Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-1773/2023-42

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tibor Kovačiću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mile Lukić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optužene NĐ zbog kaznenog djela iz članka 179.a i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/11., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: KO-DO-670/2023 od 3. svibnja 2023., nakon održane javne rasprave dana 24. rujna 2025. u prisutnosti savjetnika Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu NĐI, optuženice osobno i branitelja u zamjenu Matije Dorića, odvjetnik iz Zagreba, dana 29. rujna 2025. objavio je, a dana 24. rujna 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda i 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., u tekstu: ZKP/08)

    Optužena NĐ, kćer NĐI i GĐ rođene N, rođena **.**.2000. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], s boravištem u [adresa] (kod G), državljanka Republike Hrvatske, pismena, sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlena, suvlasnica stana na adresi prebivališta, [adresa], bez primanja, OIB: [osobni identifikacijski broj], neudana, bez djece, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivana, ne vodi se drugi kazneni postupak, na slobodi,

    k r i v a  j e

    što je

    u vremenu od 20. kolovoza 2020. do 30. lipnja 2022., na adresi u [adresa], protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/17, 126/19, 84/21), u nakani da majku GĐ ponizi i povrijedi njezino dostojanstvo, uslijed ranije narušenih odnosa sa svojom majkom te lošega psihičkog stanja zbog nekorištenja propisane terapije medikamentima, prekomjernog konzumiranja alkohola i opojnih droga, gotovo svakodnevno istu vrijeđala, pogrdnim riječima: „glupačo, kravo, gora si od maćehe,“ te joj govorila: „dužna si me uzdržavati, otrovat ću te“ te na istu i fizički nasrtala, na način da bi oštećenu rukama snažno uhvatila za ramena te se istoj unosila u lice, primala ju za vrat, a što je kulminiralo dana 30. lipnja 2022. godine, oko 19:00 sati, kada se vratila doma, prvo je verbalno napala oštećenu govoreći da je gladna i da nema što jesti te je počela bacati hranu po podu kuhinje, nakon čega je rukama uhvatila oštećenu GĐ za ramena, istoj se unijela u lice te u nakani da istu prestraši, uputila joj riječi da bi je mogla ubiti, jer je više ne želi uzdržavati, a nakon čega je osumnjičena fizičkom snagom izgurala oštećenu iz stana, a čime je kod GĐ izazvala osjećaj manje vrijednosti, ugroženosti i straha za život,

    dakle, drugome ozbiljno prijetila da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te teško kršila propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvala strah za njezinu sigurnost te je dovela u ponižavajući položaj,

    čime je počinila kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano u članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, te kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11.

    II. Na temelju članka 179.a KZ/11 uz primjenu članka 48. i 49. stavka 1. točke 4. KZ/11, optuženoj NĐ se za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 utvrđuje

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 10 (DESET) MJESECI

    III. Na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 optuženoj NĐ se za kazneno djelo iz članka 139. stavka 3. KZ/11 utvrđuje

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

    IV. Na temelju članka 51. KZ/11 optužena NĐ se osuđuje

    NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

    V. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženoj NĐ se izriče

    UVJETNA OSUDA

    a izrečena kazna zatvora neće se izvršiti ukoliko optužena NĐ, u roku od 3 (tri) godine od dana pravomoćnosti ove presude, ne počini novo kazneno djelo.

    VI. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 optužena NĐ se obvezuju na plaćanje troškova kaznenog postupka, za izvršeno psihijatrijsko vještačenje u iznosu od 637,07 eura (šesto trideset i sedam eura i sedam centi) i u paušalnom iznosu od 200 (dvjesto) eura, koje troškove je dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv NĐ zbog dva kaznena djela, i to kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 i kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11, sve u vezi sa člankom 51. KZ/11.

    2. Pozvana na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, optužena NĐ se očitovala da se ne smatra krivom za sva kaznena djela koja joj se stavljaju optužnicom na teret.

    3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su: Izvješće o uhićenju u pritvorsku jedinicu (list 4-6), pritvorski zapisnik (list 29-30), medicinska dokumentacija (list 79-80, 195-208), nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Marinića (list 179-194). Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvadak iz Kaznene evidencije (list 140-141) i izvadak iz Prekršajne evidencije (list 138-139) za optuženicu.

    3.1. Tijekom dokaznog postupka ispitana je svjedokinja GĐ, koja je na raspravi 8. travnja 2025. navela da, kao majka optuženice, ne želi svjedočiti, odnosno prihvatila je blagodat nesvjedočenja, slijedom čega je sud pročitao iskaz GĐ dan na dokaznom ročištu pred sucem istrage (list 71-72), međutim, kako se obrana nije usuglasila sa čitanjem iskaza GĐ pred državnim odvjetnikom, isti nije pročitan.

    4. Nije sporno da je u inkriminirano vrijeme od 20. kolovoza 2020. do 30. lipnja 2022., optuženica živjela sa svojom majkom GĐ u stanu na adresi [adresa]. Nije sporno da su se GĐ i optuženica u navedenom vremenskom razdoblju znale verbalno sukobljavati.

    5. Spornim se ukazuje je li optužena postupala suprotno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i postupala u cilju da svoju majku svakodnevno vrijeđa pogrdnim riječima: „glupačo, kravo, gora si od maćehe,“ te joj govorila: „dužna si me uzdržavati, otrovat ću te“ te na istu i fizički nasrtala, na način da bi oštećenu rukama snažno uhvatila za ramena te se istoj unosila u lice, primala ju za vrat, a što je kulminiralo dana 30. lipnja 2022. godine, oko 19:00 sati, kada se vratila doma, prvo je verbalno napala oštećenu govoreći da je gladna i da nema što jesti te je počela bacati hranu po podu kuhinje, nakon čega je rukama uhvatila oštećenu GĐ za ramena, istoj se unijela u lice te u nakani da istu prestraši, uputila joj riječi da bi je mogla ubiti, jer je više ne želi uzdržavati, a nakon čega je osumnjičena fizičkom snagom izgurala oštećenu iz stana, i je li navedeno postupanje optužene kod GĐ izazvalo osjećaj manje vrijednosti, ugroženosti i straha za život. Ujedno, spornim se ukazuje je li ista u navedeno vrijeme koristila opojnu drogu i alkohol.

    6. Optuženica je u svojoj obrani, na kraju dokaznog postupka, navela da oni oduvijek u obitelji imaju takve odnose, obostrano bi si govorili takve stvari, još dok su bili djed i baka. Kod njih je to bilo normalno, ti pogrdni nazivi, imena, ali nije bilo prijetnji. Od malena sluša ta konstantna vrijeđanja prema njoj, pa je onda ona tako uzvraćala i majici. Međutim, to nije ništa ozbiljno i može dati primjer prošle godine kada su izlazili sa suda majka i ona, majka joj je pred odvjetnikom rekla "zadavit ću te", što nije ona mislila ništa ozbiljno. Do ovih svađa što se stavlja njoj na teret, došlo je zbog imovinskih postupaka, naime majka je htjela dobiti polovicu stana, što na kraju nije uspjela. Danas su majka i ona u dobrim odnosima, čuju se i ona joj govori da joj fali, da se vrati i da je usamljena. Nikada nije svojoj majci prijetila, pa tako joj nije govorila "ubit ću te ako mi ne daš novce, dužna si me uzdržavati, otrovat ću te, sporo ćeš umirati, a kada umreš, meni će ostati stan i auto", to ne bi nikada rekla nekome tko ju je rodio. Nije fizički nasrtala na majku. Nije mami govorila da crkne i da je glupača, znala joj je reći da je krava, majmun krmača, ali ona je njoj sve te riječi isto govorila, tako se izražavala još od njenog ranog djetinjstva pa je njoj to tako ostalo u izričaju. Posvađali bi se i onda pomirili nakon par sati, te riječi su bile učestale. U razdoblju od 20. kolovoza 2020. do 30. lipnja 2022. je živjela s majom u [adresa], taj stan je sada u suvlasništvu nje i majke, prethodno je bio u vlasništvu njene majke, ali zbog nekih financijskih problema je ona polovicu stana prepisala njoj, a potom je tražila da joj to vratim, a kada na to nije htjela, onda je došlo do ovakvih svađa. U to vrijeme nije bila na propisanoj terapiji, nekad bi znala popiti pivu kad bih izašla van, jednom u mjesec dana, nije konzumirala droge. Ne sjeća se da bi rekla majci da je gora od maćehe, prošlo je ipak 3 godine, najčešće su to bila neka pogrdna životinjska imena. Između njih nije bilo fizičkih kontakta, nije je hvatala za ramena ili primala za vrat niti unosila u lice. Nije točno niti da je u svađi oštećenoj rekla da je gladna i da je onda počela bacati hranu po kuhinji. Ovaj dio prijetnji što joj se stavljan, da bi počinila 30. lipnja 2022., je netočan, nikada nije prijetila majci. Nikada nije izgurala svoju majku iz stana i točno zna da je ona na policiji, kad je podnosila prijavu, rekla da ju je izgurala iz stana, što fizički nije bilo moguće, jer je tada taman skinula gips s noge i imala možda 55 kilograma. Sigurna je da je majka podnijela kaznenu prijavu i sve ovo navela iz razloga što je htjela da joj vrati ovu polovicu stana, pročitala je i u zakonu da zbog nezahvalnosti djeteta prema roditelju se ugovor o darovanju može poništiti.

