Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-12157/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog GD i dr. zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj:58. Pp-752/2022-19 od 14. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.

p r e s u d i o j e:

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten i pobijana presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvookrivljeni BD, drugookrivljeni SD, trećeokrivljeni VD, četvrtookrivljeni FD, petookrivljeni GDT, šestookrivljeni BDT, sedmookrivljeni CD, osmookrivljeni LD, devetookrivljeni HD, desetookrivljeni JD, jedanaestookrivljeni PD su na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka nije bilo potrebnih dokaza da bi se okrivljenici proglasili krivim zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa je u nedostatku dokaza odlučeno kao u izreci prvostupanjske presude.

2. Istom presudom je određeno da troškovi prekršajnog postupka u odnosu na okrivljenike padaju na teret proračunskih sredstava Općinskog suda u Šibeniku.

3. Nadalje, istom presudom okrivljeni PD je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 39. stavak 1. točka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima za koji prekršaj mu je primjenom odredbe članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna/132,72 eura u koju kaznu mu je uračunato vrijeme uhićenja po djelatnicima policije kao 600,00 kuna, pa je okrivljenik na ime preostalog djela novčane kazne dužan platiti iznos od 400,00 kuna/53,09 eur u roku petnaest dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

4. Istom presudom je određeno da je na ime troškova okrivljeni PD dužan platiti iznos od 200,00 kuna/26,54 eura.

5. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u odnosu na odluku o oslobađanju od optužbe okrivljenika navedenih u izreci prvostupanjske presude, a jednako tako žalitelj smatra da je okrivljenom PD trebalo izreći zaštitnu mjeru zabranu odlaska na određena športska natjecanja.

6. Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

7. Žalba nije osnovana.

8. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (N.N. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, te pritom ovaj Sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti.

9. Nadalje, prvostupanjski sud je on proveo dokazni postupak i ispitao okrivljenike od I-XI, koji su prilikom davanja svoje obrane pred prvostupanjskim sudom porekli počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret, te u prvostupanjskom postupku je ispitan svjedok policijski službenik KD koji je opisao dinamiku događaja kritične zgode, te iz iskaza svih ispitanih okrivljenika proizlazi da se nisu tukli niti su vidjeli osobe koje su se fizički obračunavali udarajući jedni druge rukama, nogama, kamenjem, te svim ostalim što su imali uz sebe, a kako je to navedeno u izvješću o počinjenom prekršaju.

9.1. Prvostupanjski sud u točkama 30. do 43. obrazloženja prvostupanjske presude je naveo zbog kojih razloga je prihvatio iskaze okrivljenika kao istinite, jer da su isti suglasno iskazivali o predmetnom događaju, a prvostupanjski sudac nije vidio nikakve ozljede prilikom ispitivanja. Navedena okolnost proizlazi i iz izvješća koji su sačinili policijski službenici interventne jedinice policije koji su naveli da nitko od navedenih osoba nije imao vidljive ozljede, a prvostupanjski sud niti iz provedenog dokaza ispitivanja policijskog službenika KD nije mogao u potpunosti utvrditi činjenično stanje, odnosno da bi okrivljenici postupanjem navedenim u optužnom prijedlogu ostvarili zakonsko obilježje prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

10. Naime, za osuđujuću odluku je sa potrebnom izvjesnošću treba utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, jer se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenicama koje su nedvojbeno utvrđene, te slijedom navedenog kako na temelju provedenih dokaza, ocjene i analize istih nije bilo moguće sa dovoljnim stupnjem izvjesnosti zaključiti o krivnji okrivljenika zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, imajući u vidu raspoložive dokaze, pa dakle po ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud je pravilno okrivljenike oslobodio od optužbe u nedostatku dokaza na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona. Navodi žalbe nisu doveli u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku.

11. Nadalje, nije prihvaćen niti žalbeni navod tužitelja da je okrivljenom PD koji je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima trebalo izreći zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na kojima nastupa HNK Hajduk, s obvezom javljanja u policijsku postaju, jer je prvostupanjski sud dostatno obrazložio razloge zbog kojih nije okrivljeniku izrekao navedenu zaštitnu mjeru, odnosno okrivljenik nije do sada prekršajno osuđivan, pa po ocjeni ovog Suda je i u tom dijelu pravilna odluka prvostupanjskog suda.

12. Zbog navedenih razloga trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 24. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković v.r.

Ivanka Mašić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 14 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.