REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru

Josipa Jelačića 3

43000 Bjelovar

Poslovni broj: Ovr-2097/2025-4

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ani Marković-Ćoso, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnici Sanji Maciček iz Odvjetničkog društva Čogurić & Matak d.o.o., Zagreb, Ilica 41a, protiv protivnika osiguranja OPĆA BOLNICA „DR. HK" [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa], zastupano po Hrvoju Čačiću, odvjetniku iz Bjelovara, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 24. rujna 2025. godine

riješio je

I.Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koja glasi:

"1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to vraćanja na rad, određuje se privremena mjera tako što se nalaže protivniku osiguranja OPĆOJ BOLNICI „DR. ANĐELKO VIŠIĆ" BJELOVAR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa] da predlagateljicu osiguranja UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vrati na rad odmah po primitku rješenja kojim se privremena mjera usvaja, na način da je vrati na radno mjesto na koje je bila raspoređena prije donošenja Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Klasa: 021-01/25-01/330, Urbroj: 2103-72-04-03/01-25- 06 od 18. srpnja 2025.

2. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja spora radi osporavanja dopuštenosti otkaza.

3. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa ovrhu.

4. Nalaže se protivniku osiguranja OPĆOJ BOLNICI „DR. ANĐELKO VIŠIĆ" BJELOVAR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa] da predlagateljici osiguranja UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak sastava prijedloga za izdavanje privremene mjere zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1.Predlagatelj osiguranja podnio je ovome sudu prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine u kojem je naveo da je kao radnica, s protivnikom osiguranja, kao poslodavcem, 12. ožujka 2024. sklopila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta „Viši savjetnik 2“, dok je rješenjem tuženika Klasa: 080-02/18-01/01, Urbroj: 2103-72- 05-01-01/01-18-48/1 od 29. svibnja 2018. imenovana v.d. voditeljicom Odsjeka za dijetetiku i prehranu, Odjela tehničkih, uslužnih i informatičkih poslova. Navodi kako je ista dana 25. srpnja 2025. zaprimila Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Klasa: 021- 01/25-01/330, Urbroj: 2103-72-04-03/01-25-06 od 18. srpnja 2025. i to zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, odnosno radi navodnog protupravnog prisvajanja proizvoda u vlasništvu protivnika osiguranja. Dalje navodi kako je po punomoćnici, preporučenom pošiljkom, u zakonskom roku, 8. kolovoza 2025. podnijela Zahtjev za zaštitu prava radnika/prigovor ističući kako Odluka o izvanrednom otkazu nije zakonito donesena jer nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za otkaz ugovora o radu, odnosno da ista nije počinila osobito teške povrede iz radnog odnosa koje joj se stavljaju na teret. Obzirom kako protivnik osiguranja nije udovoljio Zahtjevu za zaštitu prava radnika/prigovoru u roku od 15 dana od primitka, sukladno čl. 133. st. 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: Zakon o radu), štoviše, dostavio je samo paušalno obrazloženu Odluku o prigovoru na Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, donesenu po Upravnom vijeću Poslodavca, a koju kasnije naziva Odlukom o zahtjevu za zaštitu prava radnika, iz kojeg postupanja je jasno vidljivo kako isti ne shvaća razliku između zahtjeva za zaštitu prava radnika i prigovora na postupanje Poslodavca, kao niti razliku u donositelju istih, navodi kako je 8. rujna 2025. naslovnom sudu podnijela tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu i isplate plaće, a koji predmet se vodi pod posl.br. Pr-85/2025. Dalje naglašava kako je zaposlenica protivnika osiguranja više od 38 godina i