Poslovni broj: Us I-2146/2024-16
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te zapisničarki Milki Škaro Grozdanić, u upravnom sporu tužiteljice ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Stipe Grubišić odvjetniku u OD Stipe Grubišić i partneri j.t.d. Zagreb, Trpimirova ulica 31, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda u Splitu, Ispostave u Šibeniku, radi uklanjanja građevine, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 29. kolovoza 2025., a objavljene 24. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim predlaže poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/I- 362-02/24-02/294, URBROJ: 443-02-03-21-24-3 od 31. srpnja 2024., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Građevinske Područnog ureda u Splitu, Ispostave u Šibeniku, naređeno je vlasnici ĐD, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni:
- gustirnu tlocrtnih dimenzija 5,3m x 4,0m, neutvrđene dubine i kućicu 2,25m x 2,25m, visine 2.3m ravnog krova, obloženu pločastim kamenom,
- teniski teren, tlocrtnih dimenzija 34,50m x 16,75m, izgrađen na nasipu maksimalne visine 1,4m, postavljenu predgotovljenu montažnu ogradu visine 2,05m i postavljena četiri reflektora,
- nadstrešnicu uz teniski teren tlocrtnih dimenzija 4,50m x 3,70m, zatvorenu sa tri strane, dvostrešnog krovišta, visine do krovnog vijenca 2,75m, visine do sljemena 3,7m,
- spremište/garažu maksimalnih tlocrtnih dimenzija 13,7m x 6,9m, etažnosti prizemlje, dvostrešnog krovišta pokrivenog crijepom i postavljenim solarnim pločama, visine do krovnog vijenca 3,05m, visine do sljemena 4,4m, tlocrtne dimenzije zatvorenog dijela 8,2m x 6,9m, tlocrtne dimenzije terase 5,5m x 6,9m,
- spremište tlocrtnih dimenzija 2,5m x 2,Im, ravnog krovišta, visine 2,0m,
- stambenu građevinu, etažnosti suteren + prizemlje, tlocrtnih dimenzija 13,21m x 5,8m, kombiniranog dvostrešnog i ravnog krovišta, visine do krovnog vijenca 5,9m,
- nadstrešnicu + roštilj tlocrtnih dimenzija 5,7m x 4,0m, drvenog dvostrešnog krovišta izvedenog nad 4 stupa od kamena, visine 2,55m, visine do sljemena 3,5m,
- bazen sa strojarnicom maksimalnih tlocrtnih dimenzija 11,2m x 9,2m, bazen tlocrtnih dimenzija 8,0m x 3,7m, visine od 0 - 95cm; strojarnica tlocrtnih dimenzija 3,75m x 2,9m, maksimalne visine 2,7m,
- armiranobetonsku zgradu u izgradnji maksimalnih tlocrtnih dimenzija 9,4m x 5,3m, dvostrešnog krovišta sa dva luminara, visine do krovnog vijenca 4,1m, visine do sljemena 5,9m, sve izgrađeno bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja i u obuhvatu ekološke mreže Natura 2000.
Točkom 2. izreke utvrđuje se da je vlasnici ĐD, ovdje tužiteljici, obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na građevinu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 16. ožujka 2024., a obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja.
Točkom 3. izreke upozorava se vlasnica ĐD, ovdje tužiteljica, da će se na sprječavanje daljnjeg građenja prisiljavati novčanim kaznama do obustave građenja, odnosno izvođenja radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ako nastavi graditi odnosno izvoditi radove nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom. Točkom 4. izreke upozorava se vlasnica da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njezinu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.
Točkom 5. izreke upozorava se vlasnica ĐD da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji bi nakon uklanjanja dijela građevine čije uklanjanje je naređeno mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti te koji su izgrađeni nakon obustave građenja.
Točkom 6. izreke upozorava se vlasnica ĐD da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su izgrađene građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili njezin dio i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.
Točkom 7. izreke upozorava se vlasnica ĐD, da je obvezna ukloniti stvari iz građevina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.
2. Protiv osporavanog rješenja tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, u bitnom navodeći da je sve radove i građenje glavnog objekta radila po dobivenom odobrenju nadležnih tijela, organa i institucija te da je ujedno uza sve to angažirala projektante, arhitekte i druge stručne osobe kako ne bi radila odnosno gradila ništa izvan ili protivno zakonu. Da je navedeno vidljivo i iz utvrđenja samog Državnog inspektora budući da se u obrazloženju osporavanog Rješenja pravilno navodi da je tužiteljica glavnu zgradu sagradila sukladno pravomoćnom Rješenju o uvjetima građenja.
2.1. Što se tiče nekih sporednih, manjih pratećih i pomoćnih objekata tipa gustirna ili nadstrešnice s uređenjem okolnog terena tužiteljica smatra da je bespredmetno o tome raspravljati jer da to ničim nije zabranjeno, niti da smeta, niti da se ima po ikakvoj osnovi nalagati rušenje takvih "građevina" jer da to i nisu građevine.
2.2. Što se tiče pomoćnih objekata tužiteljica navodi se obvezuje sudu dostaviti svu potrebnu dokumentaciju nakon što istu pribavi od nadležnih ureda i tijela, radi čega da traži od suda razuman rok u tom smislu. U svezi započete gradnje jednog objekta tužiteljica navodi da je nakon inspekcijskog nadzora odmah zaustavila radove i da nije nastavila dalje sve dok ne riješi pitanje zakonitosti građenja tog pomoćnog objekta, a koje dokaze da će dostaviti sudu u najkraćem mogućem roku. Slijedom navedenog, predložila je da Sud nakon provedenog postupka i izvedenih dokaza donese presudu kojom će poništiti osporavano rješenje tuženika.
3. Tuženo tijelo je u odgovoru na tužbu od 08. studenog 2024. osporilo sve navode tužitelja iznesene u tužbi jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju te je ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja predlažući da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.
4. Na ročištu koje je pred ovim Sudom održano 29. kolovoza 2025. opunomoćenik tužiteljice je naveo da u cijelosti ustraje u svim navodima tužbe ističući da je tužiteljica zajedno s Općinom Rogoznica podnijela prijedlog za izmjenu Prostornog plana u sklopu VII. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Šibensko- kninske županije, te da je javna rasprava predviđena u mjesecu rujnu ili listopadu 2025. godine. Slijedom navedenog, da navedeni sporedni objekti - prateći pomoćni objekti stječu uvjet za legalizaciju, ustrajući u tvrdnji da prateći i pomoćni objekti nisu građevni. Stoga da je bespredmetno raspravljati o njihovom uklanjanju, a u odnosu na samostojeći objekt opunomoćenik tužiteljice navodi da se obvezuje u najkraćem mogućem roku dostaviti akt o legalnosti, dok je opunomoćenik tuženika u cijelosti ustrajao u navodima iz obrazloženja osporavanog rješenja.
5. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te cjelokupnog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.
6. Stranke trošak nisu popisale.
7. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
8. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/I-362- 02/24-02/294, URBROJ: 443-02-03-21-24-3 od 31. srpnja 2024.
9. Među strankama je sporno je li građevinski inspektor pravilno i zakonito osporavanim rješenjem naredio tužiteljici kao vlasnici inspekcijsku mjeru uklanjanja bespravno izgrađenih građevina pobliže opisanih i određenih u točci 1. izreke osporavanog rješenja, koje su izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, u primjeni odredbe iz članka 113. stavka 1. točke Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI), koja propisuje da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
10. Za rješavanje ove upravne stvari pravno je odlučno utvrditi sljedeće činjenice: investitora odnosno vlasnika, opis i identifikaciju građevine te je li za građenje iste ishođen glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i od strane ovlaštene osobe te izvršna odnosno pravomoćna građevinska dozvola.
11. Odredbom članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje ZDI) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj tim Zakonom, da na temelju toga odjeljka Zakona građevinski inspektor donosi rješenje, te da ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke.
12. Odredbom članka 108. ZDI-u propisano je da tijekom inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s tim Zakonom strankama narediti otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine te obustavu građenja.
13. Odredbom članka 113. stavkom 1. točkom 1. i stavkom 2. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, da prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.
14. Odredbom članka 113. stavak 3. ZDI-a propisano je da se rješenjem o uklanjanju upozorava investitora odnosno vlasnika da će se, ako ne postupi po rješenju, izvršenje rješenja provesti prisilnim putem, da će se izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika i upoznaje ga se s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavka 2. i 3. toga Zakona, te da će se bez donošenja dopunskog, odnosno novog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. toga Zakona.
