REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4011/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasna Preložnjak-Bedić, odvjetnica u Čakovcu protiv tuženika Erste&Steiermarkische Bank d.d., OIB: 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3a, kojeg zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević i Partneri, u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-755/2022-3 od 16. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-139/18-49 od 10. siječnja 2022., 24. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih prava tuženika zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-755/2022-3 od 16. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-139/18-49 od 10. siječnja 2022.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica postavlja slijedeća pravna pitanja:

„Je li odredba ugovora o kreditu, kojega je unaprijed pripremila banka-tuženik, o redovnoj kamati (cijena), a koja je redovna kamata (cijena) od strane tuženika ugrađena u ugovoru o kreditu na način da je promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke-tuženika poštena i zakonita ili je nepoštena i ništetna?

Može li ugovor o kreditu opstati bez nepoštene i ništetne odredbe ugovora o kreditu- o redovnoj kamati (cijeni) koja je u spornom ugovoru o kreditu formulirana od strane banke-tuženika na način da je redovna kamatna stopa promjenjiva jednostranom odlukom banke-tuženika?

Je li sud, kod donošenja odluke o tome je li predmetni ugovor o kreditu ništetan u cijelosti ovlašten zadirati u predmetni ugovor o kreditu na način da sam pojedine sporne odredbe ugovora o kreditu ili dijelove pojedinih sporih odredbi ugovora o kreditu mijenja, dopunjava ili na drugi način utječe na sadržaj spornih tih odredbi sklopljenog predmetno ugovora o kreditu iako se tužitelj tome protivi?

Može li sud ovdje predmetni ugovor o kreditu opstati bez predmetne nepoštene i ništetne odredbe o redovnoj kamati (cijeni) ili je predmetni ugovor o kreditu koji sadrži nepoštenu i ništetnu odredbu o redovnoj kamati (cijeni)-promjenjivoj kamatnoj stopi koja se mijenja jednostranom odlukom banke-tuženika ništetan u cijelosti? Je li ugovor o kreditu ništetan u cijelosti, ako su ništetni bitni sastojci spornog ugovora, ako je ništetna cijena kredita, a to je promjenjiva redovna kamatna stopa koja se mijenjala samovoljno odlukom banke-tuženika, a potrošač -tužiteljica je sukladno interpretativnom odlukama Suda EU (C-186/16, C-119/17, C-126/17, C-70/17, C- 655/20, C-260/18, C-118/17) u postupku tražila utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora obzirom da održavanje na snazi istoga nije u interesu tužiteljice kao potrošača? Je li ocjena dokaza od strane suda koja je u suprotnosti s čl. 8. Zakona o parničnom postupku razlog za reviziju?

Je li sud povrijedio raspravno načelo i temeljno pravo tužiteljice na zakonitu i obrazloženu odluku, zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda , kada je sud u postupku ocijenio dokaze suprotno čl. 8. ZPP i kada nije obrazložio niti ocijenio navode tužiteljice iznijete u postupku bitne za meritum spora niti naveo razloge suda za pojedine bitne dijelove sudske odluke niti propise koje je primijenio kod donošenja odluka o tužbenom zahtjevu tužiteljice? Je li činidba neodrediva kad ugovor o kreditu kod zaključenja ugovora o kreditu ne sadrži u svim pojedinostima točno određenu činidbu, a niti ugovor o kreditu ne sadrži podatke s pomoću kojih se ona može odrediti a niti iz ugovora o kreditu ne proizlazi da bi bilo ostavljeno trećoj strani da je odredi?

Je li ugovor o kreditu ništetan kad je činidba u ugovoru o kreditu neodređena ili neodrediva?

Je li odredba ugovora o kreditu o redovnoj kamati (cijeni)-promjenjivoj kamatnoj stopi koja se mijenja jednostranom odlukom banke-tuženika, a kojom odredbom ugovora o kreditu nisu utvrđeni egzaktni parametri i metoda izračuna tih parametara koji utječu na odluku banke-tuženika o promjeni visine stope ugovorene redovne kamate neodrediva te je li ugovor o kreditu s takvom odredbom o redovnoj kamati- cijeni ništetan u cijelosti?

Može li sud odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kad ne obrazloži i ne ocijeni dokaze i bitne navode tužiteljice u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a?

Je li povrijeđeno temeljno ljudsko pravo tužiteljice na obrazloženu sudsku odluku, zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kada sud nije u odlučio o meritumu predmeta spora obrazložio navode tužiteljice bitne za meritum spora, a niti ih je ocijenio niti nije naveo razloge radi kojih ih nije obrazložio niti ocijenio?

Je li povrijeđeno temeljno ljudsko pravo tužiteljice na obrazloženu sudsku odluke zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kada sud nije u odluci o meritumu predmeta spora naveo relevantne propise na kojima temelji pojedine navode obrazloženja sudske odluke kojima odbija tužbeni zahtjev tužitelja niti nije sud naveo propise temeljem kojih smatra da ne treba uvažiti navode tužiteljice bitne za meritum spora?

Je li drugostupanjskom presudom moralo biti preinačeno rješenje-odluka o dosudi parničnih troškova na način da se tuženiku nalaže plaćanje troškova postupka tužiteljici, s obzirom da tuženik u postupku nije uspio sa protutužbenim zahtjevom?“

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. To iz razloga jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda Rev-820/2023-2 od 23. travnja 2024. i Rev-274/2024-2 od 22. siječnja 2025. Stoga u odnosu na postavljena pravna pitanja nije potrebno preispitivati sudsku praksu. U odnosu na posljednje pitanje koje se odnosi na odluku o troškovima parničnog postupka valja reći da odgovor na to pitanje ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja.

6. Naime, tuženik je naveo da su mu povrijeđena prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014) i članka 6. stavka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17). U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode, a presude nižestupanjskih sudova su dostatno obrazložene te su izneseni relevantni i uvjerljivi razlozi za ocjenu o neosnovanosti tužbenog zahtjeva. Stoga se donesene presude ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Zbog navedenog, ništa ne upućuje na zaključak da su učinjene povrede prava na koja se tužiteljica poziva u prijedlogu.

7. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu članka 385.a stavka 2. ZPP-a odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP-a te je odlučeno kao u izreci pod točkom II. rješenja.

Zagreb, 24. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek