Poslovni broj: Usž-419/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja PR iz [adresa], protiv tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka iz Zagreba, Selska 136, radi prava na zaštitu osobnih podataka, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1140/22-9 od 28. studenog 2022., na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Poništava se odluka Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 1140/22-9 od 28. studenog 2022. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-041-02/21-08/70, URBROJ: 567-12/04-22-01 od 17. veljače 2022.
2. Rješenjem tuženika utvrđeno je da je prikupljanjem i obradom osobnih podataka putem videonadzornog sustava postavljenog u sklopu stambenog objekta na adresi [adresa], kojim videonadzornim sustavom se obrađuju osobni podaci bez postojanja zakonite svrhe i pravne osnove, bez pribavljene suglasnosti suvlasnika koja čini najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova, te da je navedenim prikupljanjem i obradom osobnih podataka videonadzornim kamerama, koje svojim kutom snimanja obuhvaćaju susjedne površine odnosno javnu površinu došlo do prekomjerne i nezakonite obrade osobnih podataka, te je zabranjena tužitelju svaka daljnja obrada osobnih podataka na navedeni način i nalaženo mu je brisanje svih zapisa nastalih navedenim videonadzornim sustavom.
3. Tužitelj osporava prvostupanjsku presudu zbog svih zakonom propisanih razloga. Tužitelj navodi da je presuda donesena nakon usmene i javne rasprave bez njegove prisutnosti, a svoj izostanak je na vrijeme i argumentirano ispričao. U obrazloženju presude navedeno je da nije dokazao spriječenost dolaska, a u elektroničkoj poruci je naveo da je spriječen doći jer mora ići na medicinu rada. Ukazuje da je on svojim dolaskom 7. studenoga 2022. prihvatio i dobio na znanje odgodu tada zakazanog ročišta zbog bolesti sutkinje.
3.1. Tužitelj navodi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno u odnosu na vlasničku i suvlasničku strukturu nadziranih parcela. Dokazao je u odnosu na predane snimke i katastarske izvode koje su njegove vlasničke i suvlasničke parcele koje nadzire video nadzorom, što u obrazloženju presude nije uzeto u obzir. U odnosu na parcelu k. č. br. [katastarska čestica]. k. o [katastarska općina] vlasnik je više od 2/3 iste, a nadzirani dio parcele k. č. br. [katastarska čestica] u većinskom je njegovom vlasništvu.
3.2. Javna površina bila je snimana samo od pristupne ceste do ulaza u objekt, bez audio snimanja, samo dio javne površine koja prolazi kroz dvorište između navedenih katastarskih čestica do radione njegovog obrta Licko, imovinu kojeg štiti videonadzorom.
3.3. Predlaže ovom Sudu uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje u cijelosti.
4. Tuženik se protivi razlozima žalbe te predlaže istu odbiti kao neosnovanu.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u smislu članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.
7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj bio pozvan na ročište koje je kod prvostupanjskog suda održano 21. studenoga 2023., a da isti na ročište nije pristupio prethodno ispričavši svoj nedolazak.
8. Iz podataka spisa predmeta i obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je tužitelj nezakonito obrađivao osobne podatke na način opisan u odlomku 1. ove presude, a da mu se isto zabranjuje i nalaže brisanje nezakonito prikupljenih podataka.
9. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je primijenio materijalno pravo, Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podatka te stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L 119 i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, 42/18.).
10. Prvostupanjski je sud na temelju činjenica koje je tuženik utvrdio u upravnom postupku donio presudu iako je tužitelj osporavao pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Prvostupanjski sud nije imao razloga ne prihvatiti osnovanom ispriku tužitelja zbog nedolaska na ročište o kojoj nije obavijestio tužitelja.
11. Ovaj Sud ocjenjuje da je u predmetnom prvostupanjskom upravnom sporu povrijeđeno načelo izjašnjavanja stranke iz članka 6. stavka 1. ZUS-a koje zahtjeva od suda da prije donošenja presude svakoj stranci omogući izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka i svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Prema stavku 2. toga članka ZUS-a, sud može odlučiti u upravnom sporu bez davanja stranci mogućnosti izjašnjavanja samo u slučajevima propisanim zakonom.
12. Prvostupanjski sud nije iskoristio procesne mogućnosti čiji je cilj omogućavanje prava stranaka na raspravljanje pred sudom, već je donio presudu ne omogućivši tužitelju ostvarivanje prava koja mu jamči ZUS, kao i članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14.: dalje Ustav RH) te članak 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ocjenjujući postupanje prvostupanjskog suda u smislu tužiteljeva prava na raspravljanje pred sudom, odnosno prava na izjašnjavanje o svim relevantnim činjenicama i okolnostima konkretnog slučaja, Visoki upravni sud smatra da nisu postojali opravdani razlozi za okončanje spora prije no što je tužitelju bilo omogućeno raspravljanje pred sudom. Slijedom iznijetog, Sud smatra da su u postupku pred prvostupanjskim sudom učinjene povrede postupka koje su dovele do nezakonitosti prvostupanjske presude u formalnom smislu.
13. Slijedom iznijetog, Sud je ocijenio osnovanim žalbene navode o postupovnim povredama počinjenim u postupku pred prvostupanjskim sudom, a kojim povredama je obuhvaćeno i pravo tužitelja na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava RH.
14. Stoga zbog povrede ustavnog prava na pošteno suđenje valja poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi otklanjanja navedenog propusta i ostvarivanja ustavnog prava tužitelja na pošteno suđenje. Našavši postupovne povrede koje su u okolnostima konkretnog slučaja dostatne za poništavanje osporavane presude, Sud nije ispitivao osnovanost ostalih žalbenih navoda.
15. Stoga je, ovaj Sud u skladu s člankom 74. stavkom 2. ZUS-a poništio prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
U Zagrebu 24. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić