REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13
35000 Slavonski Brod
Poslovni broj: Ovr-863/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Mariju Meandžiji u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja VENTO, inženiring, storitve, trgovina, Ljubljana d.o.o., OIB 64411227421, Gospodinjska Ulica 8, 1000 Ljubljana zastupanog po punomoćniku LA, protiv protivnika osiguranja MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, OIB 66338854980, Ulica Petra Krešimira IV 33, 35000 Slavonski Brod zastupanog po punomoćniku SA, radi privremene mjere, nakon održane rasprave dana 21. srpnja 2025., provedene u nazočnosti punomoćnika predlagatelja i punomoćnika protivnika osiguranja, 24. rujna 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja da se radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu 36.778,75 EUR s pripadcima, odredi privremena mjera:
"I. na način da se zabranjuje Protivniku osiguranja MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Slavonski Brod (Grad Slavonski Brod), Ulica Petra Krešimira IV 33M; OIB: 66338854980 da otuđi ili optereti slijedeću nekretninu upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ODJEL SLAVONSKI BROD, k. o. [katastarska općina], i to:
ZK br. uloška [broj ZK uloška] i to broj katastarske čestice [katastarska čestica], ukupne površine 9373 m2, od čega u naravi vinograd površine 8543 m2, pomoćna zgrada – vrtna sjenica površine 19 m2 i poslovna zgrada, Novo Topolje, Novo Topolje površine 811 m2.
II. Nalaže se zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u zemljišnoj knjizi.
III. Ova privremena mjera traje najduže do proteka 30 dana nakon pravomoćnosti ovršnosti presude po parničnom postupku koji se vodi pred Okrajnim sudom u Novom mestu."
II. Nalaže se zabilježba odbijenog prijedloga za upis iz točke I. izreke rješenja, koju će zk. odjel ovog suda provesti prije pravomoćnosti.
III. Nalaže se predlagatelju osiguranja platiti protivniku osiguranja na ime troška ovog postupka iznos od 1.250,00 eura, u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj tvrdi da je protivnik osiguranja trebao zajam te se obratio BA, s čime se on složio i dao zajam protivniku osiguranja. Kako on nije imao sredstva za zajam, dogovoren je zajam s trećim društvom - BIGNEST KLIRING d.o.o., koje je BA dalo novčana sredstva („Zajam 1“) koja su nakon toga bila dalje dana u zajam protivniku osiguranja („Zajam 2“). S obzirom da je BA htio napraviti uslugu protivniku osiguranja, uvjeti Zajma 1 su trebali biti potpuno identični Zajmu 2 odnosno Zajam 2 je dospio na plaćanje mjesec dana prije Zajma 2. Prilikom potpisivanja Zajma 2 je došlo do očite pogreške, jer nije bila navedena kamata 1,8% mjesečno, već 1,8% godišnje, čime bi BA i s njim povezana društva bila u očiglednoj šteti u odnosu na Zajam 1 koja su morala sama vratiti svom zajmodavcu u visini 1,8% mjesečno, kao i zateznu kamatu u visini 2% mjesečno. Kako sklapanje Zajma 2 pod povoljnijim uvjetima od Zajma 1 ne bi imalo ekonomskog smisla, s protivnikom osiguranja je pred svjedocima sklopljen usmeni dogovor odnosno dopuna, prema kojoj se protivnik osiguranja obvezao vratiti BA odnosno u ovom slučaju predlagatelju, sve troškove iz Zajma 1. Dana 1.10.2020., BIGNEST KLIRING d.o.o. kao zajmodavac, ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. kao zajmoprimac i UTRIS d.o.o. te BA u svojstvu svaki kao jamac-platac, sklopili su ugovor o zajmu. ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. kao zajmoprimac i društvo UTRIS d.o.o. te BA kao jamci-platci do društva BIGNEST KLIRING d.o.o. kao zajmodavca došli jer su trebali novčana sredstva koje bi dalje posudila društvu MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Slavonski Brod kao zajmoprimcu i UA kao jamcu-platcu. Nekoliko dana nakon toga su ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. kao zajmodavac te protivnik osiguranja kao zajmoprimac i UA kao jamac-platac, 7.10.2020. godine sklopili Ugovor o zajmu, prema kojemu se protivnik osiguranja obvezao isplatiti vjerovniku (ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. odnosno kasnije istom društvu UTRIS INŽENIRING d.o.o.) novčani iznos u ime povrata zajma (dalje „Ovršna isprava“). BIGNEST KLIRING d.o.o. je tražbinu iz ugovora o zajmu ustupilo društvu POSLOVNI CENTER SICARD d.o.o. (dalje „SICARD“) ugovorom o ustupu tražbina od dana 24.11.2022.. ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. je 15.1.2024., promijenilo tvrtku društva u UTRIS INŽENIRING d.o.o. Društvo SICARD ustupilo je dalje tražbine do društva ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. odnosno kasnije (istoga) društva UTRIS INŽENIRING d.o.o. kao zajmoprimca, nadalje je ustupilo tražbinu predlagatelju osiguranja (dalje „Cesija“). Ta tražbina bila je osigurana Ugovorom o ustupu tražbina u osiguranje (dalje „Cesija u osiguranje“), koji je bio sklopljen između UTRIS INŽENIRING d.o.o i predlagatelja osiguranja, kojim je predlagatelj osiguranja stekao tražbinu iz pravnog odnosa – Ugovora o zajmu - sklopljenom između društva UTRIS INŽENIRING d.o.o kao zajmodavca i protivnika osiguranja kao zajmoprimca. Iz Ugovora o zajmu proizlazi da je isti sklopljen u obliku ovršne isprave u odnosu na protivnika osiguranja. Privremena mjera se traži radi osiguranja novčanog potraživanja u iznosu od 36.778,75 EUR koje proizlazi iz ugovorne kazne i troškova, a sve temeljem Ovršne isprave, dodatnog dogovora ka Ovršnoj ispravi, sklopljenog između BA i protivnika osiguranja, te ustupa tražbina predlagatelja prema Cesiji, usmenom dogovoru između protivnika osiguranja i BA, radi kojega je pokrenuta parnica u Republici Sloveniji, i Cesije u osiguranje kojom je u osiguranja ustupljena tražbina do protivnika osiguranja. Ugovorna kazna proizlazi iz druge alineje stavka 1. članka 8. Ugovora o zajmu, sukladno kojem zajmodavac ima pravo zahtijevati, u slučaju povrede ugovornih obveza od strane zajmoprimca ugovornu kaznu u iznosu od 0,5% iznosa zajma za svaku povredu, do najviše 10% iznosa zajma prema Ugovoru o zajmu. S obzirom na glavnicu zajma u iznosu od 110.000,00 EUR, ugovorna kazna iznosi 11.000,00 EUR. Povrat svih troškova odnosi se na povrat troškova koje je tužitelj imao u vezi s ovršnim postupkom u Republici Hrvatskoj u iznosu od 1.255,38 EUR, te troškova koje je imao zajmodavac – UTRIS INŽENIRING d.o.o. prema svom zajmodavcu – društvu BIGNEST KLIRING d.o.o. u iznosu od 24.523,37 EUR, a koji proizlaze iz ugovora o zajmu sklopljenog dana 1.10.2020. u ukupnom iznosu od 35.523,37 EUR, što sve zajedno čini vrijednost predmeta spora. Na navedene iznose potrebno je dodati i troškove iz naslova ugovornih zateznih kamata po Zajmu 1 u iznosu od minimalno 173.178,75 EUR, a koje budući da je riječ o zateznim kamatama, nisu uključene u vrijednost predmeta spora. Novčana tražbina proizlazi iz javne isprave – solemniziranog ugovora o kreditu, sklopljenom u obliku javnobilježničkog akta. Novčana tražbina bila je predlagatelju osiguranja ustupljena na temelju Cesije u osiguranje odnosno Ugovora o ustupu tražbina u osiguranje od 19.4.2024. godine, između UTRIS INŽENIRING d.o.o. kao ustupitelja tražbine te VENTO d.o.o. kao vjerovnika i ovdje predlagatelja osiguranja. Sukladno 2. alineji, 1. stavka, 8. članka ugovora o zajmu sklopljenog sa protivnikom osiguranja kao Ovršne isprave plaćanje preostatka tražbine iz naslova ugovorne kazne u visini 11.000,00 EUR te troškova iz Ovršne isprave u visini 36.778,75 EUR i ugovornih zateznih kamata u visini 2% mjesečno od iznosa 110.000,00 EUR od dospjelosti, dana 30.09.2021. do plaćanja. S obzirom na navedeno iskazano je postojanje tražbine. Predlagatelj je kao tužitelj protiv protivnika osiguranje kao tuženika pokrenuo i parnični postupak radi naplate potraživanja u Republici Sloveniji, pred Okrajnim sudom u Novom mestu pod posl br. I Pg 60/2025., u kojemu predlagatelj kao tužitelj zahtjeva plaćanje preostatka tražbine kako je prethodno opisano. Nekretnina predstavlja jedinu nekretninu upisanu u korist protivnika osiguranja. U odnosu na opasnost da će bez izricanja predložene privremene mjere protivnik osiguranja znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, napominje se kako vjerojatnost postojanja opasnosti proizlazi iz činjenice, da protivnik osiguranja nema druge imovine osim ove, dok je njegov račun na dan 29.5.2025. bio u blokadi zadnjih 120 dana od 28.1.2025 do 28.5.2025., a od 2.10.2013. do 28.5.2025. Protivnik osiguranja je bio 29 puta u blokadi, od toga u zadnjih 12 mjeseci 276 dana od 365 dana u jednoj godini, dok je ukupno subjekt bio u blokadi 1.641 dana. Osim toga je protivnik osiguranja svojim dosadašnjim izjavama iskazao namjeru prodaje nekretnine kao jedine realne vrijednosti dužnika, što bi onemogućilo osiguranje namirenja vjerovnika odnosno predlagatelja osiguranja. Predlagatelj osiguranja nije u stanju dostaviti druge dokaze o blokadi računa protivnika osiguranja, jer je FINA odbila izdati službeni popis blokade računa protivnika osiguranja. Ujedno je potrebno uzeti u obzir i visinu tražbine predlagatelja osiguranja, kao i činjenicu da predlagatelj osiguranja kao vjerovnik, može svoju tražbinu namiriti isključivo provedbom ovrhe na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja, jer on nema drugu imovinu ili nekretninu. Predlagatelj osiguranja ne mora učiniti vjerojatnim postojanje tražbine ako učini vjerojatnim da bi protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Izricanjem opisane privremene mjere protivnik osiguranja i dalje ostaje u posjedu predmetnih nekretnina te se ne ograničava uporaba nekretnina, te stoga protivniku osiguranja ne bi nastala šteta ako ne bi imao namjeru prodati nekretnine, dok u slučaju namjere protivnika osiguranja prodati nekretnine, postoji izravna opasnost nastanka velike štete predlagatelju osiguranja kao vjerovniku. U pogledu tvrdnji protivnika osiguranja na utvrđenje kada je nastupila povreda ugovora u čemu se ista sastoji te tko je utvrdio i na koji način da je o tome pokrenut parnični postupak u Republici Sloveniji i da isto proizlazi iz ugovora sklopljenog kao javnobilježničkom aktu koji predstavlja ovršnu ispravu, a tužba u Sloveniji je pokrenuta da se dokaže