REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Pakracu

Trg Pape Ivana Pavla II br. 1.

34550 Pakrac

Posl.br.: P-322/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu po sucu toga suda Matiji Stokiću, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste GH, u pravnoj stvari tužiteljice AH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Posavčić, odvjetnici iz Kutine, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Župić & partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 02. rujna 2025., u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice Sandre Mandić Jurić, odvjetnice iz Kutine i zamjenika punomoćnika tuženika Bojana Jovanovića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Župić & partneri iz Zagreba, uz javno objavljivanje 25. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OlB: 26187994862, da isplati tužiteljici AH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 4.987,57 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 16. veljače 2020. do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, kao i da naknadi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 2.636,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 25. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu iznad dosuđenog iznosa od 4.987,57 EUR do zatraženog iznosa od 5.741,82 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica AH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnijela je tužbu protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate. Tužiteljica je vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 148 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 924 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 924 čhv, a na kojim nekretninama su u naravi izgrađeni zidana štala, te dva štaglja od hrastove građe, sve pod istim krovom. Prije tužiteljice vlasnik ovih nekretnina bio je ČH do 20. rujna 2018.g. Nakon njegove smrti zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina bila je prednica tužiteljice JH do 06. ožujka 2019.g., od kojeg datuma je tužiteljica upisana kao zemljišno knjižni vlasnik nekretnina. Na nekretninama opisanim u točki I pod istim krovom sagrađeni su pomoćni objekti to štala povezana sa krovom kuće, (zidana ciglom), te 2 štaglja pod istim krovom (građeni hrastovom građom). Za ove nekretnine još ČH zaključio je policu višegodišnjeg osiguranja sa početkom trajanja 25. rujna 2015.g. do 25. rujna 2025.g., br. police 078217002687. Nakon smrti FH obveze iz police preuzela je JH, koja je nekretnine darovala tužiteljici, koja je i preuzela obveze iz police i platila zadnju ratu osiguranja 21. veljače 2020.g. Zaključenom policom osiguranja imovine - građevinski dio i stvari u kućanstvu br. 078217002687, između ostalog, osigurana je šteta na objektu nastala usred oluje. U lipnju 2019. g. došlo je do nevremena u kojem je došlo do oštećenja štale i štaglja građenog od hrastove građe nadovezanog na štalu, te potpunog urušenja štaglja sagrađenog od hrastove građe, koji je bio nadovezan pod istim krovom na štagalj koji se nalazio do zidane štale. Odmah nastankom osiguranog slučaja, tužiteljica je istu prijavila tuženiku koji je izlaskom na lice mjesta utvrdio štetu. Prema procjeni vještaka, na objektu tužiteljice uslijed nastanka štetnog događaja, došlo je do štete u iznosu od 123.981,88 kn. Prema polici osiguranja štala povezana s krovom kuće (zidanu ciglom) osigurana je na iznos od 21.000,00 kuna. Štagalj (pod istim krovom), koji se nadovezuje na zidanu štalu i građen je od hrastove građe osiguran je na iznos od 30.000,00 kuna. Štagalj (pod istim krovom), koji je potpuno srušen, a nadovezivao se na drveni štagalj koji je bio vezan za zidanu štalu osiguran je na iznos od 38.000,00 kuna. Prema nalazu vještaka na ovim nekretninama došlo je do štete i to na zidanoj štali u iznosu od 3.920,00 kuna, na štaglju građenom od hrastove građe koji se nadovezuje na zidanu štalu pod istim krovom 9.695,00 kuna i na štaglju građenom od drvene građe koji se nadovezuje na hrastovi štagalj građen od drvene građe, sve pod istim krovom, a koji štagalj je potpuno srušen, vještak je utvrdio štetu u iznosu od 53.710,50 kuna, plus čišćenje i odvoz građevinskog otpada u iznosu od 3.920,00 kuna. Kako je tužiteljica vezana ugovorenom svotom osiguranja, to ista, prema nalazu vještaka, ne potražuje ukupno nastalu štetu, već, prema nalazu vještaka, štetu sukladno polici osiguranja u ukupnom iznosu od 55.215,00 kuna (štala 3.600,00 kuna, štagalj I 9.695,00 kuna, štagalj II 38.000,00 kuna, čišćenje 3.920,00 kuna).Tužiteljica se obratila tuženiku radi isplate osigurane svote. Međutim, tuženik je ovo otklonio, smatrajući da je šteta nastala usred dotrajalosti i ne održavanja objekata.

Radi navedenog tužitelj podnosi ovu tužbu i predlaže da Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, u smislu odredbe čl. 921., 922., 943. i dr. ZOO-a donese slijedeću presudu: "Tuženica Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OlB: 26187994862 dužna je na ime osigurane svote isplatiti tužiteljici AH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 55.215,00 kuna zajedno sa pripadajućom kamatom računajući ovu od 16.02.2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do konačne isplate, kao i naknaditi tužitelju parnični trošak sve u roku od 15 dana."

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 16. lipnja 2020. navodi kako je zaprimio tužbu tužiteljice te se na istu očituje na način da priznaje pasivnu legitimaciju temeljem police osiguranje broj [broj police osiguranja].

Tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev obzirom da predmetni štetni događaj, odnosno šteta na spornim objektima nije pokrivena predmetnim osiguranjem. Tuženik podredno ističe da do štete na objektima označenim u tužbi je došlo isključivo zbog dotrajalosti i neodržavanja istih od strane vlasnika. Olujno nevrijeme nije bilo tolike snage da bi srušilo objekte koji bi bili u ispravnom stanju. Tuženik predlaže da se na navedene okolnosti u svojstvu svjedoka sasluša CH, procjenitelj tuženika, koji je izvršio očevid i pregled spornih objekata. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu od 16. veljače 2020. (nejasno je na što se ovaj datum odnosi). Ovo iz razloga što tužiteljica uz tužbu nije dostavila dokaz da je platila saniranje oštećenih objekata. Dakle, obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja, a sve sukladno čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. (list 36-37) Tuženik u podnesku od 23. lipnja 2020. navodi da dopunjuje svoj odgovor na tužbu na način da osporava visinu tužbenog zahtjeva te nalaz građevinskog vještaka dipl. ing. ĆH koje je tužitelj priložio uz tužbu, jer isto nije provedeno u ovom postupku. Tuženik se stoga protivi i prijedlogu tužitelja za saslušanjem imenovanog vještaka u ovom postupku. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. (list 28)

3. Tuženik u podnesku od 4. kolovoza 2020. navodi da ustraje u cijelosti kod svih navoda iz odgovora na tužbu te dodatno ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice budući da polica koja je dostavljena uz tužbu ne pokriva predmetni štetni događaj jer je njeno obračunsko razdoblje od 25. rujna 2019. do 25. rujna 2020., štetni događaj se zbio ranije, u lipnju 2019. godine. Tuženik predlaže da sud po provedenom postupku odbaci tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, podredno da ga odbije kao neosnovan uz obvezu tužiteljice da isplati tuženiku troškove postupka. (list 38)

4. Tužiteljica u podnesku od 3. rujna 2020. navodi da u svom odgovoru tuženica priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak osiguranog slučaja. Međutim, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, navodeći da je do štetnog događaja došlo isključivo zbog dotrajalosti i neodržavanja objekta od strane vlasnika. Ako bi to bilo tako, onda ovlaštena osoba tuženice takav objekt ne bi osigurala. Opće je poznato da se prije zaključenja police predmet osiguranja uvijek pregleda i sukladno utvrđenom stanju zaključuje se polica osiguranja. Tužiteljica je na ove okolnosti predložila dokaze u tužbi, kod kojih i ostaje. Ne protivi se prijedlogu tuženika za saslušanje svjedoka LH. Što se tiče kamata, to je pravno pitanje o kojem će odlučiti sud. Međutim, upravo čl. 1086. ZOO-a, na koje se poziva tuženica, govori da obveza naknade štete dospijeva trenutkom nastanka štete, a ne od dana utvrđenja visine štete. Radi navedenog, tužiteljica ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva. (list 40)

5. Tuženik u podnesku od 22. rujna 2020. navodi da ukoliko sud usvoji dokazni prijedlog tužitelja za provođenje građevinskog vještačenja tuženik predlaže da sud vještaku da na uvid policu osiguranja te da se vještak potom očituje o tome koji objekti su pokriveni policom osiguranja te sačini procjenu nastale štete na osiguranim objektima. (list 42)

6. Tuženik u podnesku od 28. listopada 2020. navodi kako prema navodima u tužbi tužiteljica potražuje naknadu štete na štali koja je osigurana na iznos od 21.000,00 kuna, a čija kvadratura prema polici osiguranja iznosi 14 m2 te na dva štaglja (u polici navedeni kao 20 m[2] i 38 m ), jedan osiguran na iznos od 30.000,00 kuna, a drugi na iznos od 38.000,00 kuna. S druge strane, prema troškovniku koji tužiteljica dostavlja u spis oštećen je štagalj dimenzija 14 m x 9 m, bez stropa, te kukuruzana dimenzija 8 x 1,5 x 3,5 m. Uspoređujući kvadrature osiguranih objekata i kvadrature oštećenih objekata za zaključiti je da se ovim postupkom traži naknada štete na objektima koji nisu pokriveni policom ugovorenog osiguranja, objektima koji nisu povezani sa krovom kuće i koji su samostalni, od čega je jedan bez krova, te objektima koji su znatno većih dimenzija od objekata navedenih u polici. Slijedom navedenog, tuženik predlaže po provedenom postupku u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice. (list 61)

7. Tužiteljica po punomoćniku u podnesku od 24. svibnja 2021. uređuje tužbeni zahtjev tako da isti glasi: "Tužiteljica Croatia osiguranje d.d. dužna je na ime osigurane svote isplatiti tužiteljici AH iznos od 43.261,75 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama računajući ove od 16. veljače 2020. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, kao i naknaditi tužiteljici parnične troškove sa zateznim kamatama računajući ove od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana." (list 129-130)

8. Rješenjem Županijskog suda u Šibeniku posl.br. Gž-548/2022-2 od 25. ožujka 2025. uvažene su žalbe tužiteljice i tuženika, te je ukinuta presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu pod posl. brojem P-536/2020 od dana 26. travnja 2022. godine i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

9. Tužiteljica po zamjenici punomoćnice na ročištu za glavnu raspravu 20. svibnja 2025. predložila je dopunsko saslušanje svjedoka na okolnost da se radilo o takvoj brzini vjetra koja je na mjestu događaja lomila stabla i grane te uzrokovala oštećenja i na drugim objektima. Posebno je istakla kako je odredba uvjeta tuženika kojima se brzina vjetra dokazuje izvješćem Državno hidrometeorološke službe nepoštena odredba ugovora koju je nametnuo tuženik a s obzirom da se u konkretnim slučaju tužiteljici nameće obveza koju nije moguće ispuniti jer na licu mjesta ne postoji mjerna stanica hidrometeorološke službe već se najbliža stanica nalazi 16 km od mjesta osiguranog objekta. Tužiteljica smatra da je opće poznato da je pijavica lokalna pojava te mjerna stanica udaljena 16 km od lica mjesta ne može predstavljati dokaz koji bi isključio postojanje pijavice i olujnog vjetra na mjestu događaja o čemu su ranije iskazivali svjedoci.

10. Tužiteljica po zamjenici punomoćnice na ročištu za glavnu raspravu od 02. rujna 2025. precizirala je tužbeni zahtjev na način da novčani iznos sada glasi u EUR te iznosi 5.741,82 EUR, dok je u ostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao neizmijenjen.

11. U dokaznom postupku izvršen je uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5-8), ortofoto snimak (list 9), u Policu osiguranja imovine - građevinski dio i stvari u kućanstvu, broj ugovora 078217002687 (list 10), potvrdu o uplati od 21. veljače 2020. (list 11), u Uvjete za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana od 2. svibnja 2016. - dalje: Uvjeta (list 12, list 29-35), u procjenu stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Milana Ćutića, ing. građ. iz Kutine (list 13-25), u presliku spisa tuženika broj 21 IM 156922019 (list 54-58 i 63- 72), u potvrdu o stanju vremena za područje Lipika na dan 22. lipnja 2019. Državnog hidrometeorološkog zavoda od 19. travnja 2021. (list 111), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka AIG projekt d.o.o., Pakrac, po Ani Bunčić, ing. građ. od 26. travnja 2021. (list 114-119), u Uvjete za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana od 9. svibnja 2016. (list 134-138), u očitovanje stalnog sudskog vještaka AIG projekt d.o.o., Pakrac, po Ani Bunčić, ing. građ. od 27. kolovoza 2021 (list 142), saslušani su svjedoci TH, HH, ŠH (list 50-51, 213-214), CH i JH (list 100,214), stalni sudski vještak Ana Bunčić (list 155), te tužiteljica (list 214 i 215), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu posl.br. O-1702/2018.

12. Sve izvedene dokaze sud je cijenio temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

13. Nije sporno postojanje ugovornog odnosa između parničnih stranaka temeljem zaključenog ugovora o osiguranju imovine u predmetu osiguranja (štala, stagalj1 i štagalj2) od rizika požara i drugih rizika, uključujući i rizik oluje, o kojem je ugovoru o osiguranju imovine izdana polica osiguranja. Nije sporno da je 22. lipnja 2019. došlo do oštećenja na nekretninama tužiteljice.

14. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva. Sporan je nastup osiguranog slučaja u smislu odredbe članka 12. Uvjeta odnosno je li u konkretnom slučaju došlo do nastupa osiguranog slučaja u vidu oluje kako je ista definirana člankom 12. Uvjeta. Sporno je jesu li oštećenja na imovini tužiteljice posljedica dotrajalosti, loše gradnje i neodržavanja objekta ili olujnog nevremena. Sporna je površina osiguranih objekata.

15.1. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 21. listopada 2020. saslušao svjedoka TH koji je iskazao: "Poznato mi je da je na objektima u vlasništvu tužiteljice nastala šteta od "pijavice" i to prošle godine u mjesecu lipnju, a to mi je poznato iz razloga što se moja kuća nalazi odmah do tih objekata. Riječ je o štaglju, koji je sagrađen od tesane hrastove građe, ne mogu sada reći točne dimenzije, isti je u cijelosti srušen. Prije njega se nalazi još jedan štagalj koji je ostao, na njemu su samo skinuti crjepovi, kao i na štali koja se nalazi prije toga štaglja, svaki taj objekt je imao svoj krov, ali u istom nivou. I na štali su samo bili srušeni crjepovi. Tu se nalazi obiteljska kuća u kojoj stanuje JH, moja punica, ranije s njom je živio i pok. tast ČH. Meni nije poznata starost objekata. Poznato mi je samo da je štala sagrađena od cigle, a štagalj koji nije srušen je od hrastove građe i ovijen daskama. Tim objektima se služio pok. ČH, a kasnije i JH. Predmetni objekti su služili za strojeve, odnosno traktor. Danas je štala prazna, a nekada je bila stoka. Predmetni objekti su osigurani, riječ je o višegodišnjem osiguranju kojeg je ugovorio pok. ČH, kasnije je polica prešla na JH, a sada je na AH. Tužiteljica plaća premiju osiguranja od ove godine. Objekti su bili dobri i nije bilo potrebe za adaptacijom, no zbog jakosti "pijavice" štagalj se srušio. Na štagalj i štalu su stavljeni novi crjepovi, te je "čelo" štaglja koji je ostao obijeno daskama da se zaštiti unutrašnjost štaglja. Jedan dio građevinskog otpada je očišćen, a jedan dio je ostao, crijep je maknut i odvezen, a drvo je ostalo. Na upit punomoćnice tužiteljice odgovara kako je oluja došla sa jugozapadne strane, te je taj prvi štagalj bio baš na udaru. Dalje na upit pun. tužiteljice odgovara kako je svaki objekt za sebe, jer da su povezani onda bi se sve srušilo, krov je bio spojen, odnosno svi objekti su "pod jednom vodom". I moja kuća je oštećena, skinut je crijep, sa kuće i sa pomoćne zgrade, vjetar je lajsnu koja se nalazi na "čelu" kuće otkinuo i omotao oko dimnjaka. Dalje na upit pun. tužiteljice odgovara kako su i susjedne kuće oštećene zbog oluje.“

15.2. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 02. rujna 2025. ponovo saslušao svjedoka TH koji je iskazao: " Ostajem u cijelosti kod ranije danog iskaza na zapisniku kod ovog suda od 21. listopada 2020. Ostajem u cijelosti kod ranijeg navoda da je šteta nastala od pijavice. Pijavica je bila nekih 100-ak metara i došla je od jugozapada. Nakon što je pijavica digla štagalj, digla je u zrak i kukuruzanu, kukuruzana je bila prekrenuta, cijela kukuruzana bila je u letvama. Da je pijavica bila jaka primjera radi moram istaknuti da je meni s moje kuće vjetar počupao vjetarlajsnu i omotao je oko dimnjaka. Moram istaknuti za jedan hrast koji se nalazio 200-ak metara od porušenog štaglja, isti se nalazio u polju, kako je on tom prilikom odnosno krošnja bila do zemlje, odnosno nastalo je od krošnje triješće. Moram istaknuti kako su vatrogasci intervenirali nakon te vremenske nepogode do kasno u noć, uklanjali su stabla s kolika. Pijavica je trajala 15-ak minuta, bilo je mračno, nisam vidio vrtlog već samo kako je mračno i drvo lipu kako vjetar mota do zemlje."

15.3. Sud je ročištu za glavnu raspravu 21. listopada 2020. saslušao svjedoka HH koji je iskazao: "Poznato mi je da je na objektima u vlasništvu tužiteljice nastala šteta prošle godine uslijed oluje i to jer i moji roditelji imaju preko puta njih kuću. Na nekretnini u vlasništvu tužiteljice postoji obiteljska kuća u kojoj živi majka tužiteljice, tu postoje i pomoćni objekti štagalj i štala, te garaža. Uslijed oluje jedan štagalj je u potpunosti srušen. Skinuti su crjepovi sa drugog štaglja i štale. I na susjednim objektima je nastala šteta uslijed oluje. Konkretno kod mojih roditelja su skinuti crjepovi sa obiteljske kuće i to tri reda crijepa sa čelne strane kuće. Pod tim štagljem što je srušen su bili poljoprivredni strojevi, i to prikolica za stajsko gnojivo, sijačica za kukuruz i ne znam da li je još što bilo jer se nije vidjelo od otpada. Traktor je bio ispred objekta. Nije mi poznato jesu li predmetni objekti bili osigurani."

15.4. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 02. rujna 2025. ponovo saslušao svjedoka HH koji je iskazao: "Ostajem u cijelosti kod ranije danog iskaza na zapisniku kod ovog suda od 21. listopada 2020. Oluja je došla s jugozapada, bilo je riječ o pijavici jer je motala limove oko dimnjaka, pijavica je bila širine 100-ak metara, odnosno šteta je nastala u širini od 100-ak metara u toj ulici, u tom pojasu kuće su bile jače zahvaćene olujom, odnosno na njima je nastala šteta. Ja sam toga dana bio kod svojih roditelja koji stanuju preko puta tužiteljice tako da sam se tamo i zatekao prilikom oluje. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice odgovara kako je vjetar lomio grane s drveća, nosio ploče i crijepove s krovova. Ta oluja je trajala nekih 15-ak minuta. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika odgovara kako mu nije poznato je li nekakvo drvo srušeno prilikom oluje, zna da je bilo u dvorištu drvo lipe, no da li je tada srušeno, ne može se sjetiti; odgovara kako smatra da je bilo riječ o pijavici jer su stvari letjele, i to u krug, bila je jaka kiša i smračilo se. Ranije nije vidio uživo pijavicu, do tada."

15.5. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 21. listopada 2020. saslušao svjedoka ŠH koji je iskazao: "Prošle godine je bila oluja i mjesto [adresa] je baš jako zahvatilo, ne sjećam se točno mjeseca. Poznato mi je da je kuća u kojoj tužiteljica živi sa suprugom BH oštećena, odnosno da je vjetar smotao lajsnu i da je nešto crjepova vjetar bacio, kao i da je auto od njihovog sina razbijen, odnosno da su crjepovi pali na automobil. Nije mi poznato je li bilo štete na obiteljskoj kući u kojoj stanuje majka tužiteljice JH, no poznato mi je da su pomoćni objekti oštećeni i to da je štagalj srušen, da je kukuruzanu vjetar digao u zrak i prevrnuo je na zemlju. Jedan dio štaglja je ostao, nije mi poznato da li ima još kakav objekt. Taj dio štaglja koji je ostao je oštećen u dijelu "čela" odnosno crjepovi su oštećeni, jer sam vidio da su ponovno zatvarali "čelo" štaglja. U štaglju koji je srušen su spremani poljoprivredni strojevi. Znam da je štagalj pao na traktor, ne znam da li je on bio ispred štaglja ili u štaglju. Na upit punomoćnice tuženice odgovara da je širina štaglja bila oko 10 metara, a dužina je bila blizu 20 metara.“

15.6. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 02. rujna 2025. ponovo saslušao svjedoka ŠH koji je iskazao: "Ostajem u cijelosti kod ranije danog iskaza na zapisniku kod ovog suda od 21. listopada 2020. Predmetnog dana ja nisam bio kod tužiteljice, bio sam kod kuće, no drugi dan ili treći sam posjetio tužiteljicu. Vidio sam da je porušen štagalj, odnosno kukuruzana i da je traktor oštećen. Rekli su mi kako je bila oluja i da je njihovu kuću obuhvatila pijavica. Meni nije poznato kako je izgledala pijavica. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice odgovara kako su na susjednim objektima isto bili srušeni crijepovi, oštećen automobil od sina tužiteljice, polomljene grane drveća. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika odgovara kako je mu nije poznato je li u blizini srušenog štaglja bilo srušeno i neko drvo; nije mi poznato je li toga dana bila samo oluja ili je padala i kiša s tučom, možda je čak tuča i bila, ne mogu sa sigurnošću reći zbog proteka vremena budući su crijepovi popadali s kuća vjerojatno je bila i tuča."

