REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-115/25-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog OL, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 2. u vezi članka 34. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje KZ), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-64/2025 od 24. veljače 2025., nakon održane javne rasprave 23. rujna 2025., u prisutnosti Karmen Kurešić, zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru i optuženog OL uz branitelja po službenoj dužnosti, odvjetnika Ivana Zubića, a odsutnosti oštećenice, 24. rujna 2025. izrekao je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i I, rođene B, rođen **.**.1974., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, tehničar, sa završenom srednjom školom, pismen, nezaposlen, smješten u Domu za odrasle osobe Bidružica, neoženjen, bez djece, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni niti prekršajni postupak, nalazi se u istražnom zatvoru

k r i v  j e

što je:

dana 16. siječnja 2025. godine oko 20,00 sati, u blagovaonici Doma za odrasle osobe Bidružica u Ivaniću Desinićkom br. 30, kojeg Doma je korisnik, prišao korisnici IL, koja je osoba starija i fizički slabija od njega u dobi od 69 godina, tražeći cigaretu, a nakon što mu je imenovana odbila dati cigaretu, u nakani da je teško tjelesno povrijedi, više puta BL snažno otvorenim dlanom i stisnutom šakom udario u predio glave i lica, nakon čega joj je zadao jedan udarac nogom u predio brade, a potom se odmaknuo te je BL ustala sa stolice i krenula prema izlazu, ali je on krenuo za njom te ju tri puta udario nogom u stražnjicu, uslijed čega je BL zadobila tjelesne ozljede u vidu hematoma periorbitalno lijevo u cijelom opsegu, hematom u desnom medijalnom očnom kutu veličine 2cm u promjeru, na bradi lijevo hematom veličine 5 cm u promjeru i hematom stražnje desne potkoljenice proksimalno veličine 10x8,

dakle, s namjerom da drugoga teško tjelesno ozljedi, a djelo je počinio prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela,

čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju - opisano u članku 118. stavku 1. i 2. KZ/11 u vezi sa člankom 34. KZ/11, a kažnjivo po članku 118. stavku 2. KZ/11.

II . Zbog toga se optuženi OL za kazneno djelo iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi sa člankom 34. KZ/11

o s u đ u j e  n a

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

3 (TRI ) GODINE

Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu neuvjetovanu kaznu zatvora uračunava se vrijeme oduzimanja slobode od 18. siječnja 2025. pa nadalje.

III. Na temelju članka 69. KZ/11. optuženom OL

i z r i č e  s e

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG LIJEČENJA

OD OVISNOSTI O Š,

koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

Kršenje sigurnosne mjere predstavlja kazneno djelo iz članka 311. stavka 2. KZ/11.

IV.

Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25- dalje: ZKP) optuženi OL oslobađa se dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka, u cijelosti.

Obrazloženje

1.1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu.

1.2.Oštećenica nije postavila imovinskopravni zahtjev.

2.Optuženik je na raspravi, nakon što su provedeni svi dokazi, priznao počinjenje djela, dok se sve do tog trenutka očitovao da nije kriv. U obrani je istaknuo da nije agresivan, nije osuđivan, ne zna što mu je došlo. Kada je vidio snimku, prenerazio se, bilo mu je kao da je to on, ali opet nije. Tek je tada shvatio što je napravio. Kaje se zbog počinjenja djela.

3.1.Sud ocjenjuje da je tako dana obrana u skladu sa dokazima na kojima se optužnica temelji i koji su provedeni tijekom postupka, a to su: posebno izvješće Policijske Krapina s Ispostavom Pregrada broj K-5/2025 od 19. siječnja 2025. (list 8-11 spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave IL od 18. siječnja 2025. (list 20-22 spisa bez izjave prijavitelja), imovinskopravni zahtjev oštećene IL od 18. siječnja 2025. (list 23 spisa), povijest bolesti na ime oštećene IL (list 24-25 spisa), fotografije (list 26-28 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja [serijski broj] od 19. siječnja 2025. (list 29 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 19. siječnja 2025. uz snimku nadzorne kamere Doma za odrasle osobe Bidružica (list 30-32 spisa), rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici broj R1-15/14 od 25. kolovoza 2015. (list 44-45 spisa), rješenje Centra za socijalnu skrb Velika Gorica od 10. studenog 2015. (list 46-47 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ob-2278/2020 od 13. rujna 2021. (list 48-50 spisa), rješenje Centra za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir od 21. veljače 2022. (list 51-52 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Krapina od 28. veljače 2023. (list 116-117 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zaprešić od 19. rujna 2024. (list 119-120 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko od 15. rujna 2023. (list 121-122 spisa), nalaz i mišljenje vještakinje za sudsku medicinu dr. Vedrane Petrovečki od 6. veljače 2025. (list 133-135 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje ŠL od 4. veljače 2025. (list 149-151 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka CL od 4. veljače 2025. (list 152-154 spisa), zapisnik o ispitivanju oštećene IL od 4. veljače 2025. (list 155-157 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje ĆL od 4. veljače 2025. (list 158160 spisa), nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Stahimira Sučića od 14. veljače 2025. (list 168-192 spisa), dopuna nalaza i mišljenja vještakinje za sudsko medicinu dr. Vedrane Petrovečki od 20. veljače 2025. (list 207-208), nalaz i mišljenje vještaka Slavka Trontla od 8. svibnja 2025. (stranice 282-287), iskaz vještaka Slavka Trontla sa zapisnika od 27. svibnja 2025. (stranicd303-304), iskaz svjedoka CL sa zapisnika od 17. lipnja 2025. (stranice 313-314) te iskaz svjedokinje HL sa zapisnika od 27. kolovoza 2025. (stranica 335-336).

3.2.Na raspravi 27. kolovoza 2025. sud je odbio dokazni prijedlog obrane za ispitivanje oštećenice na raspravi, kao neprikladan. Točno je da zapisnik o ispitivanju oštećenice od 4. veljače 2025. ima ograničenu dokaznu snagu. Međutim, dokazi provedeni na raspravi, po ocjeni suda daju dovoljno temelja da se interesi zaštite oštećenice od sekundarne viktimizacije stave iznad načela kontradiktornosti, neposredno i konfrontacije. Iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 145-R1 Ob- 2278/20 od 13. rujna 2021. i rješenja CZSS Maksimir od 21. veljače 2022., proizlazi da je žrtva BL boluje od shizofrenije pa je logično da bi nepotrebno ispitivanje (a pošteda od nepotrebnog ispitivanja je pravo žrtve) njenu viktimizaciju produbilo. Nakon što je optuženik priznao počinjenje djela, stranke i branitelj nisu više imali dokaznih prijedloga te niti sud nije našao potrebnim dopuniti dokazni postupak.

4.1.Spornih činjenica u pogledu postojanja objektivnih i subjektivnih obilježja djela koje se optuženiku stavlja na teret nije bilo.

4.2.Opreza radi, valja ipak kratko obrazložiti postojanje pojedinih obilježja djela.

4.3. Oštećenica je zadobila tjelesne ozljede u vidu hematoma periorbitalno lijevo u cijelom opsegu, hematom u desnom medijalnom očnom kutu veličine 2cm u promjeru, na bradi lijevo hematom veličine 5 cm u promjeru i hematom stražnje desne potkoljenice proksimalno veličine 10x8. Ozljede su zabilježene u njenoj medicinskoj dokumentaciji I fotografirane. Prema nalazu stalne sudske vještakinje za sudsku medicine Vedrana Petrovečki navodi da je oštećena BL, korisnica doma za odrasle Bidružica, 16. siječnja 2025. bila fizički napadnuta od strane drugog korisnika, okrivljenika OL kada je zadobila ozljede. U povijesti bolesti bile su postavljene dijagnoze natučenja i krvnog podljeva lica u području oko očne jabučice i brade lijevo prije dva dana, te natučenja i krvnog podljeva desne potkoljenice. Uspoređujući opis ozljeda na licu, a koji proizlazi iz medicinske dokumentacije sa lošim ispisom (cmo-bijelim preslikama) fotografija na listovima 11-13 spisa proizlazi da je oštećena zadobila najmanje dva nezavisna udarca u području glave, kada su nastale opisane i utvrđene ozljede u području lica (glave). Ozljede su nastale djelovanjem sile slabog intenziteta. U okolnostima fizičkog napada uobičajeno nastaju djelovanjem šake, međutim dolazi u obzir i udarac nogom, a kako to proizlazi iz stanja spisa. Zbog preklapanja ozljeda moguće je da je broj nezavisnih udaraca u području lijevog oka bio i veći. U medicinskoj dokumentaciji se opisuje i veći krvni podljev u području gornjeg dijela stražnje strane desne potkoljenice veličine 10x8 cm. Ova ozljeda je također nastala djelovanjem nekog tupotvrdog sredstva silom slabog intenziteta. Ovo tupotvrdo sredstvo je mogla biti i noga kako to i proizlazi iz stanja spisa. Zaključno se može navesti da sve ozljede koje je zadobila oštećena BL u inkriminiranom događaju 16. siječnja 2025. svaka za sebe i u svojoj ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu. Ozljede su nastale sa najmanje tri nezavisna djelovanja neke tupotvrde sile (šaka, noga i sl.). Vještakinja je dopunila svoj nalaz i mišljenje navodeći kako su ozljede na fotografiji stare nekoliko dana, što u cijelosti odgovara stanju spisa jer slijedi da su ozljede fotografirane kod podnošenja kaznene prijave, a to je bilo dva dana nakon događaja kada je žrtva i zatražila liječničku pomoć. Ovakav zaključak sud prihvaća kao jasan, potpun, stručan i objektivan.

4.4. Što se tiče dinamike događaja, jasan i detaljan prikaz daje snimka nadzorne kamere Doma za odrasle osobe Bidružica, Ivanić Desnićki 30, Desinić, prostorija blagovaonice, za dan 16. siječnja 2025. Na snimci se vidi kako muškarac, kojeg su prepoznali djelatnici Doma ŠL i TL, a i u sud, prilazi oštećenici te ju u jednom trenutku počinje fizički napadati; udara ju jednom otvorenim dlanom u predjelu lica, oštećenica podiže ruke i brani rukama glavu od udaraca, potom ju okrivljenik najmanje triput udara šakom u predjelu glave, a potom i nogom u bradu, nakon čega ju otvorenim dlanom udara u potiljak, a onda odlazi, da bi se vratio te ju udara otvorenim dlanom u lice, oštećenica mu nešto predaje i odlazi, a on ide za njom te ju tri puta udara nogom u stražnjicu.

4.5.1.Događaj je opisala oštećenica prije podizanja optužnice, a na raspravi svjedoci.

4.5.2.Svjedokinja ĆL iskazala je da je prije spornog događaja već neko vrijeme bila u Domu, tamo je upoznala i optuženika i oštećenicu te su si svi bili dobri. Jednog dana, optuženik je tražio SL cigaretu, ona nije imala i on ju je tada tukao i rekao da će je ubiti. SL je izgledala u narednom razdoblju kao da je bila u boksačkom ringu, sva je bila plava, a pretpostavlja da je doživjela šok. Svjedokinja je radila svoj posao, inače čisti blagovaonicu, a i ona se pitala hoće li možda optuženik doći i do nje. Optuženik je jednom prije nju pljusnuo. Ne zna što je njemu bilo u glavi.

4.5.3.Svjedokinja ŠL, socijalna radnica, iskazala je da je imala radnu subotu, običaj je da se pregleda medicinska dokumentacija korisnika ujutro. Uočila je da je oštećenica imala masnice pa ju je išla pitala kako ih je zadobila. Rekla joj je da ju je u blagovaonici istukao visok i mršav muškarac za kojeg ne zna kako se zove, ali je to vidjela ĆL koja zna ime tog čovjeka. Razgovarala je i s ĆL koja je rekla da je SL u blagovaonicu pretukao OL. Potom su pregledali snimku video nadzora gdje se jasno vidi optuženikov napad na nju. U to vrijeme nisu imali korisnika koji bi fizionomijom odgovarao izgledu optuženika i nije moguća nikakva zabuna u pogledu identiteta napadača koji se vidi na snimci. Oštećenica je suvisla i sa njom se može razgovarati, međutim ona je još izrazito prestrašena od događaja. Rekla je da kada je prošli put bila na sudu, da joj je bilo muka i da se boji ako bi opet trebala doći na sud. Ne zna kako bi eventualno ispitivanje na sudu na nju utjecalo. ĆL je u stabilnom stanju i bila bi sposobna svjedočiti. Izmjenjuju se medicinski tehničari i sestre te nije sigurna je li s CL pričala o događaju, sada se prisjeća da su zajedno išli na policiju. Nije sigurna i ne može ocijeniti ima li oštećenica kakve posljedice vezano uz ovaj konkretni događaj. Optuženik je inače za vrijeme boravka kod njih bio izuzetno problematičan; razbio je nadzornu kameru, vršio pritisak na medicinske sestre da mu daju terapiju drugačije nego je propisano, jednom je redom šamarao korisnice, jednom korisniku nanio je tešku tjelesnu ozljedu u vidu frakture nosa, također je više puta nakon što je izašao van došao u alkoholiziranom stanju i slično.

4.5.3.Svjedok CL iskazao je da je u sudnici promotrio snimku koja je reproducirana i može potvrditi da muškarac koji ulazi u prostor i tuče ženu optuženi OL, a osoba koju tuče je oštećena SL. Zbog posla svaki dan bar dvaput ima neposredni kontakt i sa optuženikom i sa oštećenicom jer im daje terapiju. Zbog toga sa sigurnošću može prepoznati i optuženika i oštećenicu. U cijeloj ustanovi nema nijedan drugi muškarac koji bi fizički bio sličan OL pa da bi se na snimci mogao s njim zamijeniti. Oštećenica je osoba mirnog karaktera, siguran je da bi u sudnici njoj bilo neugodno, a koliko ju bi bilo strah, to ne zna. Oštećenica se prvo samo pokrila i ležala u krevetu, govorila je da je pala i nije htjela reći što se stvarno dogodilo, tek je za dva dana socijalnoj radnici rekla da ju je napao OL i da misli da bi ju valjda "ubio od batina" da mu nije dala cigaretu. Njemu oštećenica nije opisivala događaj, nego socijalnoj radnici ŠL. Zna da UL ima neposredna saznanja o događaju, a to je korisnik kojem je oštećenica dala prvu cigaretu. UL je djelomično sposoban za razgovor, ali nije siguran koliko bi on mogao svjedočiti. SL nije osoba sklona izmišljanju. Pretpostavlja da ona nije odmah ispričala što se dogodilo zbog straha.

4.5.4.Iskazi svih ispitanih osoba su međusobno sukladni i sud ih ocjenjuje vjerodostojnima, a dopunjavaju snimku događaja. Uz medicinsku dokumentaciju i nalaz vještaka, dolazi se do slike događaja koji je u optužnici i opisan, da je optuženik devet puta udario oštećenicu rukama i nogama, i to snažno, u predjelu lica. Stoga se okolnost da kod nje nije nastala teška tjelesna ozljeda, kada se uzme u obzir nježna konstitucija oštećenice i njena dob, broj udaraca, lokacija kuda su udarci bili usmjereni i konstitucija optuženika te sila zamaha, može pripisati samo slučaju. Optuženik je, uslijed ljutnje jer nije odmah dobio cigaretu, postupao u nakani da žrtvu teško tjelesno ozlijedi, u čemu su se stekla sva bitna objektivna obilježja djela koje mu se stavlja na teret, da je pokušao oštećenicu teško tjelesno ozlijediti.

4.6.1.Optuženikova ubrojivost bila je predmet vještačenja vještaka Sučića i Trontla time da se svaki od vještaka u svom pisanom nalazu očitovao da je u trenutku počinjenja djela optuženik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. (Vještak Trontl angažiran je kao drugi vještak jer se u fazi raspravi pokazala kao sporna aktualna raspravna sposobnost optuženika te je on bio u mogućnosti u kratkom roku izvršiti pregled.) Smanjenje ubrojivosti proizlazi iz činjenice da se radi o osobi s emocionalno nestabilnim poremećajem ličnosti, kod koje se bilježe povremene dekompenzacije psihičkog stanja po psihotičnom tipu, ali je njegovo cjelokupno ponašanje i funkcioniranje određeno njegovim specifičnim poremećajem. Ovu okolnost treba cijeniti u kontekstu odmjeravanja kazne, dok nema utjecaja na postojanje kaznenog djela.