odgovornost iza navedene povrede odnosno njihova visina no isto s obzirom da tražbina i odgovornost za nju proizlazi iz javne isprave nikako ne utječe na njihovo postojanje već eventualno samo na ovršnost. Protivnik osiguranja je protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu pa se može dogoditi da rješenje bude ukinuto a zabilježba obrisana. Pozvao se na izjavu ŠA od 18.7.2025. Poziva se na čl.8 alinea 2 ugovora o zajmu zaključenog između ETP Novo Mesto d.o.o. kao zajmodavca i Marsonia Glas kao zajmoprimca te UA kao jamca platca. Ne mora dokazivati tražbinu već je dovoljno da učini vjerojatnom njeno postojanje, a što postoji iz navedenog članka ugovora. U tom članku je tražbina specifirana a u pogledu dokazivanja postojanja tražbine, valjani su usmeni dogovori oko dodatnih uvjeta plaćanja, a što dokazuje dostavljena izjava. Protivnik osiguranja neosnovano dovodi u pitanje postojanje novčane tražbine predlagatelja osiguranja, iako je ista utvrđena ovršnom ispravom – Ugovorom o zajmu solemniziranim pred javnim bilježnikom Ivanom Žetkom, SV-277/20, koji ima učinak javne ovršne isprave sukladno Uredbi (EU) 1215/2012 (Brisel I bis); potvrđena javnobilježničkom Cesijom u osiguranje (SV 585/2024) kojom je tražbina valjano prenesena na predlagatelja; pokrenutim parničnim postupkom pred nadležnim sudom u Novom mestu (I Pg 60/2025), čime je dodatno učinjeno vjerojatnim postojanje tražbine. Netočno je kako predlagatelj nije specificirao tražbinu. Jasno su istaknute sljedeće stavke: ugovorna kazna: 11.000,00 EUR (10% iznosa zajma), predviđena čl. 8. Ugovora o zajmu (Zajam 2) kao sankcija za povrede ugovornih obveza, a koje su nastupile propuštanjem vraćanja zajma u rokovima te neplaćanjem kamata: trošak prijevoda i ovrhe u hrvatski jezik: 1.255,38 EUR, a koji su izrazito kao obaveza predviđeni člankom 5. Ugovora o Zajmu (Zajam 2), povrat troškova po osnovi Zajma 1: 24.523,37 EUR koje je predlagatelj preuzeo kao teret usmenim dogovorom s BA, vidljivo iz Izjave BA na ročištu od 21.7.2025, kao i isto proizlazi iz činjenice da je i predmetna tražbina iz Zajma 1 ustupljena u cijelosti predlagatelju sukladno ugovoru o ustupu potraživanja sklopljenom u obliku javnobilježničkog akta posl. br. SV 2106/2022 odnosno SV 569/2024 od dana 17.4.2024., oboje sklopljenim pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom iz Ljubljane. S obzirom, da je protivnik osiguranja zajam trebao vratiti u roku od cca 10 mjeseci (dospjelost 31.8.2021.), a prošlo je skoro pa 4 godine, svaki dan kašnjenja predstavlja i povredu ugovora, koja je protekom kašnjenja od 20 dana došla do svog najvišeg iznosa u visini 10% glavnice tražbine. Zabilježba ovrhe na istoj nekretnini odnosi se na glavnicu zajma (110.000,00 EUR), dok se ovom mjerom osigurava druga odnosno dodatna tražbina koja proizlazi iz istog pravnog posla ali koja nije predmet ovrhe (ugovorna kazna i troškovi u iznosu 36.778,75 EUR). Protivnik osiguranja je protiv ovrhe podnio žalbu, koji se vodi pred naslovnim sudom pod posl. br. Ovr-683/2025 i prijedlog za odgodu ovrhe, radi kojih postoji vjerojatnost brisanja iste zabilježbe, što bi predlagatelju u slučaju prodaje nekretnine nanijelo veliku nenaknadivu štetu. Protivnik osiguranja nije ponudio nikakav alternativni instrument osiguranja (kolateral) kojim bi se u slučaju raspolaganja predmetnom nekretninom osigurala naplata tražbine predlagatelja.
2. Protivnik osiguranja protivi se prijedlogu. Tražbinu za koju traži određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja temelji na Ugovoru o zajmu od 7. 10. 2020. koji predstavlja ovršnu ispravu u državi Sloveniji, te Ugovoru o ustupu tražbina u osiguranje od 19. 4. 2024. koji je također sklopljen u obliku solemnizirane privatne isprave. Predlagatelj navodi da se njegova tražbina sastoji od iznosa od 11.000,00 eura po osnovu ugovorne kazne koju predlagatelj ima pravo naplatiti od protivnika osiguranja za svaku povredu ugovorne obveze u iznosu od 0,5%, a najviše do 10% iznosa zajma koji je zajmodavac dao zajmoprimcu, ovdje protivniku osiguranja. Uvidom u sadržaj navedene odredbe Ugovora o zajmu je vidljivo da se u njoj ne navodi što bi to bile povrede ugovora o zajmu i na koji način se utvrđuje da je povreda ugovora počinjena, te tko je i prema kojem postupku ovlašten utvrđivati da je povreda ugovora učinjena. Za svaku učinjenu povredu predlagatelj osiguranja kao zajmodavac bi bio ovlašten naplatiti 0,5% od iznosa zajma koji iznosi 110.000,00 eura, znači iznos od 550,00 eura. Iz prijedloga za određivanjem privremene mjere, niti iz bilo kojeg priloga koji je uz prijedlog priložen nije vidljivo kada je protivnik osiguranja počinio neku povredu odredbi ugovora, u čemu se ta povreda sastoji, tko je tu povredu utvrdio i na koji način. Osim toga predlagatelj osiguranja nije protivniku osiguranja nikada poslao bilo kakvo upozorenje da čini povredu ugovornih odredbi, niti mu je za to poslao bilo kakvo terećenje, tako da protivnik osiguranja nema saznanja o bilo kojoj povredi ugovornih obveza, a pogotovo ne o ukupno 20 učinjenih povreda ugovora, temeljem kojih bi predlagatelj osiguranja mogao obračunati ugovornu kaznu od 10% koliko je obračunao (110.000,00 x 10% = 11.000,00 eura). Iduća tražbina su troškovi koje je predlagatelj osiguranja imao po osnovu ovršnog postupka u Republici Hrvatskoj u iznosu od 1.255,38 eura po računu prevoditelja. Treća tražbina čije se osiguranje traži su troškovi koje je predlagatelj osiguranja imao prema svojem zajmodavcu društvu Bignest kliring d.o.o. u iznosu od 24.523,37 eura koje je ovo društvo imalo iz ugovora o zajmu od 1. 10. 2020. između Bignest kliring d.o.o., društva ETP Novo Mesto, elektroničko podjetje d.o.o. kao zajmoprimca i društva Utris d.o.o. i ŠA. Iz sadržaja prijedloga za određivanje privremene mjere i dokaza uz prijedlog nije vidljivo koji su to troškovi, na koji način su nastali ti troškovi, temeljem kojeg pravnog osnova bi protivnik osiguranja bio dužan podmiriti te troškove predlagatelju osiguranja, kada je predlagatelj osiguranja poslao prije podnošenja prijedloga za osiguranje obračun tih troškova i pozvao ga na plaćanje i na koji način predlagatelj dokazuje da je pozvao protivnika osiguranja da mu podmiri troškove. Stoga predlagatelj osiguranja nije dokazao da ima tražbinu prema protivniku osiguranja jer nije dokazao ni pravnu ni činjeničnu osnovu tražbine. Predlagatelj osiguranja nije naveo koju to tražbinu ima prema protivniku osiguranja i u čemu konkretno se tražbina sastoji. Navod da se radi o nekakvim potraživanjima po osnovu ugovorne kazne za koju se osim konstatacije da se tražbina odnosi na ugovornu kaznu ne navodi ništa drugo nije dokaz o postojanju i vjerojatnosti tražbine. Jednako se odnosi i na navod o nekakvim troškovima koje je predlagatelj osiguranja imao prema trećim osobama u vezi ugovora o kreditu je potpuno neodređena i nejasna tražbina koju bi u svakom slučaju trabalo specificirati i točno navesti prema kojem od treće nabrojenih postoje troškovi, u kojem iznosu i na koji način su ti troškovi nastali i kada. Zbog svih navedenih razloga predlagatelj osiguranja nije dokazao da ima bilo kakvu tražbinu, a pogotovo nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine. Temeljem navedenog Ugovora o zajmu predlagatelj osiguranja je kod ovoga suda pokrenuo ovršni postupak koji se vodi pod brojem Ovr-683/2025 u kojem je izdano rješenje o ovrsi dana 14. 05. 2025. Predmet ovrhe je naplata novčane tražbine ovrhovoditelja, ovdje predlagatelja osiguranja prema ovršeniku, ovdje protivniku osiguranja u iznosu od 110.000,00 eura glavnice, ugovorne kamate u visini 1,8% godišnje od dana 15. 10. 2020. s dospijećem dana 31. 08. 2021. uvećano za zakonske zatezne kamate od dana 1. 9. 2021 pa do plaćanja, kao i troškova ovršnog postupka. Protiv navedenog rješenja o ovrsi protivnik osiguranja je kao ovršenik podnio žalbu. Temeljem podnesenog prijedloga za ovrhu i rješenja o ovrsi Općinski sud u Slavonskom Brodu je 15. 5. 2025. dostavio rješenje o ovrsi zemljišno knjižnom odjelu suda radi upisa zabilježbe ovrhe, koji je 26. 5. 2025. donio rješenje kojim se na predmetnim nekretninama određuje zabilježba ovrhe. Stoga protivnik osiguranja ne može s navedenim nekretninama raspolagati na bilo koji način zbog učinaka koje ima zabilježba spora sukladno odredbama članka 84. Ovršnog zakona. Čak i kada bi ovršenik raspolagao s nekretninom time ne bi spriječio ili na bilo koji način onemogućio predlagatelja osiguranja da namiri svoju tražbinu kada bi je uopće imao, a iz sadržaja prijedloga nije vidljivo da postoji bilo kakva činjenično i pravno osnovana tražbina predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja. Ovršni postupak pod brojem Ovr-683/25 vodi se radi druge tražbine ali koja proizlazi iz istog pravnog posta i između istih stranaka. Izjava ŠA nije dokaz jer nije potpisana po UA, već po trećoj osobi a troškovi se moraju specificirati da su doista i nastali. Nije dovoljno da u javnoj ispravi uz koju je vezana obveza plaćanja stoji da će se nešto platiti.
3. U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid u Ugovor o ustupu potraživanja kao osiguranje zaključen između UTRIS INŽENIRING d.o.o. i VENTO d.o.o. br. SV 585/2024 (list 44-49), Ugovor o zajmu između ETP NOVO MESTO d.o.o., MARSONIA GLAS d.o.o. i UA [adresa] br.SV 277/20 (list 50-57), Ugovori o ustupu potraživanja zaključeni između POSLOVNI CENTAR SICARD d.o.o. i VENTO d.o.o. br.SV 569/2024 (list 58-61), Ugovor o ustupu potraživanja zaključen između BIGNEST KLIRING d.o.o. i POSLOVNI CENTAR SICARD d.o.o. br.SV 2106/2022 (list 62-64), Ugovor o zajmu sa solidarnim jamstvom zaključen između BIGNEST KLIRING d.o.o., ETP NOVO MESTO d.o.o. i UTRIS d.o.o. br. SV 1239/2020 (list 65-72), Potvrdu o vjerodostojnoj ispravi/sudskoj nagodbi u građanskim i trgovačkim stvarima (list 73-78), redni izvadak iz sudskog/poslovnog registra za VENTO d.o.o. (list 81-83), povijesni izvadak iz sudskog/poslovnog registra za UTRIS INŽENIRING d.o.o. (list 98-99), zk. izvadak (list 100), pretraživanje popisa nekretnina protivnika osiguranja (list 101-105), izvadak iz sudskog registra za protivnika osiguranja (list 106-109), FINA Info BIZ za protivnika osiguranja (list 110- 115), rješenje o ovrsi ovog suda broj Ovr-683/2025-2 od 14. svibnja 2025. (list 136- 151), rješenje zk. odjela broj Z-5847/2025 od 26. svibnja 2025. o zabilježbi ovrhe na predmetnoj nekretnini (list 152-155), zk. izvadak (list 156-157), i izjavu BA (list 161).
4. Prijedlog nije osnovan. Naime, prema odredbi članka 344. Ovršnog zakona (dalje: OZ) stavak (1) privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati; (2) predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu; (3) smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.
5. Uvidom u rješenje zk. odjela broj Z-5847/2025 od 26. svibnja 2025. o zabilježbi ovrhe na predmetnoj nekretnini (list 152-155) i zk. izvadak (list 156-157) utvrđeno je da je na predmetnim nekretninama pod tim brojem upisana zabilježba ovrhe na temelju rješenja o ovrsi broj Ovr-683/2025-2 od 14. svibnja 2025. između istih stranaka (list 136-151).
6. S obzirom da prema odredbi članka 84. stavak OZ (3) nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti kojeg drugoga stvarnog prava utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta, proizlazi da ne postoji opasnost da bi protivnik osiguranja mogao svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. U pogledu tvrdnje predlagatelja da je protivnik osiguranja protiv ovrhe podnio žalbu i prijedlog za odgodu ovrhe, radi kojih postoji vjerojatnost brisanja iste zabilježbe, za istaknuti je da u slučaju da u konačnici prijedlog za ovrhu bude odbijen ili odbačen predlagatelj može podnijeti novi prijedlog radi određivanja privremene mjere te istodobno zatražiti zabilježbu pokretanja tog postupka u zemljišnoj knjizi u smislu odredbe članka 90. Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK), s obzirom da će brisanje zabilježbe ovrhe biti određeno po pravomoćnosti tog rješenja, dakle nakon dostave predlagatelju osiguranja kao ovrhovoditelju.
7. Iz tvrdnje predlagatelja osiguranja da bi izricanjem opisane privremene mjere protivnik osiguranja pretrpio neznatnu štetu, jer i dalje ostaje u posjedu predmetnih nekretnina te se ne ograničava uporaba nekretnina, zbog čega protivniku osiguranja ne bi nastala šteta ako ne bi imao namjeru prodati nekretninu, proizlazi da bi u svakom slučaju određivanja predložene privremene mjere protivnik osiguranja pretrpio tek neznatnu štetu, što ovaj sud ne može prihvatiti osnovanim.
8. U pogledu stavka 3 članka 344. OZ mišljenje je suda da postoji opasnost da bi bez privremene mjere naplata tražbine predlagatelja bila znatno otežana kada su protivnici osobe u inozemstvu i nemaju nikakve imovine u Republici Hrvatskoj (isto i Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, Gž-875/2022-2 od 24. studenog 2022.). Kako je ovdje obrnut slučaj, da je predlagatelj osoba u inozemstvu, dok je protivnik osoba u Republici Hrvatskoj koja tu ima imovinu, proizlazi da iznimke ili alternativne pretpostavke iz stavaka 2 i 3 članka 344. OZ nisu ispunjene.
9. U tom smislu pretpostavke iz stavka 1 ovog članka trebaju biti kumulativno ispunjene, pa kako je već utvrđeno da pretpostavka opasnosti otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja imovinom protivnika osiguranja nije ispunjena, nije bilo potrebe razmatrati pretpostavku vjerojatnosti postojanja tražbine (isto i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-4206/2022-2 od 25. listopada 2022.).
10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja, dok je na temelju odredbe članka 120. ZZK odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.
11. Sud je protivniku osiguranja u točki III. izreke rješenja priznao trošak sastava prigovora na prijedlog za donošenje privremene mjere u iznosu od 1.000,00 eura, prema Tbr. 11.1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) s PDV-om obračunatim na ovaj trošak u iznosu od 250,00 eura, prema Tbr. 46 Tarife, ukupno 1.250,00 eura, prema vrijednosti predmeta spora od 36.778,75 eura, s obzirom da je ovaj trošak bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno članku 14. stavak 5 OZ u svezi članka 154. stavak 1 Zakona o parničnom postupku.
U Slavonskom Brodu, 24. rujna 2025.
Sudac
Mario Meandžija
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
1. VENTO, inženiring, storitve, trgovina, Ljubljana d.o.o., Gospodinjska Ulica 8, 1000
Ljubljana zastupanog po punomoćniku VA
2. MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Ulica Petra Krešimira IV 33, [adresa] Slavonski Brod zastupanog po punomoćniku SA
3. zk. odjel, odmah