    7. Na okolnost utvrđivanja spornih okolnosti, sud je ispitao svjedokinju GĐ, koja je na raspravi 8. travnja 2025. navela da kao majka optužene ne želi svjedočiti, odnosno prihvatila je blagodat nesvjedočenja, slijedom čega je sud pročitao iskaz GĐ dan na dokaznom ročištu pred sucem istrage (list 71-72), međutim, kako se obrana nije usuglasila sa čitanjem iskaza GĐ pred državnim odvjetnikom, isti nije pročitan. Ujedno, sud je pročitao i materijalnu dokumentaciju u spisu te je dopunski ispitan vještak psihijatar dr. Željko Marinić.

    8. Na temelju analize svakog nabrojenog provedenog dokaza posebno te dovođenjem istih u međusobnu vezu i povezujući ih s obranom optuženice, ovaj sud je utvrdio da je optuženica u inkriminirano vrijeme, na način opisan u izreci presude, počinila kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 i kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11, sve u vezi sa člankom 51. KZ/11, a na štetu majke GĐ te ju je za ista kaznena djela oglasio krivom.

    8.1. Svjedokinja GĐ, majka optužene, na raspravi je navela da ne želi iskazivati, odnosno prihvatila je blagodat nesvjedočenja. Slijedom navedenoga, sud je na temelju članak 431. stavak 1. točka 4. ZKP/08 pročitao zapisnik o dokaznom ročištu za ispitivanjem svjedokinje GĐ (list 74-75 spisa). Ujedno, kako se stranke nisu usuglasile sa čitanjem iskaza svjedokinje pred državnim odvjetništvom, sud navedeni iskaz nije pročitao.

    8.1.1. Ispitana u svojstvu svjedoka pred sucem istrage svjedokinja GĐ u bitnom je navela da od 20. kolovoza 2020. u stanu žive ona i kćer, ovdje optuženica, jer je tada njena pokojna majka umrla. Navela je da optuženica nije željela raditi baš ništa po kući, a s njom je komunicirala samo kada je tražila novac. U puno navrata ju je vrijeđala, prijetila joj, psovala je, pokušavala je zagušiti jastukom na spavanju, prijetila joj da će je sustavno po malo trovati ako je neće uzdržavati. Također joj je optuženica govorila da neće odobriti obdukciju, pa da se neće nikada otkriti da je otrovala. Ona je optuženici tijekom života priuštila sve što je mogla, obzirom na njenu plaću, no u jednom trenutku joj je rekla da joj neće više davati novac, jer ga naprosto nema. Dana 30. lipnja 2022. je optuženoj dala 100,00 kuna da pođe u obližnji dužan po hranu, a kada se napokon vratila s hranom, zajedno su jele, a kada su bile gotove optuženica je ostatke tog pečenog pileta, odnosno kosti, bacala po stanu. Ona je to počistila, a optuženica joj je rekla da se osjeća kao da bi nekoga mogla ubiti. Svjedokinja je zatim otišla u svoju sobu te se namjeravala tamo zaključati, jer se uplašila, a optuženica joj je rekla da bi ju mogla ubiti, jer je više ne želi uzdržavati. Zatim je optuženica otvorila vrata od stana, primila ju s leđa za nadlaktice i izgurala ju na stubište zgrade, zaključala vrata i stavila sigurnosni lanac iznutra. Ona se rasplakala, kucala je, zvala ju na mobitel no optuženica joj se nije javljala, dok u jednom trenutku nije odškrinula vrata koliko je dozvoljavao taj sigurnosni lanac, pa joj je tada rekla da je neće pustiti u kuću dok ne potpiše da će je uzdržavati. To su sve vidjeli i neki susjedi, a ona je u konačnici pozvala policiju. Dana 1. srpnja 2022. je zbog straha od optuženice promijenila bravu na ulaznim vratima stana, kako optuženica ne bi mogla ući unutra. Njezine stvari, odnosno odjeću i obuću joj je dala u prisutnosti policije. Sve se to dešavalo u stanu u [adresa] u [adresa]. Optuženica joj je govorila da je krava, glupača i da je gora od maćehe, znala joj je i pljunuti u lice kada joj ne bi dala novac. U ovom inkriminiranom periodu ju je optužena u dva navrata primila za vrat i staklenim pogledom je gledala iz blizine, što je nju sve plašilo. Radi takvog ponašanja optuženice, osjećala se uplašeno i frustrirano i u stanu se zaključavala u svoju sobu jer se je bojala. Ona takvo ponašanje optuženice nije prijavljivala policiji, jer se brinula za njezinu budućnost da se ne bi podigla neka kaznena prijava protiv nje, što bi ju pratilo cijeli život. Optuženica je koristila marihuanu, a u njezinoj sobi je bilo i puno boca alkoholnog pića. Događaj od 30. lipnja 2022. se dogodio oko 18,00 ili 19,00 sati. O svemu tome je ispričala svojim najboljim prijateljicama OĐ i FĐ. OĐ živi na Klaki, a FĐ u [adresa]. Također je i svom bivšem partneru govorila o tim događajima, on se zove PĐ, a stanuje u [adresa].b. Strašno je, jezivo i ozbiljno doživjela riječi optuženice izrečene joj 30. lipnja 2022., a misli da je tada optuženica bila i pod utjecajem alkoholom.

    8.1.2. Nadalje, GĐ, kao majka optuženice, nije svjedočila (koristila je blagodat nesvjedočenja), slijedom navedenoga, sud ju nije mogao ispitati na raspravi na okolnosti počinjenja utuženog kaznenog djela. Iako je navedena svjedokinja ispitana pred državnim odvjetnikom u prethodnom postupku na nekonfrontiran način, njen iskaz sud nije mogao pročitati u smislu odredbe članka 431. ZKP/08. Naime, GĐ je majka optuženice, a kako nije postojala suglasnost stranaka da se taj iskaz može pročitati, to ga sud nije smio pročitati. Da je tome tako, govori odredba članka 431. stavka 1. točke 4. ZKP/08, iz koje proizlazi da se zapisnici o iskazima svjedoka, a misli se na privilegirane svjedoke, koji su prethodno upozoreni da nisu dužni iskazivati (članak 285. stavak 1. točka 1. do 3. ZKP/08), odrekli toga prava i iskazivali na dokaznom ročištu ili raspravi, a kasnije tijekom postupka su odlučili uskratiti svoj iskaz. Iz toga slijedi da se iskaz privilegiranog svjedoka, koji je prihvatio blagodat, može pročitati isključivo, ako je ispitan na dokaznom ročištu po sucu istrage ili po raspravnom sucu na raspravi, te u niti jednom drugom slučaju.

    8.2. Iz medicinske dokumentacija za optuženu (list 79-80, 195-208) proizlazi da se ista liječila u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb.

    8.3. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Igora Marinića (list 179-194) proizlazi da je optužena osoba kod koje se uočavaju crte ličnosti emocionalno nestabilnih obilježja, te u inkriminirano vrijeme sposobnost optužene da shvati značenje svoga postupanja i mogućnost vladanja svojom voljom su bile smanjene, ali ne u bitnoj mjeri. Ista je raspravno sposobna.

    8.3.1. Dopunski ispitan na raspravi, vještak psihijatar dr. Igor Marinić, u svome nalazi je naveo da u odnosu na stanje optuženice tempore criminis ista je bila smanjeno ubrojiva, ali ne u bitnom stupnju, a taj zaključak temelji na slijedećem. Obzirom na inkriminirani period od kolovoza 2020. do lipnja 2022. dostupan je jedan nalaz psihijatrijskog pregleda u kojem se bilježi da je potištenog raspoloženja s dijagnozom povratnog depresivnog poremećaja. Obzirom na navedeni period, prema anamnestičkim podacima, od ispitanice se doznaje da je između nje i majke bilo svađa, da su se svađale oko "gluposti" da bi svađale oko banalnih stvari, navodi da ju jedino majka mogla isprovocirati i da je bilo ružnih riječi. Obzirom na događaj dana 30. lipnja 2022. iznosi da misli da je taj dan bila kod kuće, jer je imala slomljenu nogu, da je bila u gipsu ili je taman skinula gips i bila je na štakama, navela je da taj dan i nije bila nikakva svađa, možda je i bila, ali su njima svađe bile svakodnevne. Nema podataka da bi na taj dan ili tijekom inkriminiranog perioda intenzivnije konzumirala alkohol ili psihoaktivne tvari. Obzirom da su kod ispitanice prisutne karakteristike ličnosti emocionalno nestabilnijih obilježja, te je iz medicinske dokumentacije i vidljivo da je liječena po dijagnozama emocionalnog poremećaja u adolescenciji i depresivnog poremećaja, ispitanica može imati sniženi rizik tolerancije na frustracije, odnosno u nekim situacijama koje su za nju frustrativne može lakše odreagirati. Obzirom na sve navedeno, vještak smatra da se u inkriminiranom periodu u konfliktnim situacijama ispitanica mogla nalaziti u stanju snižene ubrojivosti, ali nema elemenata koji bi ukazivali da se pri otme radilo o bitno smanjenoj ubrojivosti.

    9. Na temelju analize svih izvedenih personalnih dokaza i materijalnih dokaza te povezujući iste s obranom optuženice ovaj sud je, na nedvojben način utvrdio, da je optuženica u inkriminirano vrijeme, u nakani da ponizi, omalovaži, a onda i ustraši svoju majku postupala kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke presude i čime je počinila kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

    10. Naime, sud je u cijelosti prihvatio iskaze GĐ, cijeneći njen iskaz logičnima, životnima, vjerodostojnim i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu. Naime, svjedokinja je detaljno i koncizno navela postupanja optuženice prema njoj, dakle optuženica joj je govorila da je krava, glupača i da je gora od maćehe, znala joj je i pljunuti u lice kada joj ne bi dala novac. U odnosu na riječi "krava", i sama optuženica u svojoj obrani navodi da je znala uputiti pogrdne riječi majci u vidu domaćih životinja. Nadalje, svjedokinja je navela da je u puno navrata optuženica nju vrijeđala, prijetila joj, psovala je, pokušavala je zagušiti jastukom na spavanju, prijetila joj da će je sustavno po malo trovati, ako je neće uzdržavati, ostatke pečenog pileta, odnosno kosti, bacala je po stanu, rekla svjedokinji da se osjeća kao da bi nekoga mogla ubiti, a što sve je kod GĐ izazvalo osjećaj straha, povrede dostojanstava, osjećala se uplašeno i frustrirano i u stanu se zaključavala u svoju sobu jer se je bojala, slijedom čega je sud nedvojbeno utvrdio da je optužena počinila kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11.

    10.1. Slijedom navedenog nesporno je utvrđeno da je optuženica u inkriminiranom razdoblju teško kršila propise o zaštiti od nasilja u obitelji, konkretno ponašala se suprotno zabrani iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i to prema svojoj majci i time kod nje, dakle člana obitelji, izazvala strah za njezinu sigurnost i dovela ju u ponižavajući položaj, čime su u njenom ponašanju ostvarena sva objektivna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. Optuženica je pri tome postupala s izravnom namjerom, kako bi svoju majku GĐ omalovažila te kod iste izazvala psihičku bol i uznemirenost, a u vrijeme počinjenja kaznenog djela optuženica je bila smanjeno ubrojiva, no ne u bitnom stupnju, kako je to konstatirano nalazom vještaka psihijatra, te su u njenom ponašanju ostvarena i sva objektivna i sva subjektivna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, za koje je i oglašena krivom.

    10.2. Nadalje, u odnosu na kazneno djelo iz članak 139. stavka 2. i 3. KZ/11, sud je također u cijelosti prihvatio iskaz GĐ, pa i za događaj od 30. lipnja 2022., kada je nakon događaja oko bacanja hrane i nakon što je rekla svjedokinji da se osjeća kao da bi nekoga mogla ubiti, rekla VĐ da bi ju mogla ubiti, jer je više ne želi uzdržavati. Zatim je optuženica otvorila vrata od stana, primila ju s leđa za nadlaktice i izgurala ju na stubište zgrade, zaključala vrata i stavila sigurnosni lanac iznutra. Navedene riječi, ali i poduzete radnje optuženice, objektivno zaista predstavljaju ozbiljnu prijetnju ubojstvom, i iste kod adresata kome su upućene mogu izazvati osjećaj straha, a o čemu je GĐ i iskazivala, navevši upravo činjenicu da se osjećala uplašeno i frustrirano i u stanu se zaključavala u svoju sobu, jer se je bojala optuženice. Optuženica je pri tome postupala s izravnom namjerom kako bi svoju majku GĐ ustrašila i uznemirila, a u vrijeme počinjenja kaznenog djela optuženica je bila smanjeno ubrojiva, no ne u bitnom stupnju, kako je to konstatirano nalazom vještaka psihijatra, te su u njenom ponašanju ostvarena i sva objektivna i sva subjektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11, za koje je i oglašena krivom.

    11. Obrana optuženice u većem dijelu nije prihvaćena, cijenjena je kao nevjerodostojna i nelogična. Naime, nije prihvaćen dio obrane u kojoj je ista banalizirala upućene riječi GĐ, u smislu da je to bila uobičajena komunikacija između njih dvije, obzirom da sama svjedokinja GĐ nije tome svjedočila, a za sud je neprihvatljivo i neživotno da bi uobičajeni kolokvijalni govor optuženice prema majci bio "kravo, glupačo, gora si od maćehe, majmun, krmačo". Ujedno, nije prihvaćen niti dio obrane u kojem je optuženica porekla da bi prijetila GĐ, da nikada nije fizički nasrnula na nju, obzirom da je GĐ u svome iskazu veoma životno i logično opisivala događaje i ponašanje optuženice. Ujedno, navodeći da je optuženica znala konzumirati marihuanu i da je bila alkoholizirana. Prihvaćen je dio obrane u kojoj je optuženica navela da je znala uputiti majci ružne riječi, pogrdne nazivajući je raznim životinjama. Obzirom da su kod ispitanice prisutne karakteristike ličnosti emocionalno nestabilnijih obilježja, te je iz medicinske dokumentacije i vidljivo da je liječena po dijagnozama emocionalnog poremećaja u adolescenciji i depresivnog poremećaja, kako je to konstatirao vještak u svome nalazu, a vještak psihijatar je u dopunskom nalazu naveo da, obzirom na inkriminirani period od kolovoza 2020. do lipnja 2022. dostupan je jedan nalaz psihijatrijskog pregleda u kojem se bilježi da je optuženica potištenog raspoloženja s dijagnozom povratnog depresivnog poremećaja, prema anamnestičkim podacima, od optuženice se doznaje da je između nje i majke bilo svađa, ujedno je konstatirano da optuženica može imati sniženi rizik tolerancije na frustracije, odnosno u nekim situacijama koje su za nju frustrativne može lakše odreagirati, pa slijedom navedenoga, sud nije prihvatio obranu optužene da nije verbalno i fizički zlostavljala svoju majku i da joj nije uputila prijetnje.

    12. Iskaz svjedokinje GĐ na dokaznom ročištu sud je u cijelosti prihvatio istinitim i vjerodostojnim, dan je su jasno i određeno, kako je to već gore navedeno.

    13. U cijelosti je prihvaćen nalaz i mišljenje vještaka psihijatra, isti je dan objektivno, u skladu s pravilima struke te stranke nisu imale primjedbe na isti.

    14. Pročitana materijalna dokumentacija u cijelosti je prihvaćena, s obzirom da nije bilo čime dovedena u sumnju.

    15. Sud je izvršio intervenciju u činjenični opis kaznenih djela, na način da je prilagodio isti sukladno iskazu svjedokinje GĐ danom na dokaznom ročištu (obzirom je isti pročitan), dok je prethodni činjenični opis sadržavao navode iz iskaza svjedokinje, koja je dopunski ispitana pred državnim odvjetnikom. Naime, već ranije u presudi je navedeno da se spomenuti iskaz nije smio pročitati, dok ovlašteni tužitelj nije prilagodio činjenični opis dokazima provedenim na raspravi. Ovom intervencijom sud nije izmijenio predmet optužbe, niti ga izmijenio na teže, već je isti čak i povoljniji za optuženicu.

    16. Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženici za počinjena kaznena djela iz članka 179.a KZ/11 i članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 ovaj sud je, uzimajući u obzir okvir za izricanje kazne za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 i kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11, uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženice, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

    15.1. Olakotnim okolnostima optuženici sud je cijenio činjenicu da je ista neosuđivana za kaznena djela i da je počinila kaznena djela u stanju smanjene ubrojivosti (ne u bitnom stupnju), zbog čega se predmetna kaznena djela mogu promatrati kao slučajan događaj u njezinom životu i ponašanju, ne kao i pravilo njenog ponašanja. Kao posebno olakotnu okolnost, sud je uzeo u obzir da su optuženica i njena majka GĐ danas u dobrim odnosima i da redovno komuniciraju, a to je ujedno bio i razlog nesvjedočenja na raspravi od strane GĐ.

    15.2. Od otegotnih okolnosti na strani optuženice, sud je našao u njenoj bezobzirnosti, nekritičnosti i upornosti u postupanju prema svojoj majci GĐ, u odnosu na koju je počinila čak dva kaznena djela s elementima nasilja.

    15.3. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene olakotne i otegotne okolnosti, kao i činjenicu da je za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 zapriječena kazna zatvora u trajanju od 1 do 3 godine, dok za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 trajanje od 6 mjeseci do 5 godina te cijeneći način počinjenja kaznenih djela i društvenu opasnost djela, prijašnji život optuženika, njegove osobne prilike te ponašanje nakon počinjenja djela, ovaj sud je optuženoj, cijeneći olakotne okolnosti, posebice raniju nekažnjavanost i posebno činjenicu da se ista pomirila s majkom, za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11, uz primjenu članka 48. i 49. stavka 1. točke 4. KZ/11, ublažio sankciju i utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci. Ujedno, valja navesti da u vrijeme počinjenja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 (od 20. kolovoza 2020. do 30. lipnja 2022.) vrijedila je propisana kazna izmijenjena člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 126/19) koja glasi: U članku 179.a iza riječi: "položaj" briše se zarez i dodaju riječi: "ili stanje dugotrajne patnje,", a iza riječi: "zatvora" dodaju se riječi: "od jedne", koje izmjene su stupile na snagu 1. siječnja 2020., dok je propisana kazna zatvora za navedeno kazneno djelo od jedne do tri godine. Sud je shodno tome primijenio navedeni zakon i izrekao spomenutu sankciju. Nadalje, za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 sud je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, te je potom, primjenom pravila o odmjeravanu kazne za kaznena djela u stjecaju, optuženicu osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine. Pri tome je, cijeneći naprijed izložene olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženice, sud je optuženici izrekao uvjetnu osudu, i to na način da se izrečena kazne zatvora u trajanju od 1 godine neće izvršavati, ukoliko ista u roku provjeravanja od 3 godine ne počini novo kazneno djelo. Duljina roka provjeravanja određena je uzimajući u obzir da je imenovana počinio dva kaznena djela nasilja u odnosu na majku, zbog čega unatoč njenoj dosadašnjoj neosuđivanosti, ovakav dulji rok provjeravanja je primjeren i potreban. Ocjena je ovog suda da će ovako izrečena kazna u potpunosti postići svrhu kažnjavanja propisanu zakonom, ukazati na društvenu osudu zbog učinjenog kaznenog djela, te djelovati na optuženicu da ubuduće ne čini ovakva ili druga kaznena djela, kao i na druge da razviju svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela. Drugim riječima, sud smatra ovakvu osudu primjerenom da se njome ostvari, pored specijalne i generalna prevencija, te da će se istom jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te primjerenom da utječe na razvoj svijesti građana o štetnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

    17. Sud je, na temelju zakonske odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08, optuženu NĐ obvezao na naknadu troška kaznenog postupka u iznosu od ukupno 837,07 eura, a koji se trošak odnosi na troškove provedenog psihijatrijskog vještačenja i na paušalnu svotu koja je odmjerena uzimajući u obzir složenost i trajanje ovog postupka. Ocjena je suda da će optuženica biti u mogućnosti naknaditi isti trošak bez opasnosti po uzdržavanje sebe i svoje obitelji.

    U Zagrebu, 24. rujna 2025.

    Sudac:

    Tibor Kovačić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

    DNA:

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, KO-DO-670/2023;

    2. Optužena HĐ;

    3. Braniteljica Laura Valković, odvjetnica iz Zagreba;

    4. U spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.