REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U ZABOKU
Matije Gupca 22, Zabok
Poslovni broj: Pp-2411/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna službe u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VŠ, državljanina RH, zastupanog po branitelju Ovj. JŠ, radi prekršajnih djela iz članka 229.st.2. u svezi st. 1.t.1., članka 229.st.2. u svezi st. 1.t.4. i članka 229.st.2. u svezi st. 1.t.46. sve Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Varaždin, Ispostava u Krapini, broj: Klasa:116-02/24-01/5020., Urbroj:443-02-04-16- 24-10 od 12.12.2024., nakon glavne rasprave provedena javno i dovršena dana 25. rujna 2025., u prisutnosti okrivljenika i branitelja okr., a odsutnosti punomoćnika ovl. tužitelja, te Presude javno objavljene istog dana u odsutnosti okrivljenika, branitelja okr. i punomoćnika ovl. tužitelja,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik: NŠ, sin V i J, rođ. **.**.1995. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], pismen, SSS i prekvalifikacija za vozač i poslužitelj jela i pića, po zanimanju računalni tehničar, vlasnik obrta [obrt], obrt za ugostiteljstvo i usluge, sa sjedištem u [adresa], oženjen, bez djece, s mjesečnim primanjima od oko 2.000,00 eura, bez vrjednije imovine, neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,
k r i v je
što nije:
1) u razdoblju od 02.04. 2024. do 21.10. 2024., kao poslodavac, fizička osoba obrtnik, vodio evidenciju o radnom vremenu za radnicu ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na propisan način, odnosno evidenciju o radnom vremenu ne vodi uredno, razumljivo i ažurno sukladno važećem Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine”, br. 73/17) jer nije vodio točne podatke o radnom vremenu koji se odnose na prekovremeni rad radnice, jer je ista radila od ponedjeljka do subote, jedan tjedan od 07 do 15 sati, a jedan tjedan od 15 do 23 sata, a uvidom u evidencije o radnom vremenu je utvrđeno da je radila od ponedjeljka do petka jedan tjedan ujutro od 07 do 15 sati, a jedan tjedan popodne od 15 do 23 sata, odnosno nije vodio evidenciju za subotu,
dakle, kao poslodavac, vlasnik obrta nije vodio evidenciju o radnici i o radnom vremenu na propisan način,
čime je počinio prekršaj iz čl. 5.st.2. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229. st.2. u svezi st.1.t.1. istog Zakona,
2) u razdoblju od 02.04. 2024.g. do 21.10. 2024., kao poslodavac, fizička osoba obrtnik, radnici ČŠ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koja je započela s radom dana 02.04.2024. dostavio primjerak ugovora o radu prije početka rada dana 02.04.2024.g. i nije joj dostavio primjerak prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja,
dakle fizička osoba obrtnik, poslodavac, nije radnici u propisanim rokovima dostavio primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje,
čime je počinio prekršaj iz čl. 14.st.5. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229.st.2. u svezi st.1. t.4. istog Zakona,
3) u razdoblju od 02.04. 2024.g. do 21.10. 2024., kao poslodavac, fizička osoba obrtnik, radnici ČŠ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojoj nije do dana dospijeća plaće za 04. 05. 06. 07. 08. i 09. mj.2024. isplaćena u cijelosti , nije dostavio obračun dijela plaće koji je bili dužni isplatiti (NP l) za 04.
05. 06. 07. 08. i 09. mjesec. 2024. u propisanom roku, odnosno do kraja mjeseca u kojem je dio plaće dospio za isplatu za prethodni mjesec, a što je nađeno u obavljenom inspekcijskom nadzoru, o čemu su sačinjeni Zapisnici od 6.11.2024., 11.11.2024., 26.11.2024., 2.12.2024. i 6.12.2024.,
dakle, kao fizička osoba obrtnik, poslodavac, radnici kojoj na dan dospjelosti nije isplaćena plaća nije dostavio obračune iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće,
čime je počinio prekršaj iz čl. 93. st.2. t. 1. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229. st.2. u svezi st.1.t.46. istog Zakona,
II. pa mu se na osnovu istih propisa, uz primj. čl. 37.st.1. i 3.t.1. Prekršajnog zakona,
u t v r đ u j e
novčana kazna
za djelo pod 1) u iznosu od 600,00 eura,
za djelo pod 2) u iznosu od 600,00 eura,
za djelo pod 3) u iznosu od 600,00 eura,
te uz primjenu članka 39. st. 1. t.2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
ukupna novčana kazna u iznosu od 1.800,00 eura (tisuću osamsto eura).
III. Okrivljenik je dužan novčanu kaznu, temeljem članka 33.st.10. Prekršajnog zakona, platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.
IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljenik u cjelini platio novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 1.200,00 eura novčane kazne, u određenom mu roku.
V. Ukoliko okrivljenik novčanu kaznu u iznosu od dvije trećine izrečene novčane kazne ne plati u roku 30 dana, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, postupit će se prema pravilima iz čl. 34.st.2. Prekršajnog zakona.
VI. Okrivljenik je dužan, temeljem čl. 138.st. 1. i st. 2. t. 2. 3. u svezi s čl. 139. Prekršajnog zakona, u svezi s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), platiti paušalne troškove ovog postupka u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), a imaju se uplatiti uplatom na državni proračun u istom roku kao i kaznu jer će se u protivnom naplatiti ovrhom, temeljem čl. 152.st.4. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, PU Varaždin, Ispostava u Krapini, pod brojem:
Klasa:116-02/24-1/5020., Urbroj:443-02-04-16-24-10 od 12.12.2024., podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenik NŠ, ispitan u nazočnosti branitelja, očitujući se na navode optuženja očitovao se da se smatra krivim za djelo prekršaja da radnici nije dostavio primjerak ugovora o radu prije početka rada i primjerak prijave za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te i da nije u propisanom roku radnici za mjesece u koje je dospjela plaća i isplaćena plaća u potpunosti nije dostavio obračun dijela plaće za isplatu za prethodni mjesec, a ne smatra se krivim da za radnicu nije vodio evidencije o radnom vremenu prema važećem Pravilniku. U svoju obranu je iskazao da je imenovanu radnicu ČŠ zaposlio u svom obrtu [obrt], radila je na radnom mjestu konobara sa sjedištem u [adresa], " [obrt]", sa radom je započela 2.4.2024. i prije početka rada sačinili su Ugovor o radu, i prije početka rada je isti ugovor na neodređeno vrijeme radnica potpisala. Osobno joj je nakon potpisa uručio primjerak Ugovora, međutim, radnica je mahnula rukom, nije ga preuzela, ostavljajući ugovor u poslovnom prostoru. Isto tako uručio joj je prijave na obavezno osiguranje s prvim danom početka rada, ali ih nije htjela zaprimiti. Kada je utvrdio da je prodavala robu sa strane i ubirala novac, dao joj je izvanredni otkaz Ugovora o radu 21.10.2024., kada ju je i odjavio sa obaveznih osiguranja, a slijedeći dan uručio joj je pisani i obrazloženi izvanredni otkaz. Posebno je iskazao da je radno vrijeme imenovane radnice bio jedan tjedan ujutro od 7-15, a drugi tjedan popodne od 15-23 sata, radni dani su joj bili od ponedjeljka do petka, subotom i nedjeljom nije radila, nije radila prekovremeno, tjedni odmor je koristila subotom i nedjeljom kada je u objektu radio sam ili njegova majka. U vrijeme kada je bila zaposlena ČŠ imao je zaposlene dvije radnice. Posebno je iskazao da je sate rada za imenovanu radnicu, odnosno evidenciju o radnom vremenu vodio uredno, razumljivo i ažurno, na temelju te evidencije radnica je primala plaću, prema Ugovoru isplata plaće je trebala biti do 5 u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, te je istu plaću isplaćivao uredno i radnica nikada nije imala prigovor na utvrđene sate rada i isplaćenu plaću, sve do prestanka rada. Nadalje je na poseban upit branitelja iskazao da dio dugovane plaće za mjesece 4., 5., 6., 7., 8. i 9. 2024. se odnosi na povećanu minimalnu plaću prema kolektivnom ugovoru, jer je njegovo računovodstvo obračun radilo prema starom kolektivnom ugovoru sa iznosom minimalne plaće od 840 eura bruto, to je razlika od oko 40 eura sa utvrđenim iznosom plaće 880 eura bruto, i u cijelom iznosu dospjele, a neisplaćene plaće isplaćeno 19.11.2024. putem pošte. Posebno je iskazao da radnica nije koristila godišnji odmor za 2024., uručio joj je odluku o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora tijekom 12. 2024., te joj je za neiskorišten godišnji odmor plaćana naknada. Na poseban upit branitelja na koji način je primijetio da radnica ne obavlja svoju dužnost korektno prema Ugovoru o radu, iskazao je da zbog toga što je primijetio da u vrijeme rada konobarice je znatno oscilirao promet ugostiteljskog objekta, za više mjeseci, baš u periodu 5-8 mjeseca promet je pao za 10000 do 20000 kuna, a nakon što je radnici dao izvanredni otkaz zbog utvrđenog manjka računa prema stanju robe, promet se je opet povećao to je bio i razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu. Nadalje je iskazao da obračune plaće nije uručivao radnici za svaku dospjelu plaću za utvrđene mjesece, jer je bilo dosta gužve i zanemario je tu obavezu, radnica nije tražila obračun plaće, a nakon izvršenog inspekcijskog nadzora to je sve ispravio te joj je sve dokumente dostavio 25.11.2024.
