- 1 -              Rev 507/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 507/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. T., OIB ..., iz Z., zastupan po punomoćnici S. G., odvjetnici u Z., protiv tužene D. T., OIB ..., iz O., zastupane po punomoćnici Ž. R. R., odvjetnici u O., radi prestanka uzdržavanja, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ob-30/2022-2 od 26. listopada 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-417/2021-17 od 30. lipnja 2022., u sjednici održanoj 13. rujna 2023.,

 

p r e s u d i o   j e:

 

              Odbija se revizija tuženice.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

 

              "I/ Odbija se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

 

"Utvrđuje se da tužitelju T. T., OIB ..., Z., prestaje obveza uzdržavanja tužene D. T., OIB ..., iz O., temeljem pravomoćne i ovršne sudske nagodbe zaključene dana 20. svibnja 2019. kod Općinskog suda u Osijeku br. P Ob-257/18 sa danom 1. prosinca 2021.godine."

 

u cijelosti.“.

 

2. Presudom suda drugog stupnja preinačena je presuda suda drugog stupnja te je presuđeno:

 

„I. Usvaja se žalba tužitelja preinačuje se presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: P Ob-417/2021-17 od 30. lipnja 2022. te se tužbeni zahtjev tužitelja usvaja tako da se utvrđuje da tužitelju T. T. prestaje obveza uzdržavanja tužene D. T. koja je obveza utvrđena ovršnom sudskom nagodbom Općinskog suda u Osijeku od 20. svibnja 2019. posl. br. P Ob-257/18. i to sa danom 30. prosinca 2021.“.

 

3. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dozvoljenu rješenjem ovog suda poslovni broj Revd 646/2023 od 22. veljače 2023. podnosi tuženica zbog pitanja:

 

„1. Podrazumijeva li pravni standard "redovitog i urednog ispunjavanja obveza" studenta iz čl. 290. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20 – dalje: ObZ) polaganje ispita, upisivanje godine, pa makar i djelomično, polaganje kolokvija, pristupanje predavanjima i sl., makar se radilo i o izvanrednom studiju ili podrazumijeva samo završetak studija u određenom roku?

 

2. Ispunjava li student redovito i uredno svoje obveze i kad zbog opravdanih osobnih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga), ali i objektivnih organizacijskih razloga na strani fakulteta (pandemijski uvjeti), dakle razloga koji se ne mogu pripisati njegovoj krivnji, nije uspio ispuniti obveze tekuće akademske godine?“.

 

4. Na reviziju je odgovoreno.

 

5. Revizija je neosnovana.

 

6. U ovoj fazi postupka među strankama nije sporno  da je tužena rođena ... i 2016/2017. upisala fiziku na odjelu fizike na sveučilištu u O. kao redovni student, od kojeg studija je odustala te se upisala akademske 2017/2018. kao redovni student na Ekonomski fakultet u O. na Preddiplomski sveučilišni studij Marketing i da je akademske godine 2019/2020. upisala 3. godinu na Ekonomskom fakultetu, a akademske 2020/2021. upisala je ponovno 3. godinu Ekonomskog fakulteta studij marketing, kao i akademske 2021/2022.

 

7. Nadalje sudovi utvrđuju iz dostavljenih potvrda Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera Ekonomskog fakulteta u O. i da je tuženica u međuvremenu položila sve ispite na preddiplomskom sveučilišnom studiju Marketing osim ispita kvantitativne metode za poslovno udruživanje, za koji ispit je odradila vježbe i kolokvije koji su preduvjet za usmeni dio ispita, a ispitni rok je u lipnju ili srpnju, napisala završni rad no istog može predati tek kada položi i usmeni dio za sada još jedinog ne položenog ispita. Od ukupnog broja ECTS bodova 180 koliko je potrebno za upis na diplomski sveučilišni studij, tuženica je ostvarila 174. ECTS bodova s prosjekom ocjena na ukupno položenih 37 ispita 3,545, a upisala je ali nije za sada položila jedino ispit na kolegiju kvantitavne metode za poslovno odlučivanje koji nosi 5 bodova i završni rad koji također nosi 5 ECTS bodova.

 

8. Odredbom čl. 290. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 - dalje: ObZ) propisano je:

 

„(1) Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene dvadeset šeste godine života djeteta.

 

(2) Punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka, a ne može se zaposliti, roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja ako dijete nije navršilo dvadeset šest godina.

 

(3) Obveza uzdržavanja punoljetnog djeteta iz stavka 2. ovoga članka prestat će i prije isteka godine dana od prestanka obrazovanja u trenutku kad dijete navrši dvadeset i šest godina.

 

(4) Punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.

 

(5) Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga članka ima pravo od djeteta, nadležnih tijela i pravnih osoba tražiti i dobiti podatke o djetetovu obrazovanju, odnosno zaposlenju.

 

(6) Smatra se da učenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekuće školske, odnosno akademske godine.“.

 

9. Dakle iz odredbe čl. 290. st. 1. ObZ-a slijedi da je se roditelj ne može osloboditi svoje obveze uzdržavanja punoljetnog djeteta do 26 godine života ako se dijete redovno školuje.

 

Pitanje redovnog školovanja, prema pravnom shvaćanju ovog suda, a s obzirom na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena, odgovor leži u okolnostima svakog pojedinog slučaja pri čemu treba uzeti primjerice u obzir, dužinu školovanja, učestalost ispunjavanja obveza iz školovanja, intenzitet i broj obveza koje konkretno školovanje, nosi broj preostalih obveza koje su djetetu prestale da bi se školovanje dovršilo, te učestalost i razloge eventualnog ponavljanja školske godine.

 

Time je i odgovoreno na 1. pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.

 

10. U okolnostima konkretnog slučaja vodeći računa i o okolnostima koje je pravilno ocijenio i sud drugog stupnja i to da tuženica u 6 godina nije završila Preddiplomski studiji Marketinga, koji inače traje 3 godine, da je tri puta upisala treću godinu studija i da je za vrijeme fakultetskog obrazovanja promijenila studiji, pravilno je sud drugog stupnja ocijenio da ne postoje uvjeti iz čl. 290. st. 1. ObZ-a koji bi i dalije obvezivali tužitelja uzdržavati tuženicu, slijedom čega je pravilno preinačio presudu suda prvog stupnja i prihvatio tužbeni zahtjev.

 

11. Glede drugog postavljenog pitanja, sudovi se nisu bavili niti su utvrđivali činjenice iz kojih bi slijedila eventualna primjena odredbe čl. 290. st. 6. ObTZ-a pa se stoga na njega ne može odgovoriti drugačije nego što odgovor na njega daje sama citirana odredba.

 

12. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci, primjenom odredbe čl. 391. st. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).

 

Zagreb, 13. rujna 2023.

 

 

 

                                           Predsjednik vijeća:

                                                                                          mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IZDVOJENO PODUPIRAJUĆE MIŠLJENJE

suca izvjestitelja u predmetu poslovni broj Rev 507/2023-2

 

 

 

1. U gore označenom predmetu odlukom je trebalo odgovoriti na pitanje koje glasi:

 

„1. Podrazumijeva li pravni standard "redovitog i urednog ispunjavanja obveza" studenta iz čl. 290. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20 – dalje: ObZ) polaganje ispita, upisivanje godine, pa makar i djelomično, polaganje kolokvija, pristupanje predavanjima i sl., makar se radilo i o izvanrednom studiju ili podrazumijeva samo završetak studija u određenom roku?“.

 

2. Većina u vijeću smatra da odgovor na ovo pitanje treba glasiti:

 

„9. Dakle iz odredbe čl. 290. st.1. ObZ-a slijedi da je se roditelj ne može osloboditi svoje obveze uzdržavanja punoljetnog djeteta do 26 godine života ako se dijete redovno školuje.

 

Pitanje redovnog školovanja, prema pravnom shvaćanju ovog suda, a s obzirom na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena, odgovor leži u okolnostima svakog pojedinog slučaja pri čemu treba uzeti primjerice  u obzir, dužinu školovanja, učestalost ispunjavanja obveza iz školovanja, intenzitet i broj obveza koje konkretno školovanje, nosi  broj preostalih obveza koje su djetetu prestale da bi se školovanje dovršilo, te. učestalost i razloge eventualnog  ponavljanja školske godine.

 

Time je i odgovoreno na 1. pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.“.

 

3. S obzirom činjenične okolnosti konkretnog slučaja vodeći računa i o okolnostima koje je pravilno ocijenio i sud drugog stupnja i to da tuženica u 6 godina nije završila Preddiplomski studiji Marketinga, koji inače traje 3 godine, da je tri puta upisala treću godinu studija i da je za vrijeme fakultetskog obrazovanja promijenila studiji, pravilno je sud drugog stupnja ocijenio da ne postoje uvjeti iz čl. 290. st. 1. ObZ-a koji bi i dalije obvezivali tužitelja uzdržavati tuženicu, većina sudaca u Vijeću smatra da je sud drugog stupnja pravilno preinačio presudu suda prvog stupnja i prihvatio tužbeni zahtjev.

 

4. Odredbom čl. 290. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 - dalje: ObZ) propisano je:

 

„(1) Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene dvadeset šeste godine života djeteta.

 

(2) Punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka, a ne može se zaposliti, roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja ako dijete nije navršilo dvadeset šest godina.

 

(3) Obveza uzdržavanja punoljetnog djeteta iz stavka 2. ovoga članka prestat će i prije isteka godine dana od prestanka obrazovanja u trenutku kad dijete navrši dvadeset i šest godina.

 

(4) Punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.

 

(5) Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga članka ima pravo od djeteta, nadležnih tijela i pravnih osoba tražiti i dobiti podatke o djetetovu obrazovanju, odnosno zaposlenju.

 

(6) Smatra se da učenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekuće školske, odnosno akademske godine.“.

 

5. Prema pravnom shvaćanju suca izvjestitelja koje je ostalo u manjini pitanje postojanja uvjet iz čl. 290. st. 1. ObZ-a ne smije se promatrati izolirano samo u kontekstu izričaja te odredbe, već u kontekstu čitavog čl. 290. ObZ-a.

 

6. Naime iz odredbe st. 6. tog članka slijedi da će se ipak smatrati da učenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekuće školske, odnosno akademske godine.

 

Dakle, iz te odredbe slijedi da se pitanje redovnog školovanja vezuje uz ispunjavanje obveza iz akademske godine, jer ako učenik ili student nije ispunio obveze iz školske ili akademske godine smatrat će se da uredno ispunjava svoje obveze, makar ih nije ispunio, ako je za to imao opravdani razlog.

 

7. To znači postoji u samom ObZ-u iznimka koja stvara presumciju redovnog ispunjavanja obveza, makar one nisu ispunjene, ako su ostvareni opravdani razlozi, ali ako njih nema tada se ne može smatrati da je đak ili student ispunio obveze ako nisu ispunjene obveze iz školske ili akademske godine.

 

8. Svako drugo tumčenje koje odstupa od tumačenja koje pitanje redovnog ispunjavanja obveza, ne vezuje uz ispunjavanje akademske godine, ostavlja prostor za arbitrarnost ,šalje zbunjujuću poruku svim obveznicima i korisnicima uzdržavanja i stoga smatram da ovaj sud mora u ovom pitanju dati jasan i nedvosmislen odgovor koji slijedi iz tumačenja odredbi ObZ-a te bi stoga odgovor na pitanje trebao glasiti:

 

„Pod pojmom urednog ispunjavanja obveza iz čl. 290. st. 1. ObZ-a treba se smatrati ispunjavanje svih obveza iz jedne školske ili akademske godine sukladno pravilima obrazovne ustanove koje punoljetno dijete pohađa.“.

 

9. Zahtijevam da se ovo izdvojeno mišljenje dostavi strankama i objavi na mrežnim stranicama ovog suda uz samu odluku.

 

Zagrebu, 14. rujna 2023.

 

Goranka Barać-Ručević
sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske

 

 

 

Na temelju članka 131. stavka 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) prilažem

 

 

ODVOJENO MIŠLJENJE

uz presudu poslovni broj: Rev-507/2023-2 od 13. rujna 2023.

 

1. Na sjednici vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske prilikom glasovanja o odluci izdvojila sam glas pa obrazlažem svoje pravno shvaćanje i predlažem da se isto objavi uz odluku vijeća.

 

2. U ovoj pravnoj stvari dopuštena je tuženici revizija rješenjem ovog suda Revd-646/2023 od 22. veljače 2023. zbog slijedeća dva pitanja:

 

„1. Podrazumijeva li pravni standard "redovitog i urednog ispunjavanja obveza" studenta iz čl. 290. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20 – dalje: ObZ) polaganje ispita, upisivanje godine, pa makar i djelomično, polaganje kolokvija, pristupanje predavanjima i sl., makar se radilo i o izvanrednom studiju ili podrazumijeva samo završetak studija u određenom roku?

 

2. Ispunjava li student redovito i uredno svoje obveze i kad zbog opravdanih osobnih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga), ali i objektivnih organizacijskih razloga na strani fakulteta (pandemijski uvjeti), dakle razloga koji se ne mogu pripisati njegovoj krivnji, nije uspio ispuniti obveze tekuće akademske godine?“

Navedena pitanja dopuštena su pozivom na odluke revizijskog suda (broj Rev-4648/2019 od 9. lipnja 2021. te odluke broj Rev-228/2003, broj Rev-500/2003 i Rev-215/09) u kojima je izraženo upravo pravno shvaćanje koje je sadržano u navedenim pitanjima.

 

3. U ovoj pravnoj stvari prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja (davatelja uzdržavanja) za prestankom uzdržavanja svoje kćeri (tuženice) smatrajući da tuženica redovito i uredno ispunjava svoje obveze studenta u skladu s čl. 290. st. 1. ObZ, dok je drugostupanjski sud tužbeni zahtjev prihvatio smatrajući da utvrđene okolnosti slučaja opravdavaju prestanak obveze uzdržavanja tužitelja.

 

4. Većina članova vijeća revizijskog suda suglasna je s takvom ocjenom suda drugog stupnja, a s kojom se ocjenom ja ne mogu složiti. Smatram da su u konkretnom slučaju zanemarene odlučne okolnosti koje se odnose na činjenicu da tuženica ima status studenta Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku te u vezi tog statusa i prava i obveze iz čl. 86., čl. 88. i čl. 89. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17 i 96/18) odnosno čl. 76. i čl. 77. sada važećeg Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22), kao i činjenicu organizacijskih promjena studija kojeg je pohađala tuženica (notorna činjenica promjene organizacije svih studija kao posljedice pandemijskih uvjeta uslijed pandemije bolesti COVID-19), koji su nedvojbeno mogli dovesti do produžetka studija tuženice).

 

5. Naime, imajući na umu dosadašnju sudsku praksu ovog suda koji pod sintagmom redovito i uredno ispunjavanje obveza studenta podrazumijeva polaganje ispita, upisivanje godine, pa makar i djelomično, polaganje kolokvija, pristupanje predavanjima i sl., makar se radilo i o izvanrednom studiju odnosno ne podrazumijeva samo završetak studija u određenom roku, činjenica da je tuženica više puta upisivala III godinu studija, kraj postojanja notorne činjenice pandemijskih uvjeta, samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na uzdržavanje. To stoga što je zakonodavac izrijekom predvidio rok do kojeg uzdržavanje punoljetnog djeteta može trajati (do 26. godine prema odredbi čl. 290. st. 1. ObZ) što samo po sebi implicira da studij nije nužno završiti polažući svaku godinu tekuće godine („godinu za godinu“), već u roku koji propisuje Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u dvostrukom trajanju).

 

6. Također smatram da je ovo pitanje potrebno sagledati i u širem pravnom kontekstu prvenstveno vodeći računa da se obiteljsko pravni institut uzdržavanja temelji na četiri važna obiteljska načela: načelu uzajamnog pomaganja svih članova obitelji (načelu obiteljske solidarnosti), načelu osobite zaštite prava djeteta da ostvari uzdržavanje, načelu razmjernosti i načelu pravednosti. Kao temeljno načelo obiteljskog života, solidarnost se očituje u tome da se svi članovi obitelji moraju uzajamno poštovati i jedan drugom pomagati, dok je razmjernost vidljiva u određivanju iznosa uzdržavanja prema potrebama primatelja i mogućnostima davatelja uzdržavanja.

 

7. Stoga sam shvaćanja da u konkretnom slučaju nije pravilno primijenjen opisani standard odnosno navedena načela obiteljskog prava vezana uz institut uzdržavanja. Za pravilnu primjenu materijalnog prava trebalo je prema mom shvaćanju ukinuti pobijanu presudu te uputiti drugostupanjski sud da ocijeni sve odlučne okolnosti te nađe pravičnu ravnotežu između prava punoljetnog djeteta koje se redovito školuje na uzdržavanje i prava roditelja na prestanak uzdržavanja, ali u onim okolnostima koje to opravdavaju, a koje je potrebno sveobuhvatno sagledati. U protivnom narušeno je temeljno načelo Obiteljskog zakona – načelo solidarnosti, kao i načelo da su roditelji prvenstveno oni koji uzdržavaju svoju djecu (maloljetnu i onu koja se redovito školuju, pod zakonom propisanim uvjetima).

 

Zagreb, 13. rujna 2023.