Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj Gž R-98/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Verice Kos sutkinje izvjestiteljice i Gorana Škugora člana vijeća, pravnoj stvari TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Zmijanović, odvjetnik u Šibeniku, protiv tužene Republike Hrvatske, za MUP, zastupane po ODO u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-7/2025-23 od 17. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. rujna 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja TP i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-7/2025-23 od 17. srpnja 2025.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjski sud je donio presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od po 37,69 eur mjesečno s naslova neisplaćene naknade za troškove prijevoza na posao i s posla za razdoblje od veljače 2018. do kolovoza 2021. sa zakonskom zateznom kamatom (u presudi označeno oznakom II.) te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj parnični trošak (označeno sa oznakom III.).

    1.1. Nadalje je sud prvog stupnja donio rješenje kojim je odbačena tužba sadržaja koji glasi:

    „Utvrđuje se da tužitelj TP. OIB: [osobni identifikacijski broj] kao službenik Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Šibensko kninske ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla.“

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijanu presudu na način da se prihvati tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno postupanje.

    3. Žalba nije osnovana.

    4. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla, zahtjev za isplatu s te osnove za razdoblje od mjeseca veljače 2018. do kolovoza 2021. od po 37,69 eur (286,00 kn) mjesečno te zahtjev za daljnju isplatu te naknade. Tužbeni zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da mu je odlukom tužene od 22. veljače 2018. kao službeniku Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Šibensko- kninske određeno da ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla iz razloga što je njegovo prebivalište udaljeno manje od dva kilometra od mjesta rada, ali da mu pravo na naknadu tih troškova prijevoza pripada s osnova čl. 53. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, o čemu da je doneseno niz presuda.

    5. Tužena osporava tužbeni zahtjev tvrdnjom da tužitelj ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza, jer je udaljenost od mjesta njegova prebivališta do mjesta rada manja od dva kilometra. Ističe da sud nije ovlašten odlučivati o zahtjevu iz točke I (utvrđenje da tužitelj ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla), s obzirom da je u upravnom postupku donesena odluka o pravu tužitelja na naknadu troškova prijevoza, da se ne radi o pravu koje je utvrđeno Zakonom o radu, već je naknada tog materijalnog prava radnika uređena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, kao i da mu naknada ne bi pripadala i za dane za koje je koristio godišnji odmor. Tužena nadalje navodi da tužitelj ne može zahtijevati da se pravo na naknadu troškova prizna ubuduće, niti se isto može dosuditi, osporava način obračuna zatezne kamate od 9.-og u mjesecu, jer se naknada troškova prijevoza isplaćuje najkasnije do 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec, pa da zatezne kamate za svaki pojedinačni mjesečni iznos mogu teći najranije od 16.-og u mjesecu za prethodni mjesec.

    6. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja povreda odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti. Iako tužitelj ističe i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka ne obrazlaže u čemu bi se ta povreda sastojala pa taj razlog ovaj sud ocjenjuje paušalnim.

    7. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za odluku.

    8. Sud prvog stupnja je utvrdio:

    -da je tužitelj zaposlenik tuženice kao službenik MUP-a,

    -da je mjesto stanovanja tužitelja ([adresa]) od mjesta rada ([adresa]) pješačkom rutom udaljeno manje od dva kilometra,

    -da na navedenoj pješačkoj ruti ne postoji nogostup,

    -da tužitelj na posao putuje osobnim vozilom,

    -da je tužena odlukom od 22. veljače 2018. utvrdila da tužitelj ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla te da se odluka primjenjuje od 1. veljače 2018.,

    -da protiv te odluke tužitelj nije podnio zahtjev za zaštitu svojih prava.

    9. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, koje nije dovedeno u pitanje ni žalbom tužitelja, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan.

    10. Odredbom čl. 1. st. 3. Zakona o policiji („Narone novine“ broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16) je propisano da se na pitanja radnopravnog položaja policijskih službenika koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.

    11. Člankom 53. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'', broj 112/17 i 12/18 – dalje: KU) važećem u utuženom razdoblju je propisano da državni službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla (u daljnjem tekstu: naknada troškova prijevoza), pod uvjetom da je udaljenost od njegovog prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada najmanje dva kilometra, a prema čl. 53.st.14. KU udaljenost se u smislu ovoga članka utvrđuje prema planeru Hrvatskoga autokluba na temelju kartografske podloge Google Maps i to kao najkraća automobilska ruta sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom), a u slučaju računanja udaljenosti iz stavka 1. ovoga članka, kao pješačka ruta.

    12. Prema tome, kako je udaljenost od tužiteljeva prebivališta do mjesta njegova rada manja od dva kilometra sukladno s čl. 53. st. 1. KU tužitelju ne pripada pravo na naknadu troškova prijevoza u spornom razdoblju. Tužitelj, dakle, neosnovano ističe žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

    13. Na žalbene navode tužitelja je za reći da je u smislu čl. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17 - dalje: ZSPC) ''cesta'' svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste, na kojima se slobodno obavlja promet vozila i pješaka, uz uvjete i ograničenja određena tim Zakonom. Prema čl. 124. ZSPC zabranjeno je pješacima kretati se kolnikom, no ta zabrana odnosi se na prometnice na kojima postoji nogostup ili druga površina namijenjena za kretanje pješaka. Člankom 125. st. 1. i 2. ZSPC je propisano da se na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pješaci mogu kretati kolnikom i to što bliže rubu kolnika na način kojim ne ometa i ne sprečava promet vozila. Prema tome, kada uz javnu ili nerazvrstanu cestu ne postoje pješački nogostupi odnosno površine namijenjene isključivo kretanju pješaka, kao što je to ovdje slučaj na jednom dijelu prometnice, pješacima je dopušteno da se na takvim prometnicama kreću i kolnikom, uz poštivanje prometnih pravila o sigurnosti koja su propisana tim zakonom.

    14. Svi drugi žalbeni navodi tužitelja nisu od odlučnog značaja pa nisu ni posebno cijenjeni (čl. 375. st. 1. ZPP).

    15. Na zakonu je osnovana i odluka o troškovima parničnog postupka. Tužitelj je izgubio parnicu pa je osnovano sud prvog stupnja odlučio da sam snosi svoje troškove postupka.

    16. Valjalo je stoga kao neosnovanu odbiti žalbu tužitelja i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu.

    17. U nepobijanom dijelu (u odnosu na prvostupanjsko rješenje) prvostupanjska odluka nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

    U Velikoj Gorici 25. rujna 2025.

    Predsjednica vijeća

    Vesna Gašparuš-Horvat

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.