15.7. Sud je saslušao na uviđaju održanom dana 09. veljače 2021. svjedoka CH koji je iskazao: "Ja sam bio u procjeni štete prije tri godine, ja ne znam iz kojih razloga šteta nije isplaćena, ja jesam napravio procjenu štete sukladno troškovniku vještaka, ja sam isto poslao likvidatoru i više nemam nekih saznanja, objekti su bili u stanju identičnom kao što su danas, srušeni objekt je bio identičan kao i ovaj danas postojeći objekt. Po mojoj procjeni nisu obuhvaćeni policom osiguranja koji su utuženi u ovom postupku, a to je razvidno iz površine objekata."

15.8. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 02. rujna 2025. ponovo saslušao svjedoka CH koji je iskazao: "Ostajem u cijelosti kod ranije danog iskaza na zapisniku kod ovog suda od 09. veljače 2021. Objekti koji su izvedeni od hrastove građe, isto se mogu osigurati kao i zidani objekti, s tim da se u polici naznači da je riječ o objektu slabe gradnje. Nakon razgovora s oštećenicima ja sam unio njihovu izjavu u zapisnik, mislim da je navedeno da je šteta nastala od oluje. Inače znam slikati okoliš, ukoliko vidim da je neko drvo srušeno, to i uslikam, čisto kao dokaz da je bila vremenska neprilika. Ne sjećam se s kim sam konkretno razgovarao kod tužiteljice i ne sjećam se da li su mi spominjali pijavicu. Pretpostavljam da bi unio u zapisnik da je prema iskazima bilo riječ o pijavici. Moje mišljenje je da je pijavica narodni naziv. Osiguratelj ima u Općim uvjetima regulirano što znači oluja, koja podrazumijeva određenu jačinu vjetra. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika odgovara kako se ne sjeća je li osiguranik govorio o nekakvom srušenom drvetu, da je tamo bilo srušeno drvo, ja bih ga vjerojatno fotografirao. Na poseban upit zamjenice punomoćnice tužiteljice odgovara kako je izašao na lice mjesta nakon nekih 7 dana od predmetnog događaja.“

15.9. Sud je saslušao na uviđaju održanom dana 09. veljače 2021. svjedoka JH koja je iskazala: "Ja sam darovala nekretninu kćeri na kojoj se nalaze objekti koji su osigurani, poslije smrti moga supruga. Ja sam upoznata sa tim da moja kćerka potražuje osiguranu svotu, nakon što sam joj prepisala nekretninu, ona je u obvezi plaćati policu osiguranja, ona ju i plaća. 1965. kada sam se ja udala, štala i prvi štagalj su već bili sagrađeni, a drugi štagalj je sagrađen 1967. ili 1968. Sedamdesetih godina je taj drugi štagalj već jednom bio srušen, ja i suprug smo ga ponovno napravili i on je bio dobar do navedenog događaja (pijavice), ukoliko je dolazilo do nevremena, mi smo sanirali štetu na štaglju i štali, odnosno znali su povremeno pasti crjepovi i letve pa smo ih ja i suprug ponovno postavili. Ja sam suglasna da moja kćerka potražuje osiguranu svotu. Na poseban upit odgovara kako su ranije kupovali nove crjepove i letve te ih postavili, ili smo iz svoje šume srušili drvo i pravili daske. Štala i štagljevi su prvi put sagrađeni 1957., odnosno jednu godinu prije izgradnje kuće, a to znam po kazivanju supruga.“

15.10. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 02. rujna 2025. saslušao tužiteljicu AH koja je iskazala: " Dana kada se dogodila šteta ja nisam bila kod kuće, no od supruga i sina odmah sam dobila fotografije na kojima je bio kompletno srušen štagalj, prikolica za stajski gnoj bila je u cijelosti podrobljena jer su grede, odnosno građa od štaglja, pali na nju. Oštećen je bio i sinov automobil jer su crijepovi pali, kao i na traktor. I na drugom štaglju su pali crijepovi, koji su razbili šoferšajbu na kombiju. Vidjela sam na fotografijama i polomljene grane. Rekli su mi kako je bila oluja odnosno kako je jedan dio zahvatila pijavica. Trajala je 15-ak minuta, zamračilo se, bila je tuča, odnosno čulo se kako led pada po crijepovima. To mi je pričala moja majka JH, sada pokojna. Predmetnu policu osiguranja je sklopila moja majka uz našu pomoć, moju i suprugovu. Ne sjećam se jesam li bila prisutna kada je sklapana polica, no sjećam se da smo tražili osiguranje svih objekata, nakon sklapanja police nismo ništa nadograđivali. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika odgovara kako je štetu prijavio suprug; suprug nije posebno naglašavao pijavicu, no jedan dio je bio zahvaćen pijavicom, to mi je preneseno.“

16. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice sud je utvrdio da je tužiteljica aktivno legitimirana pokrenuti postupak koju činjenicu je sud utvrdio:

- uvidom u policu osiguranja imovine - građevinski dio i stvari u kućanstvu broj: 078217002687 kako je ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik DH, [adresa], a osiguratelj Croatia osiguranje d.d. Zagreb, riječ je o višegodišnjem osiguranju koje počinje 25. rujna 2015. i traje do 25. rujna 2025., da je ugovorena godišnja premija osiguranja za razdoblje od 25. rujna 2019. do 25. rujna 2020. u svrhu naplate premije osiguranja i šteta za predmetno razdoblje,

- uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz kojeg proizlazi da je tužiteljica stekla predmetne nekretnine temeljem Ugovora o darovanju od 05. ožujka 2019. od JH,

-iz iskaza svjedoka JH proizlazi da je ista suglasna da tužiteljica potražuje osigurninu, odnosno da njezina prava iz osiguranja pripadnu tužiteljici.

17. U odnosu na navode tuženika kako se nije ostvario niti jedan od osiguranih rizika pa niti nema osnova za isplatu sud je utvrdio slijedeće:

-uvidom u prijavu štete od 24. lipnja 2019. utvrđeno je kako je osiguranik JH podnijela prijavu navodeći kao uzrok štete u mjestu [adresa], tuču i oluju i to na dan 22. lipnja 2019. (list 63-64). Iz zapisnika o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika od 29. lipnja 2019., potpisanog od strane predstavnika Croatia osiguranja d.d. kao osiguratelja i JH kao osiguranika, iz istog proizlazi kako je šteta nastala 22. lipnja 2019. u mjestu [adresa], s ostvarenim rizikom prema izjavi osiguranika – oluja, prema izjavi osiguranika olujni vjetar je srušio štagalj u cijelosti, štagalj 14x9 m pokriven crijepom, a s vanjske strane opšiven daskom. Konstrukcija od greda dužine 8 m i manjim poprečnim gredama pri vrhu krovišta, poprečne grede su na 2 m razmaka dužine 9 m, sve u potpunosti uništeno. Na dijelu štaglja koji nije srušen nedostaje djelomično crijep;

- uvidom u Policu osiguranja imovine - građevinski dio i stvari u kućanstvu broj: 078217002687 (dalje: Polica) utvrđeno je kako je ugovoreno osiguranje po Općim uvjetima za osiguranje imovine u primjeni od 1. svibnja 2017., Uvjetima za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 9. svibnja 2016., Uvjetima za osiguranje kućanstva u primjeni od 9. svibnja 2016 te klauzulama: Informacijama ugovaratelju prije sklapanja ugovora o osiguranju NŽO-INF-1/2018.

