REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-5464/2024-107
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Bumes d.o.o., OIB: 53888405056 iz Splita, Poljička cesta 39, zastupan po punomoćniku Ivici Pezi, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice FS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nebojši Bestiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i glavne i javne rasprave zaključene dana 02. srpnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja Luke Kolara, odvjetnika i punomoćnika tuženice Nebojše Bestića, odvjetnika, dana 24. rujna 2025. godine
p r e s u d i o j e :
I Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženici FS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], predati tužitelju Bumes d.o.o. OIB:53888405056 iz Splita, Kralja Zvonimira 14, u posjed slobodan od osoba i stvari dio zk.č.br. 2114 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koja je u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Vladivoja Relića dipl. ing. od 27. srpnja 2011. godine prema skici označena crvenim slovima a-b-c-d i to u površini od 56 m2, kao i ukloniti bespravno sagrađeni objekt izgrađen na dijelu zk.č.br. 2114 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koja je u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Vladivoja Relića dipl. ing. od 27. srpnja 2011. godine prema skici označena crvenim slovima a-b-c-d u površini od 56 m2 te naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 35.887,00 kuna, u roku 15 dana."
II Tužitelj je dužan tuženoj nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 3.743,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.09.2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je knjižni vlasnik nekretnine u Zagrebu zk.č.br. 2114, vrt na Peščenici površine 75 m2 ili 20,9 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] Grad Zagreb, a dio te čestice u površini od 56 m2 ili 15,6 čhv bespravno je zauzela tuženica i pripojila svojoj, susjednoj nekretnini koju je stekla kupnjom. Naime proširenje svog posjeda i izgradnju kuće označenu adresom [adresa] prislonjenu uz kuću [adresa], tuženica je bespravno koristila tijekom trajanja domovinskog rata te je koristeći situaciju u zemlji i tadašnje propise o evidentiranju u katastarskom operatu, kada se moralo evidentirati stvarno stanje posjeda bez obzira na pravni temelj tog posjeda, u naravi i katastru proširila svoju česticu na predmetni dio tužiteljevog zemljišta i na dijelove još nekih susjednih čestica, pa je sada u katastru upisana kao posjednik uzurpiranog dijela predmetnog zemljišta, da bi se naknadno nakon izgradnje kuće [adresa] na kč. br. [katastarska čestica], koja odgovara dijelovima zk.č.br. 2106/3, 2106/4, 2114 i 2115/1, sve k. o. [katastarska općina], kućica na k. č. br. [katastarska čestica] označena brojem 6 srušila te je sada u naravni nema, iako je u katastarskom operatu još uvijek evidentirana. Nastavno punomoćnik tužitelja je istaknuo da tuženica ne samo koristi tuđe zemljište, već je i tužbom za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću, provedbe parcelacijskog elaborata i izdavanja tabularne isprave pred naslovnim sudom u postupku poslovni broj P-4275/01 pokušala steći prava na istom, a tužbu je podnijela protiv pravnih prednika tužitelja i drugih, koji postupak je trenutno u prekidu zbog smrti jednog od u tom postupku tuženika, no nikako nije mogla steći pravo vlasništva na predmetnom zemljištu, jer je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban miran posjed određene kvalitete koji traje u slučaju redovne dosjelosti barem 10 godina, a u slučaju izvanredne dosjelosti barem 20 godina, s time da na zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu s pravom korištenja, kako je ovdje slučaj, dosjelost nije mogla početi teći prije 08. listopada 1991. godine, a svako podnošenje tužbe prekida tijek roka dosjelosti. S obzirom da je tužba u predmetu poslovni broj P-4275/01 podnesena dana 27. ožujka 2001. godine, dakle prije isteka 10 godina, koji razlog je sam po sebi dovoljan da se nisu stekli uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću, a osim toga ne postoje niti drugi uvjeti glede kvalitete posjeda koji je tuženica vršila, tuženica nije mogla steći pravo vlasništva na navedenom zemljištu dosjelošću. Kako je tuženica bespravno zauzela dio zemljišta tužitelja i na dijelu istog sagradila dio bespravnog objekta u kojem stanuje, a dio koristi kao dvorište te je sve ogradila, a koji uzurpirani dio je oblika nepravilnog četverokuta i nalazi se na sjeverozapadnom dijelu zk.č.br. 2114 k. o. [katastarska općina] i sa sjeverozapada je omeđen međom sa zk.č.br. 2115/1 u cijeloj dužni međe, sa jugozapada je omeđen međom sa zk.č.br. 2106/4, sa sjeveroistoka je omeđen paralelom koja ide paralelno sa jugozapadnom granicom, a s jugoistoka je omeđen granicom koja ide pravokutno i pravocrtno od jugozapadne međe prema sjeveroistoku do kraja sjeveroistočne granice, punomoćnik tužitelja je ističući da tužitelj ima neosporno pravo na posjed spornog zemljišta slobodnog od osoba i stvari, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom predložio donošenje presude kojom se nalaže tuženici predati tužitelju u posjed slobodan od osoba i stvari dio zk.č.br. 2114 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koja je u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Vladivoja Relića dipl.ing. od 27. srpnja 2011. godine prema skici označena crvenim slovima a-b-c-d i to u površini od 56 m2, kao i ukloniti bespravno sagrađeni objekt izgrađen na dijelu zk.č.br. 2114 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koja je u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Vladivoja Relića dipl.ing. od 27. srpnja 2011. godine prema skici označena crvenim slovima a-b-c-d u površini od 56 m2 uz naknadu troškova parničnog postupka.
2. Tuženica se očitovala na tužbu ističući da odbacuje sve navode tužbe, jer tužitelj u tužbi traži predaju u posjed čestica kojih uopće nije vlasnik, a koje su u njezinom posjedu kao izvanknjižnog vlasnika. Naime, kupoprodajnim ugovorom od GS kupila je 09. travnja 1984. godine u vlasništvo nekretninu sagrađenu u dvorištu stambene zgrade u [adresa] s posebnim ulazom i ograđenim dvorištem, ucrtano u broju katastarskog plana br. 18 k. o. [katastarska općina] kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba te je stupila u kvalificirani posjed 09. travnja 1984. godine, dok je pravni prednik tu nekretninu također stekao u vlasništvo kao izvanknjižni vlasnik od svog pravnog prednika, a bio je u kvalificiranom posjedu prije 1968. godine. Nastavno tuženica je napomenula da je nekretnina koju je kupila od svog pravnog prednika sagrađena djelomično na zk.č.br. i to dijelu zk.č.br. 2114 u površini od 56 m2 ili 15,6 čhv, zatim dijelu zk.č.br. 2115/1 u površini od 15 m2 ili 4,23 čhv, dijelu zk.č.br. 2106/3 u površini od 45 m2 ili 12,5 čhv te dijelu zk.č.br. 2106/4 u površini od 62 m2 ili 17,2 čhv, dok je čestica 1114 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužitelja, s time da je pokušala izvršiti sravnjenje stvarnog stanja posjeda navedenih nekretnina s zemljišnoknjižnim stanjem te je ishodila parcelacijski elaborat sačinjen u skladu sa stvarnim i posjedovnim stanjem, koji je od strane nadležnog upravnog tijela potvrđen po prijedlogu ovlaštenog geodete iz parcelacijskog elaborata Rn-1670/93 i predložila je formiranje nove zk.č.br. 2114/1 i ujedno podnijela tužbu pred nadležnim sudom radi utvrđenja da je stekla pravo vlasništva navedene zk.č.br. 2114/1 u ukupnoj površni od 178 m2 ili 49,5 čhv. Tuženica predlaže da sud odbije u cijelosti tužitelja s postavljenim tužbenim zahtjevom.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list 5, 31 i 34 spisa), u presliku prijepisa posjedovnog lista broj 4021 Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar zemljišta i nekretnina, Odsjek I od 21. ožujka 2006. godine (list 6-7 i 24-25 spisa), u presliku uvjerenja Grada Zagreba, Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar, Odsjeka I. od 02. srpnja 1999. godine (list 8 spisa), u presliku uvjerenja Grada Zagreba, Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar, Odsjeka za katastar Zagreb od 04. lipnja 1996. godine (list 9 spisa), u presliku tužbe od 27. ožujka 2001. godine u predmetu poslovni broj P-4275/01 (list 10-11 spisa), u presliku izvoda iz katastarskog plana od 25. svibnja 2001. godine (list 12-13 spisa), u presliku prijavnog lista od 20. rujna 2004. godine (list 14 spisa), u presliku potvrde Grada Zagreba, Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar zemljišta i nekretnina, Odsjeka I. Zagreb od 27. rujna 2004. godine (list 15 i 70 spisa), u presliku diobnog nacrta ovlaštenog geodete ČS (list 16 i 71-72 spisa), u presliku ugovora o prodaji nekretnina od 19. srpnja 1995. godine (list 20-22 spisa), u presliku snimke stvarnog stanja ovlaštenog geodete ČS od 20. listopada 1993. godine (list 23 i 67-69 spisa), u presliku kupoprodajnog ugovora od 09. travnja 1984. godine (list 26-28 spisa), u presliku izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list 29 i 32 spisa), u presliku izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list 30 i 33 spisa), u zapisnik o očevidu od 12. svibnja 2011. godine (list 73-74 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vladivoja Relića (list 77-82 spisa), u iskaz svjedoka HS (list 88 spisa), u presliku rješenja o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Drugog područnog odsjeka za graditeljstvo od 20. siječnja 2014. godine s preslikom klauzule pravomoćnosti (list 100-103 spisa), u presliku izvoda iz katastarskog plana za katastarske čestice broj [katastarska čestica] od 07. ožujka 2013. godine (list 104 i 119 spisa), u presliku snimke izvedenog stanja Arhitektonskog studia G & B iz studenog 2012. godine (list 105-112, 118 i 120-124 spisa), u presliku uvjerenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar zemljišta i nekretnina, Odsjek I od 08. prosinca 2008. godine (list 113 spisa), u presliku izvoda iz katastarskog plana za katastarsku česticu broj [katastarska čestica] (list 114 spisa) te u presliku izvatka iz posjedovnog lista od 05. prosinca 2008. godine (list 115-117 spisa).
4. Među strankama je neosporna činjenica da se nekretnine za koju tužitelj tvrdi da je vlasnik, u posjedu tuženice do 03.12.2019. kada je nekretnina od strane tuženice predana u posjed sadašnjem vlasniku Alfa Stan Bužanova d.o.o. i to na temelju ugovora o prodaji i prijenosu prava koji je to društvo sklopilo s tuženicom, a koja se odnosi na dio z. k. č. br. [katastarska čestica] k.o. grad Zagreb u površini od 56 m2. Vlasnik navedene z. k. č. br. [katastarska čestica] k.o. grad Zagreb, oznake vrt u Peščenici, površine 75 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], uknjižen tužitelj što je vidljivo iz preslike izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška].
5. Sud je utvrdio da je predmetna tužba revindikacijska tužba, a kojom vlasnik, da bi ostvario svoje pravo mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se ona nalazi u posjedu tuženika prema čl. 161 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Iz spisa predmeta nesporno je da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine te da je tuženica u djelomičnom posjedu te nekretnine. Prema odredbi čl. 120 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako Zakon ne omogućuje da se vlasniku nekretnine stekle nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Tuženica je tijekom postupka isticala da je predmetna nekretnina u njezinom posjedu kao izvanknjižnog vlasnika te da je istu kupila od svog pravnog prednika kupoprodajnim ugovorom sklopljenim s GS, dana 9.4.1984. godine, te je kupoprodajnim ugovorom od 9.4.1984. kupila od prodavatelja DS nekretninu kč. br. [katastarska čestica].