15. Odredbom članka 114. Zakona o Državnom inspektoratu, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju o uklanjanju ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.
16. Odredbom članka 119. stavkom 2., 3., 4. i 5. ZDI-a propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje inspekcijska mjera u slučaju iz članka 113. stavka 2. toga Zakona, da se obustava građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog služenog znaka na gradilište odnosno građevinu, da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na tom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja inspekcijskog rješenja, da se sprječavanje daljnjeg građenja provodi izricanjem novčanih kazni ako investitor i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom.
17. Odredbom članka 121. stavak 1. ZDI-a propisano je da se rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje.
18. Odredbom članka 121. stavkom 2. i 3. ZDI-a propisano je da se smatra da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, da je izvršenik obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje, a ako to ne učini smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.
19. Odredbom članka 122. stavkom 1. ZDI-a propisano je da troškove izvršenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.
20. Prema čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.
21. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
22. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužiteljice kako to ista neosnovano smatra, već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo, a tužbeni navodi tužiteljice nisu s uspjehom osporili zakonitost, ni pravilnost osporavanog rješenja koje je po ocjeni ovog Suda doneseno u zakonito provedenom postupku te pravilnom primjenom prethodno citiranog materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje.
23. Valja istaći da predmet ovog upravnog inspekcijskog postupka nije slobodnostojeća gospodarska građevina (zgrada za proizvodnju i skladištenje vina) za koju postoji akt o gradnji i Rješenje o uvjetima građenja KLASA: UP/I-361-06/13- 01/525, URBROJ: 2182/1-16/3-17- 33 od 03.05.2017. godine, koje postalo izvršno i pravomoćno 19.05.2017. godine, već novo izgrađene građevine opisane u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru KLASA: UP/I-362-02:24-02/294, URBROJ: 443-02-03-21-24- 1 od 16. ožujka 2024.
24. Među strankama nije sporno da investitor, ovdje tužiteljica, nije ishodila građevinsku dozvolu za novo izgrađene građevine opisane u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru KLASA: UP/I-362-02:24-02/294, URBROJ: 443-02-03-21-24-1 od 16. ožujka 2024. od rednog broja 1. do 9., a koje građevine su sadržane i pobliže određene u točci 1. izreke osporavanog rješenja, koje su izgrađene izvan granica građevinskog područja unutar obuhvata zaštićene ekološke mreže Natura 2000, a koju činjenicu ne spori ni sama tužiteljica u tužbi već osporava da se ne bi radilo o građevinama.
25. Ističe se da je Ekološka mreža Natura 2000 koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) te izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. U 2019. godini donesena je Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) te je izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 119/23 i NN 87/25).
26. Činjenica koju je opunomoćenik tužiteljice tužitelj naveo u tužbi da je tužiteljica zajedno s Općinom Rogoznica podnijela prijedlog za izmjenu Prostornog plana u sklopu VII. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Šibensko-kninske županije, te da je javna rasprava predviđena u mjesecu rujnu ili listopadu 2025. godine, nije, niti može biti od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari obzirom na naprijed navedena nesporna utvrđenja da je tužiteljica pristupila građenju građevina navedenih i opisanih u Zapisniku od rednog broja 1 do 9, na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, bez prethodno ishođene građevinske dozvole, čime je počinila povredu članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", br. 153/13 i 20/17, 39/19, 125/19) kojim je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom osim ako Zakonom o gradnji ili propisom donesenim na temelju Zakona o gradnji nije drugačije propisano, a kako to proizlazi i iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru KLASA: UP/I-362-02:24-02/294, URBROJ: 443-02-03-21-24- 1 od 16. ožujka 2024. kojem su priložene fotografije s održanog očevida, koje čine sastavni dio Zapisnika, na koji Zapisnik se tužiteljica nije očitovala, iako je na to bila pozvana.
27. Slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, tužbeni navodi tužiteljice nisu osnovani, niti su od utjecaja na drugačije rješenje upravne stvari, radi čega je valjalo primjenom odredbe 116. stavka 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.
U Splitu 24. rujna 2025.
S U D A C
Leandra Mojtić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
- opun. tužiteljice
- tuženiku
- pozvati tužiteljicu na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.
- u spis
- kal. do 15.11.2025.