4.6.2.Vještaj je na raspravi objasnio da je optuženik osoba koja boluje od teškog poremećaja ličnosti te se dugi niz godina psihijatrijski liječi, prvo u psihijatrijskoj bolnici Jankomir a kasnije u Klinici za psihijatriju Vrapče. Osim toga, optuženik je imao povijest bolesti i ovisnosti o sredstvima ovisnostima, no u recentnoj dokumentaciji toga više nema, jedino se od ovisnosti spominje ovisnost o duhanu. Unatoč činjenici što kod optuženika nije nikada postavljena dijagnoza neke od duševne bolesti tipa sizofrenije ,s vremena na vrijeme dolazi do dekompenzacije njegovog psihičkog stanja po psihotičnom tipu, tako da je od dijagnoza kod njega postavljena dijagnoza nespecificirane neorganske psihoze. To drugim riječima znači da optuženik nije u kontinuitetu psihotičan, već da se ti psihotični šubovi javljaju povremeno i tada pod utjecajem tih simptoma neadekvatno reagira. Zbog svojih smetnji koje su dugogodišnje optuženik je duži niz godina što u smještaju, u udomiteljskim obiteljima, a u posljednje vrijeme na smještaju u Domu Bidružica, i to iz razloga što unutar udomiteljskih obitelji nije mogao funkcionirati. Naime, Dom Bidružica ima kompletnu službu koja može zbrinuti takovu osobu, dakle ima medicinske sestre koje dežuraju kroz 24 sata, ima obiteljskoj liječnika koji po rasporedu pregledava štićenike Doma te ima na raspolaganju psihijatra koji povremeno dolazi i pregledava štićenike ovisno o indikaciji koju mu postave ili medicinsko osoblje ili liječnik primarne zdravstvene zaštite. Psihijatar nakon pregleda nerijetko kod štićenika ordinira upućivanje u psihijatrijsku ustanovu i to kad procijeni da terapija koja je propisana štićenicima nije dostatna da kupira njihove tadašnje psihičke tegobe. To govori iz razloga što želi reći da je Dom Bidružica kao ustanova adekvatna ustanova za smještaj i liječenje osoba sa kroničnim duševnim smetnjama, uključujući i one koji boluju i od teških duševnih bolesti.

4.6.2.Na pitanje je li ovisnost o nikotinu kod optuženika mogla biti poticajni čimbenik za počinjenje navedenog kaznenog djela navodi, da je, iz razloga što je optuženik kao ovisnik o nikotinu tražio od štićenice Doma cigaretu, ona mu je to odbila dati i on je reagirao agresivno. Naravno, ne može se samo reći da je ovisnost o nikotinu dovela do predmetnog kaznenog djela, već je tu u pozadini i njegov teški poremećaj ličnosti. Načelno smatra da bi se optuženik mogao liječiti i od ovisnost o nikotinu jer postoji opasnost da bi u budućnosti zbog te ovisnosti mogao počiniti isto ili slično kazneno djelo. Smatra da boravak u Zatvorskom sustavu, a s obzirom na psihičke smetnje optuženika, ne bi pozitivno utjecao na tijek njegove bolesti. Na upit postoji li neki učinkoviti način da se prevenira optuženikovo neprimjereno ponašanje u ustanovi Bidružica, odgovara da neki učinkovitiji način ne postoji, a vezano za mogućnost ponavljanja djela, navodi da je kao vještak sudjelovao u vještačenju optuženika radi počinjenja sličnog kaznenog djela koje se dogodilo 18. siječnja 2023,. kada je optuženik ozlijedio drugog štićenika i tom prilikom mu nanio tešku tjelesnu ozljedu.

4.6.3.Ne vidi razloga zbog kojih se optuženik ne bi sjećao nekih događaja iz prošlosti. Također bi se trebao sjećati oštećenice.

4.6.4.Nalaz i mišljenje vještaka Trontla sud ocjenjuje jasnim i objektivnim te stručnim i prihvaća ga u dijelu u kojem se odnosi na činjenice koje se tiču ubrojivosti i raspravne sposobnosti optuženika te postojanja ovisnosti o nikotinu te prognoze mogućnosti ponavljanja djela zbog te ovisnosti. Mišljenje vještaka Trontla o tome da je za optuženika adekvatan smještaj Dom Bidružica te da boravak u zatvorskom sustavu ne bi pozitivno utjecalo na tijek njegove bolesti je mišljenje stručnjaka, ali prelazi granice njegove zadaće kao vještaka u postupku. Naime, sud prilikom odlučivanja u kaznenom postupku primjenjuje Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku. Ne postoje zakonske pretpostavke za izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja jer optuženik nije počinio djelo u stanju bitno smanjene ubrojivosti. Isto tako ne postoje pretpostavke niti za posebnu obavezu iz članka 62. stavak. 1. točka 4. KZ/11, liječenje ili nastavak liječenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela. Takva se obveza, sukladno članku 63. stavka 2. KZ/11 može izreći jedino uz pristanak počinitelja. Optuženik je osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti, što uključuje i davanje pristanka za liječenje. Osim toga, posebnu obvezu moguće je izreći kada sud izrekne ili uvjetnu ili djelomično uvjetnu osudu. Dakle, u okviru kaznenog postupka optuženiku se ne može izreći adekvatni tretman s obzirom na njegovu bolest. Međutim, zadaća takvog postupka niti nije da osigura skrb počiniteljima kaznenih djela, nego kazneni aparat reagira tek kada mjerama iz sustava socijalne skrbi i zdravstva nije postignut takav tretman pa ponašanje eskalira u počinjenju kaznenih djela.