Na poseban upit branitelja iskazao je da se radnica nije žalila na odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu.
3. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 25. rujna 2025. proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedokinja ČŠ, MŠ i ĐŠ, a izvršen je i uvid i čitano je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-3), Obavijest počinitelju prekršaja po čl. 109.a PZ-a (list spisa br. 4-5), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 6.11.2024 od 11.11.2024. i od 26.11.2024. i od 6.12.2024. (list spisa br. 6-14 i 18-20), Zapisnik o ispitivanju svjedoka od 2.12.2024. (list spisa br. 15-17), Potvrda iz prekršajne evidencije MP (list spisa br. 21-22 i 23-24) i Punomoć branitelju.
4. Svjedokinja ČŠ iskazala je da je kod poslodavca VŠ u baru sa sjedištem u [adresa], započela s radom 2.4.2024., potpisala je ugovor o radu prije početka rada na neodređeno vrijeme, ali ugovor o radu nije dobila, nije dobila niti primjerak da je prijavljena na obvezna osiguranja, i ne sjeća se da li ih je uopće primila. Radila je do 21.10.2024. kada ju je poslodavac odjavio sa obveznih osiguranja, te je iz tih odjava u biti saznala da joj je dao izvanredni otkaz skrivljenim njezinim ponašanjem, a odluku i obrazloženje takve odluke nije uopće primila, sve dok nije otišla na inspekciju rada. Naglasila je da je upravo takva odluka njenog poslodavca da joj da izvanredni otkaz ugovora o radu, a bez da je prethodno sa njom razgovarao, pa je opomenuo, ponukala je da zaštiti svoja prava iz radnog odnosa preko inspekcije rada. Posebno je iskazala da je njezin raspored rada u razdoblju kad je radila kod tog poslodavca bio jedan tjedan ujutro od 7-15 sati, a jedan tjedan popodne od 15-23 sata, s time da je radila od ponedjeljka uključujući i subotu, a prema prethodnom dogovoru samo je bila slobodna nedjeljom. Na poseban upit suda da li je prigovarala evidentiranim satima rada, iskazala ja da nije prigovarala jer nije niti primala obračunske liste plaća, a zna da je osobnu "šihtericu" vodio vlasnik obrta, a obračune plaće je dobila tek nakon prestanka ugovora o radu. Nadalje je iskazala da se sjeća da je za te sate rada dobila neku naknadu, kao i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor i to nakon inspekcijskog nadzora. Godišnji odmor koristila je od svega par dana razmjerni dio, ali ne može točno reći u kojem trajanju i kada, čini joj se negdje početkom 8 mjeseca, za taj godišnji nije dobila odluku u pisanom obliku, već prema usmenom dogovoru sa poslodavcem. Dodala je da je u razdoblju rada od 4-10 mjeseca, dobivala plaću okvirno na njezin tekući račun oko 840 eura, plaće su joj isplaćivane redovno na tekući račun, a obračunske liste plaća dobila je poštom nakon nadzora inspekcije rada. Nadalje je iskazala da je u jutarnjoj smjeni obično radila sa šefom ili sa njegovom majkom, dok se nije smirila gužva, a u popodnevnoj smjeni je radila sama, sve do zatvaranja, kada je dolazio šef. Istakla je da je saznala da joj nije isplaćena plaća u iznosu propisanom kolektivnom ugovoru, tek nakon izvanrednom otkazu ugovora o radu i kada je došla kod inspekcije rada.
