlika u održavanju površine omeđene suhozidom, dio tužiteljice je bio pokošen, a kada je liniju između održavane i neodržavane površine prenio na kopiju katastarskog plana bilo je vidljivo da se održava čestica 1080 i dio 1084. Krajem kolovoza ga je tužiteljica obavijestila da je podignuta žičana ograda.

7. lipnja 2023. imao je orto-foto snimke, kopiju katastarskog plana, zemljišnoknjižni izvadak i skice izmjere iz arhive, premjerivši površinu unutar suhozida premjerio je i parcelu tuženice 1084 o čemu je nije obavijestio, elaborat je radio po narudžbi arhitekte tužiteljice, na dijelu njene čestice 1080, ne dirajući u među s 1084, novoformirana čestica 1080/1 ima 1117 m2, a preostala površina od 703 m2 je utvrđena grafički, nije izmjerena površina i nije uređena međa između njih, tada na terenu nije bilo žičane ograde, oznaka na suhozidu, a postojala je razlika u širini suhozida.

3.8. VG iskazuje da je vlasnica parcela u nastavku do njih se dolazi putem uz ove dvije, da nije bilo jasne razlike između njih, sve je bila jedna cjelina dok tuženica nije postavila ogradu i razdvojila ih, nakon što je ona prodala svoju parcelu kupcu koji je razgledavao i tuženičinu, da je tuženica cijelu površinu održavala košenjem, ponekad je na dijelu najbližem kući na ulazu u parcelu 1084 tuženica sušila rublje, između postavljenih stupova, tuda prolazi dva tri puta godišnje, misli da postoji razlika u izgledu suhozida koji omeđuje obje parcele ali ne zna što, zna da se tuženica protivila uklanjanju stabala čempresa i hrasta koja su rasla iz suhozida prema slijedećim parcelama, a ne iz suhozida uz put, agencija je oglašavala površinu koja se prodavala, 1820 m2 je kupcu njene parcele bilo previše, česticu 1084 je kupio otac tužene još 1984., a 1080 je stečena darovanjem, misli da je ubrzo nakon prodaje tuženica angažirala geodetu, razvukla žicu i postavila među, dok je ona svoje čestice rasparcelirala pa prodavala.

3.9. PG iskazuje da ju je tuženica angažirala za prodaju svoje nekretnine koju je ona vidjela i objavila oglas da se prodaje čestica 1080 od 1820 m2, česticu je prodao RGSU, tuženica joj je pokazala granicu na terenu kamen unutar suhozida i crvenu crtu po suhozidu između parcela 1080/2 i 1084, kupci su dobili površinu koju su kupili, granica je na terenu bila zaobljena prema parceli tužiteljice, dok je na skici iz katastra bila ravna, u ugovoru o posredovanju "50G+P" 50 eura je minimalna cijena po metru2 koju je odredila tuženica, a slovo P označava proviziju koju je trebala platiti tuženica, nitko nije spominjao površine zemljišta, razliku površina između zemljišnoknjižnog, katastarskog stanja i terena, prodavalo se građevinsko zemljište.

3.10. AG, suprug tuženice, iskazuje da tuženica pokazala među geodetu koji je izmjerio te se pokazalo da je granica gdje je pokazala, te je razvučena žica, ali ne zna da li je to učinjeno prije ili nakon prodaje tužiteljici, da je RG došao u kuću na njegov poziv s prijedlogom o uređenju međa spominjući površine, da mogu angažirati drugog geodetu ako nisu zadovoljni, a imaju novaca, a izbacio ga je iz ureda kada mu je došao reći da ih je htio prevariti. Poznato mu je da se prodavalo 1820 m2 koliko je velika čestica, cijena je isplaćena u cijelosti, nitko nije ničemu prigovorio, ugovor je sastavila agencija Bagi, ograda na terenu nije postojala u vrijeme kada se nekretnina prodavala jer je tuženičin brat imao problema sa svojim bratom, a nisu imali novaca da angažiraju geodetu, pojam "viđeno-kupljeno" u konkretnom slučaju znači da su kupci vidjeli sve što je ograđeno, ali su znali da kupuju 1820 m2 premda je cijela površina jednako izgledala, nakon prodaje tužiteljica je kosila više od 1820 m2, nije se odazvala R radi dogovora o međi, angažirani geodeta je izmjerio točno ono što je njegova supruga rekla i to je bilo 1820 m2, poznato mu je da bi prema novom mjerenju cijela površina bila veća za nekih 200 m2, ali ne vidi razlog da dio tog viška pripadne tužiteljici koja je platila 1820 m2 koliko je i dobila.

3.11. LG, suprug tužiteljice, ističe da nikada nije bilo nikakve vidljive ograde, kamena unutar suhozida ili crvene crte na suhozidu koji bi predstavljali eventualnu granicu između dvije parcele, da nije bilo razlike u veličini površine koja je bila košena prije i nakon zaključenja ugovora, već je cijelo vrijeme jedan dio održavan, a drugi je bio divlje raslinje, košena površina je na skici lica mjesta između parcele 1080/2 i 1084, granica košnje je bila udaljenija odnosno površina tužene je bila manja, a sadašnja granica je 20 m pomaknuta prema njihovoj parceli u odnosu na granicu uspostavljenu košenjem, njihova parcela je umanjena. Nekretninu su kupili radi gradnje kuće, preko tvrtke Bagi su pregledali više nekretnina, tri-četiri dana razmišljali, odabrali i kontaktirali UG, nisu kupovali površinu već parcelu 1080, jer granica na terenu nije bila jasna, ugovor je pisala agencija Bagi, prisustvovao je potpisivanju kod bilježnika, supruga je bila više angažirana pa će znati da li je išta bilo prevedeno na njemački jezik, supruga je cijenu platila svojim novcem, a bilježnik je rekao da je nekretnina njena. Geodet je nakon mjerenja utvrdio da je cijela površina veća nego što bi bila po podacima u knjigama. Kupovali su česticu pa ne zna koja je površina plaćena cijenom u ugovoru. Tablu na česticu su stavili jer smatraju da granica između čestica nije jasna. Kupljenu parcelu je podijelio geodet navodeći da je podjela parcele preduvjet da mogu početi raditi. Nije mu poznato da tuženica nije potpisala parcelacioni elaborat niti da bez tog potpisa ne može graditi kuću. Nisu tražili raskid ugovora, povrat cijene, a na tužbu su se odlučili jer granica između parcela nije bila jasna, a prijedlog njihovog geodeta koji je utvrdio 200 m2 više, nije bio prihvaćen.

3.12. UG iskazuje da je s tužiteljicom otišao u Čabruniće, pokazao joj zemljište ograđeno suhozidom, rekao joj kvadraturu zemljišta koje se prodaje, da su dvije parcele ali je samo jedna za prodaju, a tužiteljica je rekla da će kasnije dogovoriti kupnju druge očekujući istu cijenu ali ju je prodavateljica podigla što kupcu nije bilo prihvatljivo. Činjenica jeste da su obje parcele bile ograđene suhozidom, ali je između njih po katastarskom planu postojala granica koja nije bila vidljiva na terenu, ali je on kupcu rekao da je riječ o dvije parcele. Čini mu se da je postojao jedan ulaz gore lijevo u suhozidu kao ulaz na suhozidom ograđeno zemljište, nije postojala razlika u izgradnji suhozida. Prodavateljica je bila prisutna pokazivanju nekretnine, on je sudjelovao u sastavu ugovora, cijena je bila 50 eura/m2, a prestao je raditi u agenciji nakon svibnja 2022. Problem je nastao kasnije jer se navodno pokazao višak površine, za koju se nisu mogli dogovoriti kome će pripasti. Na suhozidu ili terenu nije bilo nikakvih oznaka po kojima bi se moglo zaključiti gdje je granica između te dvije parcele, ali je kupcu pokazao granicu na katastarskom planu. Kupcu je bilo jasno da stojeći na putu licem okrenut prema parceli kupuje desni, veći dio površine. Formulacija "viđeno-kupljeno" je bila uobičajena za ugovore o prodaji zemljišta, a podrazumijeva da se prodaje ono što je pokazano na terenu, po vlasničkom listu i katastarskom planu jer je kupcu jasno rekao da se prodaje desni veći dio površine. Ne sjeća se da li je katastarski plan predočen kupcu na terenu, a vjerojatno mu je slan putem e-maila. Pri pokazivanju nekretnine bio je prisutan i suprug tužiteljice, bila joj je predočena lokacijska informacija prema kojoj je prodana parcela bila građevinsko zemljište jer je rekla da zemljište kupuje radi gradnje.

3.13. Tužiteljica RGS je iskazala da su 12. svibnja 2022. ona, njezin suprug, tumač za prijevod s engleskog na hrvatski, agent UG i tužena našli na parceli, da je razgovor trajao pola sata, na prodaju je bilo sve s desne strane suhozida. UG je na katastarskom planu pokazao parcelu, dogovorena cijena je 96.500,00 eura za k. č. [katastarska čestica] od 1820 m2, ali cijena nikada nije bila dogovorena po m2 već za cijelu česticu. Granice parcele su predstavljali zidovi. Tada nije bilo nikakve crvene linije na bilo kojem suhozidu, crvenu liniju su vidjeli 31. listopada 2023. kada je već bila postavljena mreža preko parcele. U svibnju je tuženica rukom pokazala da granica postoji između pokošene i nepokošenog dijela parcele ali nikakvih vidljivih svježih tragova košnje nije bilo, niti je sve jednako održavano, jer je na drugom dijelu izraslo grmlje, u dva navrata je angažirala osobe koje su kosile kao i tuženici preko granice označene mrežom. Ostatak parcele nije bio na prodaju dok tuženica nije postala jedini vlasnik pa su pregovori započeli na Uskrs 2023. godine. Cijena je bila 200,00 eura/m2, pa je suprug tuženice spustio na 70 što je dalje bilo previše jer se prodavalo 659 m2, što nije bila točna površina jer je geometar ustanovio da su granice u katastru stare, ne odgovaraju stanju na terenu i predlagao je različite načine rješenja problema, što tuženici nije bilo prihvatljivo, da bi na koncu sama tuženica angažirala geodeta R koji je mjerenja i izvide u katastru obavio bez da je nju obavijestio, pa je 28. listopada 2023. vidjela ogradu. U svibnju 2022. nije bilo jasno o kakvoj granici je riječ pa su morali izaći na cestu i tada je s ceste tuženica pokazala da granica nije ravna već da krivuda po parceli, ali je u listopadu 2023. mreža bila razapeta 10 m u desno gledajući s ceste, bliža njenom objektu odnosno nije bila postavljena onako kako je tuženica govorila u svibnju 2022. Postavila je tabelu koja se vidi na slikama uviđaja, bojeći se da tuženica prodaje i njezinu parcelu. U ponedjeljak se obratila odvjetniku Čuliću, shvativši da nikakvi dogovori više nisu mogući. Ugovor o posredovanju tuženice i agencije nije vidjela, pa stoga niti ne zna da u njemu stoji cijena po m2. Ona sama ima zaključen ugovor s agencijom koji predstavlja osiguranje agencije da tu istu parcelu neće kupiti preko nekog trećeg, samo kako bi agencija osigurala da će dobiti proviziju. U njenom ugovoru se ne spominje cijena. Po ugovoru ona je kupila 1820 m2 i tu površinu po najnovijim mjerenjima ona i ima, sve računajući ovu granicu, povućenu mrežu. Po najnovijim mjerenjima njezina je parcela pomaknuta u lijevo i po tim mjerenjima više ništa ne odgovara granicama katastra i na terenu. Sama nije računala kolika je cijena kupljenog m2, kad je kupovala imala je određenu svotu novca i u okviru nje gledala različite parcele. Formulacija "viđeno-kupljeno" je stavljena u ugovor, ali je njoj bilo jedino važno da u ugovoru piše da je građevinsko zemljište.

3.14. VGS iskazuje da je ogradu postavila nakon što je R napravio elaborat u listopadu 2023. točno onako kako je tužiteljici pokazala da ide granica, a granicu određuju međe na suhozidu, višak površine koju je ustanovio geodet tužiteljice RG ne pripada tužiteljici već preostalom dijelu parcele, koji ne prodaje, jer je tužiteljica potpisala ugovor kojim kupuje parcelu točno određene veličine, a smatra da bi tužiteljica htjela prisvojiti ono što nije platila niti kupila. Žicu je postavila kada je vidjela da tužiteljica košnjom prelazi pokazanu granicu. U trenutku prodaje nije bilo razlike u košnji jer je kosila cijelu površinu. Geometar kojega je angažirala nije ništa govorio o povećanoj površini

4. Nesporno je u vrijeme zaključenja ugovora u svibnju 2022. tuženica bila vlasnica prodane čestice 1080 i suvlasnica čestice 1084, nije postojala oznaka na terenu koja bi ih razdvajala, vanjske granice obje parcele su bile određene suhozidom, ogradu, žičanu mrežu je postavila tuženica nakon listopada 2023., tužiteljica kupljenu parcelu 1080 podijelila na 1080/1 i 1080/2 koja graniči s tuženićinom 1084.

5. Iskazom tužiteljice je utvrđeno da joj je na terenu pokazano gdje bi trebala biti granica između parcela 1080 i 1084, te da površina koju ima u posjedu nakon postavljanja ograde odgovara površini kupljene parcele 1080.

6. Prema iskazu RG tužiteljica je u lipnju 2023. košenjem održavala parcelu 1080 i dio 1084. Tuženica potvrđuje da je tužiteljica kosila dio parcele 1080 što je bio razlog za postavljanje ograde.

7. Prema odredbi čl. 21. st. 3. i 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012. i 152/2014., 81/2015., 94/2017. i 52/2025.) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, a predmet raspravljanja je utvrđenje činjenice posljednjeg stanja određenog posjeda i postojanje čina smetanja toga posjeda koje se očituje u objektivnoj promjeni takvog stanja kroz njegovo oduzimanje ili uznemiravanje sa sviješću da se pritom čini smetanje.

Sudska zaštita pruža se posjedniku koji je samovlasno smetan na način da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja koje je bilo u času smetanja i zabrani takvo ili slično smetanje. Zaštita se pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira koliko bi počinjeno smetanje bilo u društvenom, javnom ili sličnom interesu.

8. Kod činjenice da je tužiteljici prilikom kupnje granica iz katastarskog plana pokazana na terenu tek približno, jer svi saslušani svjedoci iskazuju da nije bilo nikakvih oznaka, da je ona od kupnje do postavljanja ograde nastavila kositi površinu za koju je smatrala da je njena, pa i nakon što je geodetskim mjerenjem RG utvrđeno da kosi dio parcele 1084, a što je tuženici bilo poznato sud zaključuje da se tužiteljičin posjed dijela čestice 1084 umirio te da postavljanje ograde od strane tuženice predstavlja čin smetanja.

8.1. Na smetanje posjeda nema utjecaja što nakon postavljanja sporne ograde u posjedu tužiteljice ostaje cijela kupljena parcela 1080 s površinom od 1820m[2] , niti činjenica da tuženica kao vlasnica čestice 1084 ima pravo na njen posjed.

8.2. Okolnost da je tuženica prodavala jednu od dvije parcele koje na terenu nisu bile međusobno razgraničene po sistemu „viđeno-kupljeno“ ne ostavljajući oznake niti kada je granica bila pokazana približno, a sve „viđeno“ je jednako izgledalo, pada na teret tužene koja nije predmet prodaje odvojila od preostale nekretnine, tada u njenom suvlasništvu.

9. Tužiteljici je priznat trošak nagrada punomoćniku u visini jednokratne nagrade od 200 bodova prema Tbr.7.2. Odvjetničke tarife ("Narodne novine" 142/2012 koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka) a primjenjuje se na temelju Tbr.52.4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023.) što primjenom Tbr.46., 52.3. i 54. Odvjetničke tarife iznosi 500,00 eura. Tužiteljici je prema vrijednosti predmeta spora zbog smetanja posjeda od 663,61euro određenoj člankom 21. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) priznata pristojba na tužbu i rješenje po 26,54 eura.

9.1. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br.. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.).

9.2. Sud je na zahtjev tužitelja u skladu s člankom 151. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku odredio plaćanje zatezne kamate na troškove postupka po stopi utvrđenoj čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018.,126/2021., 156/2022. 155/2023.).

9.3. U skladu s čl. 4. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu od 13,27eura nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.

U Puli 25. rujna 2025.

S u d a c

Tamara Došen

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana objave odluke. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostavna naredba:

1. tužiteljici po punomoćniku Miju Čuliću, odvjetniku iz Pule

2. tuženici po punomoćnici Jovanki Barić, odvjetnici iz Rijeke