Predmet osiguranja su: 1. građevinski dio kuće prizemnice površine 57 m[2] , masivne građe, 2. stvari kućanstva stalno nastanjene kuće površine 57 m2 , 3. pomoćni objekt - štala pod istim krovom s ostalim pomoćnim objektima, povezano sa krovom kuće (osnovno osiguranje – program BASIC, iznos osiguranja 21.000,00 kn, premija osiguranja 40,53 kn), 4. građevinski dio samostalnog pomoćnog objekta – štagalj pod istim krovom sa ostalim pomoćnim objektima povezano sa krovom kuće, površine 20 m[2] , masivne građe, iznos osiguranja 1.500,00 kn po m (osnovno osiguranje program BASIC, iznos osiguranja 30.000,00 kn, premija osiguranja 57, 90 kn), 5. građevinski dio samostalnog pomoćnog objekta – štagalj, pod istim krovom sa ostalim pomoćnim objektima povezano sa krovom kuće, površine 38 m[2] , masivne građe, iznos osiguranja 1.000,00 kn po m[2] (osnovno osiguranje program BASIC, iznos osiguranja 38.000,00 kn, premija osiguranja 73,34 kn). Godišnja premija osiguranja od 25. rujna 2019. do 25 rujna 2020. iznosi 640,40 kn. Mjesto osiguranja je [adresa];

-svjedok CH koji je bio procjenitelj tuženika te u ime tuženika izašao na teren radi procjene štete iskazao je da su objekti bili u stanju identičnom kao što su prilikom uviđaja, nakon razgovora s oštećenicima unio je njihovu izjavu u zapisnik, misli da je navedeno da je šteta nastala od oluje, inače zna slikati okoliš, ukoliko vidi da je neko drvo srušeno, to i uslika, čisto kao dokaz da je bila vremenska neprilika, ne sjeća se s kim je konkretno razgovarao kod tužiteljice i ne sjeća se da li su mu spominjali pijavicu, pretpostavlja da bi unio u zapisnik da je prema iskazima bilo riječ o pijavici; iskaz svjedoka ukazuje se kao logičan i istinit;

-stalni sudski vještak Ana Bunčić, ing. građ. iskazala je na pitanje je li šteta nastala uslijed dotrajalosti i neodržavanja objekta, da je održivi vijek korištenja sličnih građevina 40-80 godina te da šteta nije nastala uslijed dotrajalosti i neodržavanja objekta, dok je predmetna šteta mogla nastati uslijed nekog jakog udara, bilo da je to bio vjetar ili potres, u svakom slučaju šteta nije nastala djelovanjem ljudske ruke; na koji iskaz nije bilo prigovora stranaka,

-svjedok JH, sada pok. iskazala je kako su 1965. kada se udala, štala i prvi štagalj već bili sagrađeni, a drugi štagalj je sagrađen 1967. ili 1968., sedamdesetih godina je taj drugi štagalj već jednom bio srušen, ona i suprug su ga ponovno napravili i on je bio dobar do navedenog događaja, koji iskaz u tome dijelu sud prihvaća kao istinit i uvjerljiv, iako je majka tužiteljice i mogla je biti zainteresirana za ishod postupka;

-ostali saslušani svjedoci TH, HH i ŠH iskazali su kako je zbog oluje i pojave pijavice došlo do oštećenja objekata u vlasništvu tužiteljice i to pomoćnih objekata (štagalj i štala), za istaknuti je kako je svjedok TH, suprug tužiteljice, koji je svakako zainteresiran za ishod postupka, no svjedok HH, iskazuje kao i ranije navedeni svjedok da je oluja došla sa jugozapada i da je šteta od pijavice bila u širini nekih 100-njak metara, trajala 15-tak minuta, lomila grane drveća, nosila ploče i crijepove s krovova kuća, svjedok IH, nije bio predmetnog dana prisutan, već je iskazao da su mu o vremenskim prilikama govorili kasnije prilikom posjete kod kuće tužiteljice; no iskazao je kako su bili srušeni crijepovi i polomljene grane drveća; iskaze svjedoka sud prihvaća kao istinite, logične i uvjerljive;

-prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda od 19. travnja 2021. o stanju vremena za područje Lipika prema podacima s klimatološke meteorološke postaje (KMP) Lipik na dan 22. lipnja 2019., koja je izabrana kao najbliža meteorološka postaja koja je reprezentativna za šire područje koje uključuje i traženu lokaciju ([adresa]), proizlazi kako je dana 22. lipnja 2019. u 7 h vjetar bio jačine (bf

- jačina vjetra određuje se prema Beaufortovoj ljestvici za procjenu jačine vjetra na kopnu) 2, u 14 h jačine (bf) 3, te u 21 h jačine (bf) 1; navode se atmosferske pojave i to grmljavina (električno pražnjenje, pri kojem se vidi bljesak i čuje grom), umjerena- jaka, trajanje 13:30- n spr (do u noć s prekidima), kiša umjerena-jaka, trajanje 14:50 - 18:45 spr (s prekidima), te od kasne večeri s prekidima; izmjerena je količina oborine (mm) 19.8 i to dana 23. lipnja 2019. (1mm = 1 litra/m[2] ) list 78 i 111; dakle vjetar je bio jačine u 7 h (bf - jačina vjetra određuje se prema Beaufortovoj ljestvici za procjenu jačine vjetra na kopnu) 2, u 14 h jačine (bf) 3, te u 21 h jačine (bf) 1.

18. Tužiteljica u podnesku od 24. svibnja 2021. navodi da je na području grada Lipika dana 22. lipnja 2019. bilo umjerene do jake grmljavine, umjerene do jake kiše i dr., a što potvrđuju navode iz tužbe koji podaci ne isključuju pojavu pijavice i oluje na području u [adresa] na mjestu gdje se nalaze nekretnine koje su predmet postupka. Navodi kako su o pojavi pijavice i oluje svi saslušani svjedoci iskazivali suglasno (TH, IH, ŠH).

19.Tuženik u podnesku od 28. svibnja 2021. navodi da je prema podacima mjerne postaje Lipik na dan štetnog događaja (22.06.2019.) evidentiran vjetar jačine 1 do 3 Bf te umjerena do jaka kiša, ovisno o djelu dana. U prijavi štete tužiteljica je kao uzrok štete navela oluju i tuču, no prema dostavljenim podacima hidrometeorološke službe, na dan štetnog događaja nije bilo niti oluje niti tuče. Prema čl. 12. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuća i stana olujom se, u smislu Uvjeta, smatra vjetar brzine 17,2 m/s, odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više. Smatrat će se da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar ako je vjetar lomio grane i stabla ili oštetio redovito održavane građevinske objekte. U slučaju sumnje osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvješćem hidrometeorološke službe. Dakle, prema uvjetima osiguranja prihvaćenim od strane tužiteljice, pravo na isplatu osiguranja postoji samo ako je jačina vjetra bila veća od 8 Bf, a takav podatak ne dokazuje se iskazima svjedoka već isključivo izvješćem hidrometeorološke službe. Obzirom na utvrđenu jačinu vjetra na dan štetnog događaja (1-3 Bf) koja jačina isključuje obvezu tuženika na naknadu štete, tuženik drži nepotrebnim svako daljnje raspravljanje o visini tužbenog zahtjeva. (list 132)

20. Izvršen je uvid u Uvjete za osiguranje građevinskog djela kuće i stana koji su u primjeni od 9. svibnja 2016. (dalje: Uvjeta) koji su sastavni dio Police (čl. 12.) te je utvrđeno kako je st. 1. određeno kako se olujom, u smislu ovih uvjeta, smatra vjetar brzine 17,2 m/s, odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više. Smatrat će se da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar ako je vjetar lomio grane ili stabla ili rušio redovito održavane objekte. U slučaju sumnje osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvješćem hidrometeorološke službe, st.2. šteta od oluje obuhvaćene su osiguranjem ako su prouzročena mehanička oštećenja stvari: 1. neposrednim djelovanjem oluje, 2. izravnim udarom predmeta oborenih ili nošenih olujom, st.3. o osiguranjima od oluje nisu obuhvaćene štete 4. na građevinskom objektu koji nije bio izgrađen prema načinu gradnje uobičajenom u tom mjestu ili koji je slabo održavan ili je dotrajao.

21. Ugovorena odredba (kako se olujom, u smislu ovih uvjeta, smatra vjetar brzine 17,2 m/s, odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali ili više) ne predstavlja nepoštenu odredbu ugovora shodno odredbi čl. 49. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 41/14, 110/15 i 14/19 -dalje: ZZP) uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o dobrovoljnom osiguranju, da su u Uvjetima za osiguranje građevinskog djela kuće i stana koji su u primjeni od dana 9. svibnja 2016. godine i koji su sastavni dio Police (Članak 12.), jasno navedeni parametri za nastup osiguranog slučaja – vjetra brzine od 17,2 m/2 odnosno 62 km/ h, a što da odgovara vjetru jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali ili više, te da se smatra da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar ako je vjetar lomio grane ili stabla ili rušio redovito održavane objekte, te u slučaju sumnje nastupanje takvih vremenskih uvjeta dokazuje se izvješćem hidrometeorološke službe.

22. U odnosu na navod tužiteljice kako je odredba uvjeta tuženika kojima se brzina vjetra dokazuje izvješćem Državno hidrometeorološke službe nepoštena odredba ugovora koju je nametnuo tuženik a s obzirom da se u konkretnom slučaju tužiteljici nameće obveza koju nije moguće ispuniti jer na licu mjesta ne postoji mjerna stanica hidrometeorološke službe već se najbliža stanica nalazi 16 km od mjesta osiguranog objekta, da je opće poznato da je pijavica lokalna pojava te mjerna stanica udaljena 16 km od lica mjesta ne može predstavljati dokaz koji bi isključio postojanje pijavice i olujnog vjetra na mjestu događaja o čemu su iskazivali svjedoci sud ističe kako se prema izvješću DHMZ ne navodi da naselje Antunovac nije obuhvaćeno tim izvješćem, no prihvaća da je udaljenost 16 km od Lipika do mjesta [adresa], koju činjenicu tuženik nije osporio i ista proizlazi iz podataka HAK-a.

23. Sud je iz izvedenih dokaza izveo zaključak da se ostvario osigurani rizik i to od olujnog vjetra, te da šteta nije nastala uslijed dotrajalosti i neodržavanja objekta, prihvaćajući u cijelosti iskaz stalnog sudskog vještaka koji je istakao da šteta nije nastala uslijed dotrajalosti i neodržavanja objekta, već uslijed nekog jakog udara poput vjetra ili potresa i nije nastala djelovanjem ljudske ruke.

24. Sud je prihvatio iskaze svjedoka koji su iskazivali o polomljenim granama i skinutim crijepovima s kuća, uzeo je u obzir da je mjesto [adresa] udaljeno 16 km od grada Lipika, te podatak iz zapisnika o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika od 29. lipnja 2019., potpisanog od strane predstavnika Croatia osiguranja d.d. kao osiguratelja i JH kao osiguranika, iz kojeg proizlazi kako je šteta nastala 22. lipnja 2019. u mjestu [adresa], te kako je po izjavi osiguranika "olujni vjetar srušio štagalj u cijelosti" pa sud zaključuje da je šteta na objektima tužiteljice posljedica olujnog nevremena.

25. Sud je stavio u korelaciju kako svjedoci u iskazima govore o polomljenim granama i skinutim crijepovima s kuća odnosno o pojavi pijavice s učinjenom štetom u širini od 100 m a prema Beaufortovoj ljestvici, međunarodnoj, iskustvenoj ljestvici od 13 stupnjeva (od 0 do 12) koja jačinu vjetra određuje na temelju vidljivih učinaka na kopnu ili na moru proizlazi da je olujno nevrijeme snažno meteorološko zbivanje koje karakteriziraju olujni vjetrovi, brzine oko 17-21 m/s (oko 60-75 km/h), što odgovara vjetru jačine 8 Bf te je praćeno drugim pojavama kao što su grmljavina s pljuskovima, tuča, a glavna odlika olujnog vjetra je jak vjetar koji je dovoljne jačine da kida grane s drveća i onemogućuje hodanje, dok je pijavica, atmosferski vrtlog promjera 10 do 100 m, kratkog trajanja (podaci sa internet stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda).

26. Stoga, sud ocjenjuje da je s obzirom na nastalu štetu (polomljene grane i skinuti crijepovi s objekata te u cijelosti srušen štagalj) na dan štetnog događaja vjetar bio jačine veće od 3Bf kojeg karakterizira slab vjetar, odnosno da je bio upravo olujni vjetar koji je kidao grane s drveća, skidao crijepove s objekata, te srušio štagalj.

27. Visina štete na osiguranim objektima utvrđena je iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ane Bunčić, ing.građ. od 26. travnja 2021., iz kojeg proizlazi:

1. Visina štete na štali i dva štaglja 1.1 štala i štagalj I (prema shemi građevina na strani 4)- oštećen pokrov, dio crijepa potpuno uništen. 1. popravak dijela površina krovnih ploha na kojima je crijep pomaknut iz ležišta, ali se može dalje koristiti, predviđeno preslagivanje neoštećenog crijepa količina 40m[2] , jedinična cijena 30,00, ukupno 1.200,00 kn.

2. Pokrivanje dijela krovnih ploha novim crijepom količina 40m[2] , jedinična cijena 60,00, ukupno 2.400,00 kn.

3. Opšav zabata štaglja daskom (7,10 X 3,12) /2= 11,08 m[2] jedinična cijena 55,00, ukupno 609,40 kn; odnosno ukupno 4.209,40 kn.

1.2. Štagalj II (prema shemi na strani 4) potpuno srušen, zarušeni materijal uklonjen.

1. izrada i montaža nosive konstrukcije zidova štaglja od drvene građe. Konstrukcija se sastoji od stupova dim. 16/16 cm na osnom razmaku cca 3,0 m međusobno povezanih uzdužnim i poprečnim veznim gredama. Jedinična cijena formirana je sa pretpostavkom korištenja 80% postojeće hrastove građi i 20% nove, u cijenu uračunat potreban okov za pričvršćenje. Obračun po m[2] tlocrtne površine. 12,90 x 7,10= 91,59 m[2] jedinična cijena 240,00, ukupno 21.981,60 kn.

2. Izrada i montaža krovne konstrukcije dvostrešnog krovišta koje se sastoji od podrožnica 16/16 cm na nosivim stupovima, sljemene grede 10/10 cm, rogova 12/14 cm. Jedinična cijena formirana je sa pretpostavkom korištenja 80% postojeće hrastove građi i 20% nove, u cijenu uračunat potreban okov za građu. Obračun po m[2] tlocrtne površine sa krovnim prepustima 12,90 x 7,50= 96,75 m[2] jedinična cijena 180,00 kn, ukupno 17.415,00 kn.

3. Letvanje krovne plohe za pokrov utorenim crijepom. Obračun po m[2] mjereno po kosini sa prepustom( 12,90 x 5,20) x 2= 134,16 m[2] jedinična cijena 38,00 kn, ukupno 5.098,08 kn.

4. Pokrivanje krovne plohe utorenim crijepom. Količina kao st. 3, 134,16 m[2] jedinična cijena 60,00 kn, ukupno 8.049,60 kn.

5. Pokrivanje sljemena krovišta sljemenjacima za utoreni crijep 23 m[2] jedinična cijena 60,00 kn, ukupno 1.380,00 kn.

6. Opšav vertikalnih ploha daskom (12,90x2+ 7,10)x 4,30+ (7,10x 3,12) /2= 152,55 m[2] jedinična cijena 55,00 kn, ukupno 8.390,25 kn; odnosno ukupno 62.314,53 kn.

1.1. Štala i štagalj I ukupan iznos štete 4.209,40 kn

1.2. Štagalj II ukupan iznos štete 62.314,53 kn odnosno sve ukupno 66.523,93 kn, pdv u iznosu od 16.630,98 kn, odnosno ukupno 83.154,91 kn.

2. Očitovanje o usklađenosti površine i opisa objekata (štala i dva štaglja) s podacima opisanim u polici osiguranja imovine.

Objekt opisan pod rednim brojem tri police osiguranja-štala pod istim krovom s ostalim pomoćnim objektima povezani s krovom kuće, odgovara objektu oznake 3b na shematskom prikazu, str. 4, nalaza u pogledu opisa. Površina štale je 57,51 m[2] bez dograđenog dijela iz štale. Objekt opisan pod rednim brojem 4. police osiguranja štagalj pod istim krovom s ostalim pomoćnim objektima povezan s krovom kuće, površine 20 m[2] , masivne građe, odgovara objektu oznake 3c na shematskom prikazu, str. 4. nalaza u pogledu opisa, ali ne i u pogledu površine. Stvarna površina štaglja je 74,55 m[2] . Objekt opisan pod rednim brojem 5. police osiguranja štagalj pod istim krovom s ostalim pomoćnim objektima povezan s krovom kuće, površine 38 m[2] , masivne građe, odgovara srušenom objektu oznake 3d na shematskom prikazu str. 4. nalaza u pogledu opisa, ali ne i u pogledu površine. Stvarna površina štaglja utvrđena je očevidom na temelju betonskih temeljnih stopa koje su na terenu vidljive i iznosila je 91,59 m[2] . (list 114-119)

28. Iz očitovanja stalnog sudskog vještaka od 27. kolovoza 2021. proizlazi da je visina štete na štali 1.080,00 kn, te na štaglju 1 3.129,40 kn. (list 142)

29. Na ročištu za glavnu raspravu 16. ožujka 2022. izveden je dokaz saslušanjem stalnog sudskog vještaka Ane Bunčić, ing. građ. koja je iskazala: " U cijelosti ostajem kod nalaza i mišljenja. Ukoliko bi se uzela površina od 38 m[2] , visina štete na štaglju 2 iznosila bi 25.853,68 kn plus PDV što iznosi 32.317,10 kn."

30. Tužiteljica u podnesku od 24. svibnja 2021. navodi da ne prigovora nalazu i mišljenju građevinskog vještaka. Vještakinja se u nalazu i mišljenju očitovala o usklađenosti površina i opisa objekata s podacima opisanim u polici osiguranja. Tako je vještakinja utvrdila da je objekt "štala" stvarne površine 57,51 m[2] , dok u polici osiguranja nije niti navedena površina koja se osigurava. Objekt "štagalj 1" ima stvarnu površinu od 74,55 m[2] , dok je policom osiguranja osigurana površina 20 m , a objekt "štagalj 2" ima stvarnu površinu od 91,52 m[2] , a osigurana je površina od 38 m[2] . U svezi ovakvih navoda vještakinje, tužiteljica mora ukazati sudu na prijevarno postupanje tuženice. Naime, iz same police osiguranja jasno je da je prednik tuženice, kao starija osoba, prevaren. Prije sklapanja police osiguranja, objekte su došli pregledati zastupnici tuženice kako bi se utvrdilo stanje objekata, njihova površina i dr. Nakon izvršenog pregleda, predniku tužiteljice predočena je polica osiguranja na potpis, koju je isti i potpisao. Ovakvo postupanje tuženice protivno je odredbama Zakona o zaštiti potrošača i to odredbama čl. 49. jer je predniku tužiteljice polica osiguranja koja je bila unaprijed sastavljena predočena na potpis, bez pregovaranja o sadržaju iste, te bez mogućnosti utjecaja na njezin sadržaj. Tako je predniku tužiteljice, unatoč izvršenom pregledu objekata, na potpis predočena polica sa manjim površinama od stvarnih. Sve ovo utjecalo je i na visinu osigurane svote te je tužiteljica onemogućena u potpunosti se naplatiti za nastalu štetu. Vještakinja je utvrdila da je na objektima nastala šteta u ukupnom iznosu od 83.154,91 kn i to na objektima označenim kao "štala i štagalj 1" u iznosu od 4.209,40 kn, a na objektu označenom kao "štagalj 2" u iznosu od 62.314,53, sve uvećano za pripadajući pdv od 25% u iznosu od 12.630,98. Za objekte "štala i štagalj 1" tužiteljica potražuje iznos od 4.209,40 kn uvećano za pdv, što ukupno iznosi 5.261,75 kn. Obzirom da je "štagalj 2" osiguran na iznos od 38.000,00 kuna, a vještakinja je utvrdila štetu na istom iznosu u od 62.314,53 (bez pdv-a), a to tužiteljica za ovaj objekt potražuje isplatu osiguranog iznosa od 38.000,00 kn.

31. Tuženik u podnesku od 28. svibnja 2021. navodi da u odnosu na izrađeni nalaz, ne ističe posebne prigovore, predlaže samo da vještak odvoji visinu štete na način da se izjasni koliko je šteta iznosila po pojedinim objektima. Ovdje se misli na zbirnu visinu u iznosu od 4.209,40 kn koja je izražena za štalu i štagalj 1 (točka 1.1. nalaza). Visinu štete je važno odrediti za svaki pojedini objekt obzirom da se kod podosiguranja osigurnina smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari. U tom smislu tuženik prigovara visini potraživanja specificiranoj u podnesku tužitelja od 24.05.2021. pogotovo za objekt štagalj 2 za kojeg tužitelj potražuje isplatu osiguranog iznosa od 38.000,00 kn. Primjenjujući pravila o podosiguranju, šteta na objektu štagalj 2 ne može biti veća od 25.548,00 kn. Naime, iz nalaza vještaka proizlazi da je stvarna površina srušenog objekta 91 m[2] , dok je osiguranje pokrivalo samo dio objekta u površini od 38 m[2] .2 Šteta na cijelom objektu, odnosno svih 91 m , iznosi 62.314,53 kn. Površina od 38 m predstavlja 0,41 % cijelog objekta, a 0,41 % od visine štete na cijelom objektu iznosi 25.548,00 kn, dakle manje od iznosa osiguranja. Zaključno, u odnosu na navode tužitelja o prijevarnom postupanju tuženika, tuženik smatra takve navode netočnima i paušalnima, pogotovo u situaciji u kojoj je polica osiguranja na snazi od 2015. i u te 4 godine od sklapanja pa do nastanka štete, niti tužiteljica niti njena prednica nisu poduzele niti jednu radnju usmjerenu na utvrđenje pravilne površine osiguranih objekata, a time i povećanja premije osiguranja. Drugim riječima, nisu niti pročitale sadržaj police. U konačnici, prije potpisivanja police svaka stranka koja postupa s minimalnom dužnom pažnjom dužna je provjeriti točnost podataka navedenih u istoj. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi prouzročene troškove parničnog postupka. (list 132-133)