4.7.Što se tiče svijesti o protupravnosti na strani optuženika, valja reći da je notorna činjenica da je zabranjeno druge, a osobito starije i slabije od sebe, udarati i nanositi im ozljede.

5. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo opisano u optužnici pa je istog za to djelo proglasio krivim i kaznio.

6.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

6.2.Prvo će se izložiti otegotne okolnosti. U odnosu na jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, sud je otegotnim cijenio to što je optuženik oštećenicu više puta, i to čak u devet navrata, udario, čak i nakon što je od nje dobio cigaretu. Optuženikove pobude bile su ljutnja i osveta, a takve pobude iziskuju prijekor. Prijašnji počiniteljev život, u smislu da je on prije u Domu bio agresivan i problematičan, također je sud cijenio kao otegotnu okolnost. Pritom se ističe opisani događaja od strane svjedokinje ŠL, da je jednom „redom šamarao“ korisnice.

6.3. Optuženikovo priznanje i kajanje uslijedilo je na kraju dokaznog postupka pa ga je sud cijenio vrijednosno neutralnim. Smanjenu ubrojivost zbog duševnih smetnji sud je cijenio kao olakotnu okolnost. Međutim, u kontekstu svih ostalih utvrđenih okolnosti, sud nije našao da tako smanjena ubrojivost predstavlja okolnost zbog koje bi se propisana kazna, a najmanja propisana je kazna od tri godine zatvora, imala ublažiti. Naime, za ublažavanje kazne potrebno je postojanje osobito izraženih olakotnih okolnosti. Ni ublažavanje kazne za slučaj pokušaja nije propisano kao obavezno, nego kao opcionalno. Sud ocjenjuje da u ovoj situaciji okolnosti slučaja ne opravdavaju ublažavanje kazne zbog pokušaja. Naime, optuženik je na žrtvi ispoljio svoju frustraciju jer mu nije dala cigaretu, a potom i osvetu jer mu je nije odmah predala. Potom se udaljio, a da se niti tijekom dva naredna dana, kada je žrtva ležala pokrivena u krevetu i nije ga odala, nije zanimao kako se ona osjeća te kakve su posljedice njegovog napada.

6.4. Sagledavajući konkretnu situaciju, potrebu da se ostvare svrhe kažnjavanja i da se istovremeno otkloni opasnost konkretnog počinitelja, sud je zaključio da se jedino kombinacijom bezuvjetne kazne zatvora i sigurnosne mjere mogu postići svi ovi ciljevi.

6.5. S obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, sud je optuženiku za počinjeno djelo izrekao kaznu zatvora u trajanju tri godine. Sud ocjenjuje da će se takvom kaznom djelovati na svijest optuženika da ne čini nova kaznena djela, kao i na svijest potencijalnih počinitelja takvih djela. Također će se tako odraziti potrebni stupanj prijekora. U izrečenu kaznu uračunato je vrijeme lišenja slobode od uhićenja pa nadalje.

7.1.Dodatno, s obzirom da je optuženik kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o nikotinu, zbog koje postoji opasnost da će i u budućnosti počiniti teže kazneno djelo, optuženiku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o nikotinu koja će se provoditi dok se izvršava kazna zatvora.

8.Optuženik nije radno sposoban, ostvaruje pravo na smještaj u ustanovu socijalne skrbi. Sud ocjenjuje da u takvoj financijskoj situaciji, s obzirom na zdravstveno stanje optuženika, plaćanje troškova postupka, paušala, troškova svjedoka i vještačenja uz troškove postavljenog branitelja, ne bi bilo moguće bez ozbiljne ugroze njegovog dužnosti uzdržavanja pa ga je zbog toga obveze plaćanja tih troškova oslobodio.

U Zlataru 24. rujna 2025.

SUTKINJA

mr. sc. Aleksandra Leljak

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke i branitelj mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-64/2025

2. Optuženik

3. Branitelj

4. Oštećenica-po pravomoćnosti

5. Dom Bidružica, po pravomoćnosti, na znanje