Na poseban upit branitelja da li je za vrijeme trajanja radnog odnosa kod okrivljenika poslodavca prigovarala i tražila bilo koji od pisanih dokumenata, svjedokinja je iskazala da ne, kao što je već rekla u svom iskazu, a nastavno na pitanje da li je prije nego što je dobila izvanredni otkaz ugovora o radu, od poslodavca dobila kakve opomene zbog neispunjavanja radne obaveze, svjedokinja je iskazala da ne. Na poseban upit branitelja da li ima kakva potraživanja od bivšeg poslodavca, svjedokinja je iskazala da ne, ništa ne traži, jedino zbog povrede njenog prava jer su prekršena njena prava radnika zatražila je pomoć inspekcije rada.
5. Svjedokinja MŠ iskazala je da u vezi predmeta raspravljanja ne može točno reći iz kojih razloga je izvršen inspekcijski nadzor u pogledu radnih prava radnice u nadziranom obrtu " [obrt]" za ugostiteljstvo i usluge sa sjedištem u [adresa], ali može reći da se radnica osobno obratila inspekciji rada radi zaštite svojih prava, te između ostalog iskazala pod upozorenjem, da je radila u rasporedu radnog vremena u jutarnjoj smjeni od ponedjeljka do subote od 7-15, te u popodnevnoj smjeni od ponedjeljka do subote od 15-23,00 sata, te je provjeravajući navode radnice izvršila uvid u Evidencije o radnom vremenu i našla da radnici nisu prema njenom iskazu uključene subote u sate rada. Iskazala je da je to djelo okrivljeniku stavila na teret zbog toga jer je povjerovala iskazu radnice, i samo na temelju iskaza radnice našla bitna obilježja djela da evidencije o radnom vremenu nisu vođene prema važećem Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije, jer je poslodavac dužan točno označiti dane i sate rada koji su odrađeni. Posebno je iskazala da osim izjave radnice nema drugih materijalnih dokaza da je doista Evidencija vođena u suprotnosti sa Pravilnikom u odnosu na spornu subotu, nema saznanja da bi radnica podnosila kakav prigovor poslodavcu na vođenje evidencije rada bez njene odrađene subote. U odnosu da poslodavac nije prije početka rada dostavio primjerak Ugovora o radu radnici, našla je prema iskazu radnice, a isto tako i u odnosu na dostavu radnici primjerka prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dok u odnosu na djelo da do dana dospijeća plaće u svakom mjesecu za vrijeme rada nije isplaćena plaća u potpunosti, bilo je vidljivo iz dokumentacije obračuna plaće, s obzirom da nisu isplaćivali plaću prema novom kolektivnom ugovoru koji je u to vrijeme bio na snazi, pa je ispalo da nisu isplatili plaću u potpunosti, a nisu niti dostavili obračun dijela plaće koji su bili dužni platiti za razdoblje dospjelih plaća u 4, 5, 6,7, 8 i 9 mjesecu 2024. Na poseban upit suda u kojim danima i kako je bilo raspoređeno radno vrijeme objekta, iskazala je da joj je u sjećanju ostalo da radnim danom od 7-23 sata, za nedjelju se ne sjeća, a uz imenovanu radnicu ČŠ u objektu je radila još majka vlasnika i vlasnik obrta.
Na poseban upit branitelja okr. da li se sjeća kada je radnica podnijela prijavu inspekciji da li prije izvanrednog otkaza ugovora o radu ili poslije, iskazala je da misli da nakon izvanrednog otkaza ugovora o radu.