6. Uvidom u presliku prijepisa posjedovnog lista br. 4021 od 21.3.2006.g., razvidno je da je tuženica evidentirana kao posjednik kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] s time da kč. br. [katastarska čestica], odgovara dijelu zk.č. br.2106/3, djelu zk.č.br.2106/4, dijelu zk.č.br.2114 i dijelu zk.č.br.2115/1. Tuženica je navela da je njezin pravni prednik stekao spornu nekretninu dio zk.č.br.2114 k.o. grad Zagreb u površini od 56 m2, kao izvanknjižni vlasnik od svog pravnog prednika, koji je bio u kvalificiranom posjedu prije 1968. godine. Tuženica je pred naslovnim sudom dana 27.3.2001.g. podnijela tužbu radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a koji se odnosi i na sporni dio nekretnine zk.č.br.2114 površine 56 m2.
7. Sud je utvrdio da je postupak pod br. P-2709/16 pravomoćno okončan, dana 24. kolovoza 2017. godine odlukom Županijskog suda u Splitu. U navedenom postupku tužiteljica, ovdje tuženica je odbijena s tužbenim zahtjevom u cijelosti da je vlasnica novoformirane zk. čbr. [katastarska čestica], a koja se odnosi na dio zk.č.br.2114 u površini od 56 m2.
8. Sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice cijeneći da njen posjed nema kvalitetu za stjecanje vlasništva dosjelošću, budući da se ista tijekom postupka pozvala na dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva. U konkretnom slučaju je utvrđeno da tužiteljica nije savjesni i pošteni posjednik. Sud zaključuje da graditelj ovdje tuženica, na tuđem zemljištu nije bila pošteni posjednik zemljišta, dosljedno tome nije ni pošteni, odnosno savjesni graditelj na tom zemljištu, a prema odredbi čl. 154 st. 1 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
9. Prema navedenom sud je utvrdio da tuženica nije vlasnica sporne nekretnine, a što je bitno za odlučivanje u ovom postupku.
10. Iz iskaza svjedoka HS proizlazi da je prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora s tužiteljem kao kupcem predmetne nekretnine naveo da je tuženica bespravno na toj zemlji, a što je upoznao kupca sa svim elementima kako kasnije ne bi bilo problema. Sud zaključuje da za ovaj postupak iskaz navedenog svjedoka, irelevantan iz zaloga jer se u pravomoćnoj odluci u svezi s navedenom česticom utvrdilo da ovdje tuženica nije bila pošteni i savjesni posjednik zemljišta.
11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vladivoja Relića (list 77-82 spisa) proizlazi da se prema pokazivanju stranaka na terenu mjesto prijepora odnosi na sjeveroistočni dio posjeda tuženice smještenog uz jugozapadni rub [adresa], koju spornu površinu u naravi čini dio dvorišta tuženice, kao i dio kuće br. 6 A smještene na zapadnoj strani sporne površine, sporni dio dvorišta je ograđen s jugoistočne strane i sjeveroistočne strane žičanim ogradama, a izmjera mjesta prijepora je izvedena u lokalnom koordinatnom sustavu, odnosno izmjera je izvedena ručnim daljinomjerom i to izmjerom dužine frontova te kosim i poprečnim odmjeranjima. Nastavno sudski vještak je istaknuo da su na skici mjesta prijepora svijetlomodrom bojom izrisane granice čestica prema stanju u zemljišnoj knjizi, debljim svijetlomodrim linijama izrisana je predmetna zk.č.2114, dok su granice čestica prema katastru izrisane debljim crnim linijama, a mjesto prijepora kako su ga pokazale stranke označeno je crvenim točkama sa a-b-c-d, sporna površina je ispunjena crvenom bojom te je grafičkom izmjerom površine utvrđeno da sporni dio predmetne zk.č. 2114 k. o. [katastarska općina] iznosi 56 m2. Sudski vještak je napomenuo da je temeljem očevida na terenu i izvršene izmjere kao i temeljem podataka prikupljenih iz katastra i zemljišne knjige utvrdio da sporna površina kako su je pokazale stranke i koja je na skici mjesta prijepora označena crvenim slovima a-b-c-d prema aktivnim podacima u zemljišnoj knjizi odgovara dijelu zk.č. 2114 k. o. [katastarska općina] i to u površini od 56 m2, a kao vlasnik navedene zk.č. 2114 k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta vrt u Peščenici površine 75 m2 ili 20.9 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], upisan je Bumes d.o.o. Isto tako temeljem očevida na terenu i izvršene izmjere te temeljem podataka prikupljenih iz katastra utvrdio je da sporna površina kako su je pokazale stranke i koja je skici mjesta prijepora označena modrim slovima a-b-c-d prema podacima u katastru i novoj izmjeri odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 56 m2, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva kat. čestice [adresa], kulture dijelom kuća br. 6 A površine 78 m2 i dijelom dvorište površine 100 m2, čestica je u svojoj ukupnoj površini od 178 m2 upisana u posjedovni list broj 4021 te je u posjedu navedene k. č. [katastarska čestica] u ukupnoj površini od 178 m2 prema podacima u katastarskom operatu FS. Dakle na skici mjesta prijepora sporna površina kako su je pokazale stranke označena je crvenim točkama označenim sa a-b-c-d, sporna površina ispunjena je crvenom bojom, grafičkom izmjerom površine utvrđeno je da sporni dio predmetne zk.č. 2114 k. o. [katastarska općina] iznosi 56 m2, a prema podacima iz zemljišne knjige sporna površina odgovara dijelu zk.č. 2114 k. o. [katastarska općina], površine 56 m2 (15.6 čhv), a prema podacima katastra predmetna nekretnina odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 56 m2.
12. Sud zaključuje, a prema nalazu i mišljenju navedenog vještaka da je izmjerom površine utvrđen sporni dio predmetne zkč. [katastarska čestica] k.o. grad Zagreb, površine 56 m2, te prema podacima iz zemljišne knjige sporna površine odgovara dijelu z. k. č. [katastarska čestica] k.o. grad Zagreb površine 56 m2, a
što odgovara i prema podacima iz Katastra u dijelu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 56 m2.
13. U odnosu na predmetno pravno pitanje prvenstveno je za ukazati da društveno vlasništvo nije prestalo samim donošenjem Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90). Ustav Republike Hrvatske jamči pravo vlasništva i nasljeđivanja (čl. 48. st. 1. i st. 4.), a uzdižući nepovredivost prava vlasništva u red najviših vrednota ustavnog poretka (čl. 3.), proglašavajući poduzetničku i tržišnu slobodu temeljima gospodarskog ustroja Republike Hrvatske (čl. 49. st. 1.), negirajući tako ustanovu društvenog vlasništva iz dotadašnjeg ustavnog poretka, kao i sve osnove prisilnog prijenosa privatne imovine u društveno vlasništvo. Ustav Republike Hrvatske postavio je tek temelj za reintegraciju ustanove privatnog vlasništva u pravni poredak Republike Hrvatske kao jedinog oblika vlasništva, a time je neizravno obvezan zakonodavac urediti pretpostavke i postupak za denacionalizaciju i prestanak društvenog vlasništva.
14. Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske propisao je da se zakoni, drugi propisi i opći akti moraju uskladiti sa Ustavom u roku od godinu dana od proglašenja Ustava (čl. 4.). Prema tome, 22. prosinca 1991. bio je krajnji rok za donošenje Zakona o denacionalizaciji i prestanku društvenog vlasništva. No, kasnije je taj rok bio produžen do 30. lipnja 1992., zatim do 30. prosinca 1992., zatim do 31. prosinca 1993., zatim do 30. lipnja 1994. te potom do 31. prosinca 1995., a nakon toga do 31. prosinca 1996. i na posljetku do 31. prosinca 1997. ("Narodne novine", broj 56/90, 8/91, 31/91, 33/91, 59/91, 27/92, 34/92, 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96). Prema tome, propisi o denacionalizaciji i prestanku društvenog vlasništva donije ti su unutar pretpostavljenog roka u kojem su se zakoni morali uskladiti sa Ustavom Republike Hrvatske. To znači da se vlasnički dualizam pravnog sustava zadržao do 31. prosinca 1997., društveno vlasništvo nije prestalo niti samim stupanjem na snagu Ustavnog zakona o provedbi Ustava Republike Hrvatske, već donošenjem propisa o denacionalizaciji i prestanku društvenog vlasništva, odnosno ispunjenjem pretpostavki iz tih propisa.
15. U datoj situaciji prvenstveno treba uzeti u obzir odredbu čl. 361. st. 1. ZVDSP prema kojoj pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu koje nije prestalo do donošenja toga Zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja toga prava ili njegova pravnog sljednika. Dakle, ukoliko bi na predmetnom zemljištu prethodno postojalo pravo korištenja, a društveno vlasništvo nad tim zemljištem ne bi prestalo do donošenja ZVDSP (stupio na snagu 1. siječnja 1997.), onda bi društveno vlasništvo na predmetnoj nekretnini prestalo samim stupanjem na snagu ZVDSP.
16. Društveno vlasništvo neizgrađenog građevinskog zemljišta moglo je prestati i prije stupanja na snagu ZVDSP i to temeljem samog zakona. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", broj 53/90- stupio na snagu 15. prosinca 1990. - dalje: ZIDZGZ) bilo je propisano da stupanjem na snagu toga Zakona prestaje po sili zakona društveno vlasništvo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni, a koje je u društvenom vlasništvu preneseno odlukama Skupštine Općine nakon 22. veljače 1974., pri čemu se priznaju valjani pravni poslovi i pravomoćni akti zaključeni ili doneseni do stupanja na snagu toga Zakona. Dakle, ukoliko bi u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke iz navedene zakonske odredbe društveno vlasništvo na predmetnoj nekretnini prestalo je i prije stupanja na snagu ZVDSP.
17. Tužitelj je trebao dokazati da je u trenutku završenja i građenja na predmetnoj katastarskoj čestici društveno vlasništvo postalo iz čega bi proizlazilo da su kumulativno morala biti ispunjena dva uvjeta, da se radilo o građevinskom zemljištu koje je bilo privedeno namjeni i da je to zemljište prineseno u društveno vlasništvo odlukama Grada Zagreba doneseno nakon 22.02.1974., a iz nesporne okolnosti da je tužena gradnju završila 1993. godine proizlazi činjenica da to zemljište nije bilo privedeno namjeni. Nesporno je da je tužena napustila posjed 03.12.2019., stoga prema mišljenju suda tužitelj nema pravni interes za vođenje ovog spora. Radi navedenih činjenica sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan, stoga je valjalo odbiti tužitelja u cijelosti tužbenim zahtjevom.
18. Sud je dosudio tuženoj parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a u iznosu od 3.743,00 EUR koji se sastoji od: podnesak od 25.06.2021. 250 bodova (Tbr. 8/1), sastavljanje prijedoga za dopuštenje revizije 375 bodova (Tbr. 10/5), podnesak od 06.12.2023. 25 bodova (Tbr. 8/4), sastavljanje revizije 375 bodova (Tbr. 10/5), ročište 04.03.2025. 125 bodova (Tbr. 9/2), ročište 02.07.2025. 250 bodova (Tbr. 9/1), sastavljanje troškovnika 25 bodova (Tbr. 8/4), za rad odvjetnika prema OT iznos od 2.850, EUR, PDV 712,50 EUR, troškovi sudske pristojbe na reviziju 180,50 EUR.
U Zagrebu, dana 24. rujna 2025. godine
Sudac:
Saša Bušić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisanim putem u četiri primjerka, ovom sudu a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženice
