REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-368/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Ivane Bilušić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog BL, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog BL, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu od 11. kolovoza 2025. broj Kov-235/2025-3, u sjednici održanoj 25. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog BL kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je odbijen prijedlog za izdvajanjem iz spisa predmeta, kao nezakonitih dokaza, fotografija porušenih stabala na listu 3 spisa te procjene šumske štete u svrhu osiguranja dokaza na listovima 14 do 22 spisa.
2. Protiv tog rješenja je žalbu podnio okrivljeni PL putem branitelja Denisa Mecznera, odvjetnika u Samoboru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s pobijano rješenje ukinuti i iz spisa izdvojiti osporavane dokaze.
3. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. u vezi s člankom 495. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.), prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba je neosnovana.
5. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, ne označavajući o kojoj bi se bitnoj povredi imalo raditi. Sadržajem žalbe žalitelj upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., doslovno prepisujući zakonski tekst pojedinih oblika ove bitne povrede ali podrobnije ne obrazlaže u čemu bi se te povrede sastojale. Suprotno paušalnim žalbenim navodima, izreka pobijanog rješenja nije proturječna izloženim razlozima, a prvostupanjski sud je, u pogledu odlučnih činjenica, označio jasne i logične razloge, koji nisu proturječni sadržaju isprava i iskaza danih u postupku.
6. Nasuprot daljnjim tvrdnjama žalitelja, prvostupanjski sud je, pravilno i potpuno utvrđujući činjenično stanje, osnovano zaključio kako su osporavani dokazi zakoniti dokazi.
6.1. Žalitelj nije u pravu kada, ponavljajući navode iz prijedloga za izdvajanjem, tvrdi da su osporavani dokazi nezakoniti jer su fotografija i procjena šumske štete nastali bez sudjelovanja okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, državnog odvjetništva.
6.2. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio kako se, u pogledu slikovnog dokumenta sa lista 3 spisa, radi o preslici fotografije koja je elektroničkom poštom dostavljena u prilogu kaznene prijave koju je RL podnio Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu. Isto tako, kod procjene šumske štete na listovima 14 do 22 spisa, vidljivo je da je riječ o nalazu i mišljenju Ivana Grginčića, stalnog sudskog vještaka za šumarstvo, lovstvo i drvopreradu, s procjenom šumske štete u svrhu osiguranja dokaza, koji je oštećena JL pribavila i dostavila Policijskoj postaji Samobor nakon kaznene prijave RL podnesene 15. studenog 2024. državnom odvjetniku. Razvidno je, dakle, kako je riječ o dokumentima koje su RL, odnosno oštećena JL, dobrovoljno dostavili državnom odvjetniku i policiji, potkrjepljujući navode podnesene kaznene prijave, u stadiju postupka u kojem se, protivno stavu žalitelja, ne traži prisustvovanje suprotne strane, pa da bi se njihovim nastankom kršila zajamčena prava obrane (načela "jednakosti oružja"), kako to žalitelj aludira žalbom. Ovako prikupljeni podaci su koristan materijal državnom odvjetniku za daljnje poduzimanje potrebnih radnji, sukladno njegovim ovlastima iz članka 38. ZKP/08.
6.3. Isto tako, ističe se žalitelju kako okolnost da je nalaz i mišljenje s procjenom šumske štete izrađen na temelju narudžbe naručiteljice JL, oštećenice, u postupku osiguranja dokaza, bez naloga državnog odvjetnika, sama po sebi, ne čini taj dokaz nezakonitim. Okolnosti zbog kojih se nalaz i mišljenje vještaka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, propisani su u članku 311. stavku 1. ZKP/08., a u ovom slučaju o tomu nije riječ.
6.4. Prigovarajući mogućoj "manipulaciji" u nastanku osporavane dokumentacije, a prijedlogom za izdvajanjem ističući i njenu "neistinitost, netočnost i nepotpunost", žalitelj osporava vjerodostojnost ovih dokaza, čime ne iznosi razloge pobijanja njihove zakonitosti. Pored toga, problematizirajući srodstvo podnositelja kaznene prijave RL s JL, kao oštećenicom, žalitelj ne iznosi relevantnu argumentaciju kojom bi opravdao svoje tvrdnje o nezakonitosti pribavljanja dokaza.
7. Imajući u vidu navedeno, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda kako prijedlog okrivljenika za izdvajanjem osporavanih dokaza, kao nezakonitih, nije osnovan.
8. Slijedom izloženog, budući da žalbenim navodima nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Velika Gorica, 25. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