6. Svjedokinja ĐŠ iskazala je da je u tom istom objektu kao obrtnica radila od 2005., a nakon toga 2022. svoj obrt otvorio je njezin sin, te je sa njom 2023. sklopio Ugovor o radu, prijavio je tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, i radi od ponedjeljka do petka jedan tjedan od 7-15 sati, a u popodnevnoj smjeni od 15-23 sata. Radno vrijeme ugostiteljskog objekta je od ponedjeljka do subote od 6-23 sata, a nedjeljom od 7-15 sati, s time da u vremenu od 6-7 sati posao u objektu i otvaranje objekta dok ne dođe radnik konobar, obavlja sam vlasnik obrta. Posebno je iskazala da je ČŠ kao radnica konobar, radila u smjenama od ponedjeljka do petka od 7-15 sati i u popodnevnoj smjeni od 15-23 sata, a subotom i nedjeljom nije radila. Dodala je da svaki od zaposlenih radnika u obrtu dobije Ugovor o radu prije početka rada, kao i nakon početka rada prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pa zbog toga smatra da je i tako postupljeno prema ČŠ, iako ne zna kuda bi ona stavila Ugovor, ona ga nije vidjela u poslovnom prostoru. Iskazala je da se ne sjeća da bi dobila kakvu razliku plaće u razdoblju od 4-10 mjeseca 2024. Dodala je da je uredno primala obračunske liste plaća, koje radi knjigovođa, dok Evidencije o radnicima vodi vlasnik obrta sam. Nadalje je iskazala da zna zbog čega je ČŠ dobila izvanredni otkaz ugovor o radu, da zbog toga najviše što je pogrdno opisivala dolazak gostiju za šank putem Facebooka, vrijeđala porukama goste i odnosa prema radu, a koji se sastoji u tome da je dolazila na posao kasnije, da se priprema na posao odnosio na radno vrijeme kad su već gosti bili u objektu, nije održavala čistoću šanka i drugih prostorija, često je izbivala iz posla, koristila sredstva sitnog novca, te sjedila sa gostima, zbog čega je poslodavac bio nezadovoljan njezinim radom. Iskazala je da u obrtu radi samo vlasnik obrta, njezin sin i ona, i osobno je bila prisutna razgovoru o zapošljavanju ČŠ, a nisu znali njen odnos prema radu i njeno ponašanje kao radnika prije zapošljavanja, trebaju radnika, ali ne mogu naći.
Na poseban upit branitelja okr. da li se radnica ČŠ žalila poslodavcu zbog uvjeta rada ili odnosa prema njoj, svjedokinja je odgovorila da se njoj nije nikad požalila i nema saznanja da li se poslodavcu žalila, ali zna da svaki prigovor radi izvršenja rada je ČŠ shvaćala kao teško psihičko zlostavljanje, a nastavno na upit branitelja okr. da li zna na kojoj adresi živi ČŠ, svjedokinja odgovara da zna, da je navedena adresa na dokumentima kod poslodavca u [adresa], a doista živi u [adresa].
7. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, iskaza svjedokinje ČŠ, kao radnice okrivljenog poslodavca i posebno svjedokinje MŠ, koja je neposredno izvršila uvid u radnopravnu dokumentaciju okrivljenika te koja kao službena osoba nema razloga teretiti okr. za djela koje ne bi počinio i za koja ne bi našla osnovu sumnje, pa je svoju vjeru Sud poklonio ČŠ, MŠ u cijelosti, našavši ga i sukladnim materijalnim dokazima u spisu, posebno Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 6.11.2024 od 11.11.2024. i od 26.11.2024. i od 6.12.2024., list spisa br. 6-14 i 18-20, analizirajući svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ovaj Sud uzeo je dokazanim prekršajna djela okrivljenika našavši u njegovim djelima sva bitna obilježja prekršaja za djelo pod 1) iz članka 229.st.2. u svezi st. 1.t.1. Zakona o radu, za djelo pod 2) iz članka 229.st.2. u svezi st. 1.t.4. istog Zakona i za djelo pod 3) iz članka 229.st.2. u svezi st. 1.t.46. istog Zakona.
7.1. U odnosu na iskaz svjedokinje ĐŠ, uspoređujući iskaz sa iskazima prethodnih svjedokinja, te analizirajući njen iskaz, konkretno u odnosu na isplatu plaće u odnosu na povećanje prema kolektivnom ugovoru, za koju uopće ne zna da bi primila, te nelogičnoj tvrdnji da zaposlena radnica nije radila u subotu niti u nedjelju, da su te dane radili ona i vlasnik obrta, jer poslodavac zapošljava radnike upravo za potrebe za njihovim radom u radno vrijeme ugostiteljskog objekta, koje je nesporno bilo u subotu od 6-23,00 sata, a nedjeljom od 7-15,00 sati, to je utvrđeno da je svjedokinja nesporno pristrana u odnosu na okrivljenika.