32. Tužiteljica u podnesku od 7. rujna 2021. navodi da je vještak u svom očitovanju točno razlučio vrijednost popravka na štali u iznosu od 1.080,00 kn i štaglju 3.129,40 kn ili ukupno 4.209,40 kn. Radi se o iznosu koji je tužiteljica točno odredila u svom podnesku od 04.05.2021. na strani 2 u st. 4. Kada se ovom iznosu doda PDV dobije se iznos od 5.261,75 kn, a to je upravo iznos koji tužiteljica potražuje. Sve kako je i određeno u podnesku od 24.05.2021. (list 149)

33. Tuženik se u podnesku od 4. listopada 2021. očituje na dopunu nalaza vještaka AIG projekt d.o.o. te ističe kako na isto nema primjedbi. Kao što je ranije isticano, visinu štete je važno odrediti za svaki pojedini objekt obzirom da se kod podosiguranja osigurnina smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari, no tuženik ustraje u navodima kako se u konkretnom slučaju nije ostvario niti jedan od osiguranih rizika pa niti nema osnova za isplatu. U odnosu na podnesak od 28. svibnja 2021.g. ističe kako je tuženik omaškom naveo da površina od 38 m[2] predstavlja 0,41 % cijelog objekta, umjesto 41 %, pa ovime ispravlja učinjenu omašku. (list 151)

34. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka kao objektivan i izrađen po pravilima struke, a na koji stranke nisu imale primjedbi.

35. U odnosu na navode tužiteljice da je tuženik prijevarno postupao stavljajući u Policu manju površinu sud nije izveo takav zaključak jer je prije potpisivanja Police navedena površina bila lako uočljiva u Polici, uz nju su se vezali određeni iznosi kako osigurana svota tako i sam iznos premije osiguranja. Sud prihvaća navode tuženika kako tužiteljica niti njeni prednici nisu poduzeli niti jednu radnju usmjerenu na utvrđenje pravilne površine osiguranih objekata, a time i povećanja premije osiguranja od dana potpisivanja Police pa do nastanka štete.

36. Slijedom utvrđenog, sud je utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev u iznosu od 37.578,85 kn sada 4.987,57 EUR (32.317,10 kn sada 4.289,22 EUR šteta na štaglju 2 uzimajući u obzir površinu iz Police + 5.261,75 kn sada 698,35 EUR štala i štagalj 1, sve prema izračunu vještaka) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 16. veljače 2020. do isplate, sve sukladno odredbama čl.29.st.1., čl. 921. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) i odredbi čl. 943. istog Zakona kojom je propisano kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio (st.1.), odnosno ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan (st.2.). st. 3. istoga članka propisano je da ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma, dok je st. 4. propisano da ukoliko osiguratelj ne ispuni osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala. Dakle, kako je nesporno da je tužiteljica obavijestila tuženika o osiguranom slučaju koji se dogodio dana 22. lipnja 2019. i to dana 26. lipnja 2019. što proizlazi iz prijave štete, kao i da tuženik nije osporio otklon odštetnog zahtjeva tužiteljice ista osnovano potražuje zakonske zatezne kamate od 16. veljače 2020. do isplate (troškovnik vještaka glasi na datum od 15. veljače 2020. (list 13) koji je izrađen na zahtjev tužiteljice, u istome je utvrđena šteta na štali i štaglju I toč. III troškovnika i štagalj II toč. I troškovnika i na kukuruzani toč. II troškovnika, no kukuruzana nije predmet Police i nije obuhvaćena tužbom), odnosno odlučeno je kao u točki I. izreke.

37. Sud je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev do zatraženog iznosa od 5.741,82 EUR odnosno za iznos od 754,25 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 16. veljače 2020. do isplate, odbio kao neosnovan, odnosno odlučeno je kao u točki II izreke.

38. Odluka o naknadi parničnih troškova donesena je sukladno članku 154. st. 2. i 155. ZPP i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14 i 118/14 – dalje: Tarife). Tužiteljica je tužbom potraživala iznos od 7.328,29 EUR te je nakon nalaza i mišljenja vještaka postavila tužbeni zahtjev na iznos od 5.741,82 EUR.

Tužiteljica je u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspjela u omjeru od 86,86% (dosuđeni iznos je 4.987,57 EUR, a konačno postavljeni tužbeni zahtjev je 5.741,82 EUR), a u odnosu na osnov 100%, dok je tuženik uspio u odnosu na visinu sa 13,14%, a u odnosu na osnov sa 0%. Ukupan uspjeh tužiteljice je 93,43% (100%+86,86%=186,86%:2), dok je uspjeh tuženika 6,57% (13,14%:2), pa je ukupni uspjeh tužiteljice nakon djelomičnog povlačenja tužbe 86,86% (93,43%-6,57%). Tužiteljici su priznati traženi troškovi na ime sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR, na ime sastava podneska od 03. rujna 2020. iznosu od 50,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 24. rujna 2020. u iznosu od 200,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 21. listopada 2020. u iznosu od 200,00 EUR, na ime zastupanja na uviđaju na licu mjesta 09. veljače 2021. u iznosu od 200,00 EUR, na ime sastava podneska od 24. svibnja 2021. u iznosu od 200,00 EUR, na ime sastava podneska 31. kolovoza 2021. u iznosu od 200,00 EUR, na ime sastava podneska od 07. rujna 2021. u iznosu od 200,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 23. veljače 2022. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2. Tarife), na ime zastupanja na ročištu od 16. ožujka 2022. u iznosu od 200,00 EUR, na ime sastava žalbe od 09. svibnja 2022. u iznosu od 187,50 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 20. svibnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 02. rujna 2025. u iznosu od 200,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR, na ime sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 59,72 EUR, na ime sudske pristojbe na presudu u iznosu od 51,96 EUR odnosno ukupni troškovi u iznosu od 2.549,18 shodno uspjehu od 86,86% u ukupnom iznosu od 2.214,22 EUR te u cijelosti traženi trošak na ime građevinskog vještačenja u iznosu od 421,78 EUR odnosno ukupni troškovi u iznosu od 2.636,00 EUR te je odlučeno kao u točki I izreke. Tužiteljici nije priznat trošak na ime sastava prijedloga za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 EUR jer isti ne prileži u spisu.

U Pakracu, 25. rujna 2025.

S U D A C:

MATIJA STOKIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu i uručenje presude.

DNA:

1. Odvjetnica Ana Posavčić

Kutina, Kolodvorska 3/I

2. Odvjetničko društvo Župić & Partneri d.o.o.

Zagreb, Ulica Pere Budmanija 1