u tom periodu nikada nije dobila ni opomenu pred otkaz, stoga su uistinu frapantne optužbe protivnika osiguranja s kojima se suočila. Također je 15. srpnja 2025. zaprimila Odluku o privremenom udaljenju s rada, Klasa: 021-01/25- 01/330, Urbroj: 2103-72-01-25-1 od 4. srpnja 2025., dok je Odluku o izvanrednom otkazu zaprimila 25. srpnja 2025. S rada nije mogla biti udaljena obzirom je bila na bolovanju radi nesposobnosti za rad koju joj je uzrokovao stres koji joj je uzrokovan 4. srpnja 2025. po odlasku sa radnog mjesta. Samim time posljednju je plaću za srpanj 2025. primila 14. kolovoza 2025., a što nanosi direktnu štetu za uzdržavanje nje i njene obitelji te strahuje od nenadoknadive štete koju bi njezina nezaposlenost mogla prouzročiti. Gubitak posla ima teške socijalne, psihofizičke, a i egzistencijalne posljedice jer joj je posao predstavljao stalni i jedini izvor novčanih sredstava. Navodi kako je ona osoba u dobi od 59 godina te joj mogućnost zaposlenja kod drugog poslodavaca nije najlakša opcija, odnosno mogućnost pronalaska novog zaposlenja znatno je sužena pa čak i otežana. Isto tako, navodi kako je protivnik osiguranja donio Odluku o izvanrednom otkazu zbog kako smatra; osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa odnosno zbog navodne krađe proizvoda u vlasništvu protivnika osiguranja u ukupnoj vrijednosti od 122,78 eur. Navodi kako nije kriva za ono što ju se tereti, a protivnik osiguranja joj nije dopustio da se očituje o navedenom prije no što joj je uručen izvanredni otkaz, odnosno da iznese svoju obranu. Odluka o izvanrednom otkazu protivnika osiguranja se temelji prije svega na izvješću djelatnika Klemm sigurnosti d.o.o., odnosno pregledu i otimačini kojima je bila podvrgnuta, a što nikako ne može biti vjerodostojan dokaz i to iz razloga što je samo takvo postupanje u svojoj biti kazneno djelo, odnosno pretraga nije izvršena na zakonom predviđeni način, niti su zakonom predviđene osobe vezano uz osobu tužiteljice, niti na zakonom dopuštenom području, niti na temelju adekvatnih ovlaštenja, neosnovanim zadržavanjem predlagateljice osiguranja. Navodi kako je radi takvog postupanja protivnika osiguranja doživjela psihofizičku traumu, stres te osjećaj srama i bezvrijednosti, a što je sve utjecalo na njeno opće zdravstveno stanje. Naime, po odlasku s posla, na javnom parkiralištu zaustavljena je od strane djelatnika Klemm sigurnosti d.o.o., koji ju je prvotno primorao da preda predmete koje je imala u vrećicama od kojih je dio zadržao, a dio vratio te ju potom primorao da otvori svoj vlastiti automobil i iz njega izvadi sve predmete koji se u njemu nalaze, nakon čega je ponovno zadržao dio predmeta, a dio predmeta joj vratio. Potom su dvojica djelatnika protivnika osiguranja; ZK i ČK povisivali glas na nju kako bi ju naveli na lažno priznanje da bi ukrala artikle koji su nađeni u njenom posjedu, a predstavljaju robu široke potrošnje. Osim toga, ključno je napomenuti kako se radi o maloj vrijednosti te kako je kaznena prijava protivnika osiguranja u odnosu na nju odbačena, a što govori u prilog njezinim navodima. U prilog govori i činjenica da protivnik osiguranja po primitku rješenja o odbačaju kaznene prijave nije preuzeo kazneni progon. Dakle, i više je no razvidno kako je protivnik osiguranja uručio izvanredni otkaz iz sasvim neopravdanih razloga, a o svemu navedenom je bio obaviješten u više navrata te unatoč tome nije promijenio svoju odluku. Uz prijedlog je priložen Odluka o izvanrednom otkazu (list 7-9), zahtjev za zaštitu prava radnika (10-16), Odluka o prigovoru na odluku o izvanrednom otkazu Ugovor o radu (list 17- 21), tužba (list 22-29), odluka o privremenom udaljenju s rada (list 37-40), prigovor na odluku o privremenom udaljenju s rada (list 41-44), podaci HZMO (list 45-48), specijalistički nalaz (list 49), obračuni za isplatu plaće –naknade (list 50-56), dopisi (list 57-58).

2. Protivnik osiguranja je dostavio podnesak dana 23. rujna 2025. u kojem navodi da se protivi prijedlogu predlagateljice osiguranja za donošenjem privremene mjere kojom bi predlagateljica osiguranja bila vraćena na rad na radno mjesto na koje je bila raspoređena prije donošenja Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 18. srpnja 2025. godine, jer smatra kako nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za udovoljenje istom prijedlogu. Navodi da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, niti je učinila vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Potpuno je neodlučno za donošenje odluke u ovom postupku, kao i za donošenje odluke u parničnom postupku radi nedopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu (Pr185/2025), koliko vremena je predlagateljica osiguranja prethodno bila zaposlena kod protivnika osiguranja, a osobito imajući u vidu razloge zbog kojih je ista Odluka donesena. Dalje navodi kako predlagateljica osiguranja mora u ovom postupku, da bi sud prihvatio njen prijedlog, svoju nenovčanu tražbinu učiniti vjerojatnom, odnosno, da ista mora proizlaziti iz postojanja činjenica koje ukazuju da je vjerojatniji njen uspjeh u postupku osporavanja dopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, a što, po ocjeni protivnika osiguranja, nije učinila. Vezano za navod iz prijedloga kako predlagateljici osiguranja nije omogućio da iznese svoju obranu u postupku koji je prethodio donošenju Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, ističe da nije pozvao predlagateljicu osiguranja na iznošenje obrane prije donošenja namjeravane odluke, jer drži da su u konkretnom slučaju postojale okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini, sukladno čl.119.st.2.Zakona o radu. Naime, radnica je zatečena od strane djelatnika zaštitarske službe pod okolnostima koje su nedvojbeno ukazivale da je predlagateljica osiguranja protupravno prisvojila prehrambene proizvode protivnika osiguranja kao poslodavca i druge artikle koji su joj bili povjereni na radu u vrijednosti od 122,78 EUR, odnosno, da je počinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Predlagateljica osiguranja navodi da ju je djelatnik zaštitarske službe „primorao“ da preda predmete, otvori automobil, da je izvršena pretraga i sl., odnosno, da bi isto predstavljalo nezakonito i protupravno postupanje zaštitara, među ostalim, i zbog toga što je njen automobil bio na javnom parkiralištu. Ističe kako prema predlagateljici osiguranja u konkretnom slučaju nisu primijenjene nikakve mjere prisile, niti je vršena pretraga nje kao osobe, niti pretraga motornog vozila u njenom vlasništvu. Točno je da je zaštitar koji je obavljao poslove tjelesne zaštite na porti protivnika osiguranja primijenio ovlasti koje ima sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i zatražio od predlagateljice osiguranja da izvrši pregled predmeta i motornog vozila, na što je predlagateljica osiguranja dobrovoljno omogućila pregled. Dakle, nije bilo nikakve pretrage, niti primjene bilo kakve prisile prema predlagateljici osiguranja. Sukladno čl.5.st.1.t.1.Zakona o privatnoj zaštiti, djelatnost privatne zaštite obuhvaća zaštitu stambenih, poslovnih i drugih objekata i prostora te javnih i drugih površina. Osim toga, predlagateljica osiguranja je, neposredno nakon što je djelatnik zaštitarske službe zatražio da izvrši pregled predmeta i motornog vozila, kontaktirala radnicu protivnika osiguranja, EK, inače, njoj podređenu radnicu, i tražila da (lažno) potvrdi da ima račun za robu koju su zapljenili djelatnici Klemm sigurnost d.o.o.od nje. Predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Imajući u vidu trenutno stanje na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i sveopće pomanjkanje radne snage, što je notorna činjenica, predlagateljica osiguranja, iako u dobi 59 godina, svakako je konkurentna na tržištu rada. Osim toga, ukoliko predlagateljica uspije u postupku radi utvrđenja nedopuštenom Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, imat će (među ostalim) pravo i na isplatu naknade plaće u razdoblju od 25.srpnja 2025.godine do povratka na rad, baš kako je i zatraženo t.III petita u postupku Pr- 85/2025. Također ističe kako je u postupku prije otkazivanja ugovora o radu poštivao odredbe čl.151. Zakona o radu, čl.115.Pravilnika o radu i čl.43 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te je protivnik osiguranja kao poslodavac nacrt Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu dostavio Radničkom vijeću protivnika osiguranja, odnosno, Sindikalnom povjereniku Sindikata čiji je predlagateljica osiguranja član, radi davanja prethodne suglasnosti na Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Sindikalni povjerenik sindikalne podružnice OB „Dr.Anđelko Višić“ Bjelovar Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske KK, čiji je predlagateljica osiguranja član, dostavio je protivniku osiguranja kao poslodavcu 15.srpnja 2025.godine suglasnost na Odluku poslodavca o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Radničko vijeće dostavilo je protivniku osiguranja kao poslodavcu 18.srpnja 2025.godine (jednoglasnu) suglasnost na Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme predlagateljici osiguranja slijedom čega predlaže da sud odbije prijedlog predlagateljice osiguranja te da ju obveže da mu nadoknadi troškove postupka.

3. U dokaznom postupku pročitan je prijedlog za određivanjem privremene mjere i dokumentacija koju je dostavio predlagatelj osiguranja odnosno posebice Odluka o izvanrednom otkazu, Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Zahtjev za zaštitu prava radnika, Odluka protivnika osiguranja o zahtjevu za zaštitu prava predlagatelja osiguranja protiv odluke o izvanrednom otkazu, tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu i isplate plaće, odluka o privremenom udaljenju s rada, prigovor na odluku o privremenom udaljenju s rada, podaci HZMO, specijalistički nalaz, obračuni za isplatu plaće –naknade, dopisi.

4. Prijedlog nije osnovan.

5. Odredbom članka 346. stavak 1. toč. 1 i 2 Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14 , 55/16,73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), dalje Oz-a, propisano je kako se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Nije sporno da je predlagatelj osiguranja trenutno nezaposlen, nije sporno da je protivnik osiguranja dana 18. srpnja 2025. godine donio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, te da je predlagatelj osiguranja pred ovim sudom pokrenuo tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, čime je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine u smislu citirane odredbe članka346. stavak 1 .Oz-a.

7. Kao sporno trebalo je utvrditi postojanje drugog kumulativnog uvjeta koji je potrebno ispuniti rad određivanja privremene mjere a to je da protivnik osiguranja učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Iz sadržaja prijedloga proizlazi da je predlagateljica osiguranja osoba od 59 godina, a iz priložene dokumentacije liječnika proizlazi dijagnoza F43.0 akutne reakcije na stres, predlagateljica osiguranja navodi da strahuje od nenadoknadive štete koju bi njezina nezaposlenost mogla prouzročiti te da gubitak posla po predlagateljicu osiguranja ima teške socijalne, psihofizičke i egzistencijalne posljedice jer joj je posao predstavljao stalni i jedini izvor novčanih prihoda, istaknuto je da je mogućnost zaposlenja kod drugog poslodavca nije najlakša opcija te da je mogućnost pronalaska novog zaposlenja znatno sužena i otežana.

9. Predlagatelj osiguranja je u spis priložio medicinske nalaze, međutim sudac kao pravnik nema adekvatnu kvalifikaciju za tumačenje istih, a u situaciji kada ne postoji dokaz o utvrđenoj radnoj nesposobnosti, invalidnosti ili zaključka kvalificiranog vještaka medicinske struke o radnoj nesposobnosti, sam sadržaj liječničkih nalaza je irelevantan.

10. Analizom i ocjenom izvedenih dokaza ovaj sud zaključuje kako u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje nenadoknadive štete, kao drugog kumulativnog uvjeta kojeg je potrebo ispuniti radi prihvaćanja prijedloga za određivanjem privremenom mjere budući nastanak nenadoknadive štete koja prijeti nije obrazloženo u prijedlogu nego je predlagatelj osiguranja naveo samo na godine života, staž kod poslodavca – protivnika osiguranja, ali sudu nije učinio vjerovatnim nemogućnost zapošljavanja na tržištu rada, nije navedena stručna sprema, opis posla i potražnja na tržištu za tom radnom spremom. Nadalje, zasigurno sva svoja novčana potraživanja predlagateljica osiguranja može naplatiti od protivnika osiguranja ukoliko u parničnom predmetu koji se vodi kod ovoga suda broj Pr-85/2025 uspije sa tužbenim zahtjevom zbog gore navedenog, a imajući u vidu trenutno stanje na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i sveopće pomanjkanje radne snage ovaj sud smatra da je predlagateljica osiguranja konkurentna na tržištu rada.

11. Odredbom čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. OZ-a, propisani su razlozi koji se moraju kumulativno ispuniti da bi se prijedlog predlagatelja osiguranja mogao smatrati osnovanim, a predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu nije ispunio drugi uvjet odnosno učinio vjerovatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

U Bjelovaru, 24. rujna 2025. godine

SUDAC

Ana Marković-Ćoso

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa rješenja, Županijskom sudu, putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.