7.2. Stoga je Sud okrivljenika proglasio krivim i utvrdio mu novčane kazne u ublaženom iznosu za svako djelo posebno, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, cijeneći okolnosti počinjenja djela i težinu djela obzirom na vrijednost zaštićenog dobra i stupanj odgovornosti okrivljenika, a u smislu odredbe članka 37.st.1. i 3. t. 1. Prekršajnog zakona, za koju ublaženu kaznu se uzima da je srazmjerna težini počinjenih djela i stupnju odgovornosti okrivljenika, te ocijenivši da će se istom kaznom postići cilj i svrha kažnjavanja.
8. Naime, u odnosu na djelo pod 1) izreke, prema odredbi čl. 5.st.2. Zakona o radu, propisano je da evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, dok je čl. 229. st. 2. Zakona zapriječena novčana kazna u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura za poslodavca fizičku osobu ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu, a prema važećem Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 55/2024). Prema odredbi čl. 2. Pravilnika, evidencija iz članka 1. ovoga Pravilnika koju je poslodavac dužan voditi sadržava podatke iz: 1. evidencije o radnicima koji kod poslodavca obavljaju poslove na temelju ugovora o radu,2. evidencije o fizičkim osobama koje za poslodavca obavljaju poslove na temelju drugih ugovora ili posebnih propisa, 3. evidencije o radnom vremenu radnika, a prema čl. 13. istog Pravilnika, evidencija o radnom vremenu radnika sadrži sljedeće podatke: 1. ime i prezime radnika, 2. datum u mjesecu,3. početak rada, 4. završetak rada, 5. vrijeme i sati zastoja, prekida rada i sl. do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, 6. ukupno dnevno radno vrijeme, 7. sati terenskog rada, 8. sati pripravnosti, 9. vrijeme nenazočnosti na radu: a) sati korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg), b) neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom, c) sati spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, d) sati plaćenog dopusta i odsutnosti s rada, e) sati očinskog dopusta i dopusta drugog posvojitelja, f) sati neplaćenog dopusta za pružanje osobne skrbi, g) sati neplaćenog dopusta kandidata za Predsjednika Republike Hrvatske, zastupnika u Hrvatski sabor, člana županijske skupštine, gradskog ili općinskog vijeća, župana, gradonačelnika ili načelnika općine i njihove zamjenike, h) sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, i) sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove, j) sati nenazočnosti zbog vojne obveze ili služenja u ugovornoj pričuvi, k) sati provedeni u štrajku, l) sati isključenja s rada (lockout), dok st. 2. istog članka istog Pravilnika, osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom (sati rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom i sl.).
8.1. Uvidom u materijalne dokaze, posebno Zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 6.11.2024 od 11.11.2024. i od 26.11.2024. i od 6.12.2024., list spisa br. 6-14 i 18-20, te iskazom svjedokinje ČŠ i svjedokinje MŠ, nije sporno da okrivljenik kao poslodavac, s radnicom ČŠ, koja je u obrtu okrivljenika " [obrt]" obrt za ugostiteljstvo i usluge, u prostorijama " [obrt]", na adresi [adresa], radila na poslovima konobarice od 2.4.2024. do 21.10.2024., prema vlastitom iskazu na Zapisnik svjedokinji Kseniji Ogrizek 2.12.2024., upozorena na sva prava i obveze prije davanja iskaza, da je za poslodavca počela raditi 2.4.2024. do 21.10.2024. na poslovima konobarice, od ponedjeljka do subote, jedan tjedan od 07 do 15 sati, a jedan tjedan od 15 do 23 sata, a uvidom u evidencije o radnom vremenu je utvrđeno da je radila od ponedjeljka do petka jedan tjedan ujutro od 07 do 15 sati, a jedan tjedan popodne od 15 do 23 sata, odnosno kao poslodavac nije vodio evidenciju o radnom vremenu na propisani način, budući nije evidentirao rad radnice za subotu, odnosno evidenciju o radnom vremenu nije vodio uredno, razumljivo i ažurno sukladno važećem Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, jer nije vodio točne podatke o radnom vremenu koji se odnose na prekovremeni rad radnice, čime je ostvario bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 229.st.2. u svezi st. 1. t.1. Zakona o radu, te mu je isto djelo i u potpunosti dokazano.
8.2. Obrana okrivljenika u odnosu na to djelo da radnica nije radila subotom i nedjeljom, da je koristila tjedni odmor, da je radio on i druga konobarica, njegova majka, nije prihvaćena jer nije logična niti uvjerljiva, nasuprot iskaza svjedokinje ČŠ koja je uvjerljivo i logično točno navela dane i sate rada, pa je i životno, logično za prihvatiti da je radnica radila u subotu, nije radila nedjeljom, a kako nije dobivala obračunske liste plaća nije ni znala koliko sati rada odrađuje, s obzirom da je evidenciju rada vodio okrivljenik, slijedom čega njegova obrana nije prihvaćena.
9. U odnosu na djelo pod 2) izreke, prema odredbi čl. 14. st. 5. Zakona o radu, propisano je da je poslodavac dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu, dok čl. 229.st.2. u svezi st.1. t.4. istog Zakona zapriječena je novčana kazna u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura za poslodavca fizičku osobu ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
9.1. U odnosu na to djelo prekršaja, nije sporno da okrivljenik, radnici ČŠ, nije dostavio primjerak ugovora o radu prije početka rada 2.4.2024 te primjerak prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja, kako je to uvjerljivo iskazala svjedokinja ČŠ , a potvrdila svjedokinja MŠ, vidljivo i iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, a i sam okrivljenik priznao je to djelo prekršaja, to je okrivljenik ostvario sva bitna obilježja i tog djela prekršaja i isto mu je u cijelosti dokazano.
10. Nadalje, u odnosu na djelo pod 3) izreke, prema odredbi čl. 93. st. 2. Zakona o radu, propisano je da poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
10.1. Nesporno je dokazano, priznanjem okrivljenika te iskazima svjedokinje ČŠ i svjedokinje MŠ, te uvidom u materijalne dokaze u spisu, posebno uvida u Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, list spisa br.6-14 i 18- 20, da okrivljenik, kao poslodavac, bivšoj radnici, ČŠ, u roku dospjelosti nije isplatio plaću za mjesece travanj, svibanj, lipanja, srpanj, kolovoz i rujan 2024., te u tom slučaju nije radnici do kraja mjeseca u kojem je dio plaće dospio za isplatu za prethodni mjeseci, dostavio obračune u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, a koji je bio dužni isplatiti sukladno Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN 68/23), to je ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja iz odredbe čl. 229.st.1. i 2.t.46. Zakona o radu.
11. Pri odmjeravanju visine kazne okrivljeniku, uzete su obzir sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, članak 36.st.1. i 2. PZ-a, posebno stupanj krivnje jer se radi o kršenju prava radnika iz radnog odnosa, opasnost djela te svrhu kažnjavanja koje se očituje da je i Zakonodavac ista djela prekršaja svrstao u najteža djela povrede prava radnika, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, ranije ponašanje okrivljenika, od olakotnih okolnosti nađeno je neosuđivanost okrivljenika niti za jedno djelo prekršaja, dok otegotne okolnosti nisu nađene, pa je okrivljeniku odmjerio i izrekao ukupnu novčanu kaznu kao u izreci u ublaženom iznosu, primjenom odredbe čl. 37.st.1. i 3. t.1. PZ-a, razmjerno težini počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti, ocijenivši da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini prekršaje, a ujedno da će se primjenom kazne utjecati na svijest okrivljenika o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti koje se zakonom žele zaštiti.
12. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ukoliko okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne ista smatrati plaćenom u cijelosti, u roku od 30 dana od dana primitka ove Presude.
13. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Odluci Vlade RH o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika, a okrivljenik ih je dužan platiti jer je proglašen krivim za prekršaje.
Temeljem iznijetog valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zaboku 25. rujna 2025.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Ivanka Vinković, v.r.
Marija Bračun, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog svih osnova prema odredbi čl. 194.st.1. Prekršajnog zakona. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku,
2. Branitelju okr.,
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. Pismohrana, ovdje.-
Po pravomoćnosti:
1. Referadi za izvršenje ovog Suda.-
