Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6900/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić, kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog UV, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne Novine broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-6197/2024 od 4. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III. Policijske postaje Zagreb, ukida se prvostupanjska presuda i predmet se dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 4. lipnja 2024. broj: Pp-6197/2024 na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 10/18, 118/18 i 114/22) okrivljeni UV je oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2.-5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III. Policijske postaje Zagreb je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba prihvati i predmet vrati prvostupanjskom sudu na suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje te da je preuranjena odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju od optužbe okrivljenika zbog razloga navedenih u prvostupanjskoj odluci.
5. Žalbom se ističe da iz optužnog prijedloga odnosno činjeničnog opisa prekršaja proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 22. stavka 1. Prekršajnog zakona, te da je sud pogrešno utvrdio odlučnu činjenicu da optužni prijedlog nije pogodan da se po istome vodi prekršajni postupak, jer da iz istog ne proizlaze elementi iz kojih bi bilo očito postojanje ekonomskog nasilja u obitelji, odnosno da se nisu stekli uvjeti za oslobađanje od optužbe na temelju članka 161. stavka 6. prekršajnog zakona prilikom ispitivanja optužnog prijedloga. Žalitelj u bitnom ističe da je prvostupanjski sud trebao provesti redovan postupak odnosno glavnu raspravu te da se nisu stekli uvjeti za donošenje pobijane presude.
6. Prema izreci i obrazloženju pobijane presude prvostupanjski je sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga zaključio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, navodeći da je činjenični opis manjkav jer da je sud analiziranjem istog zaključio da je opisan izoliran slučaj osobe starije životne dobi a da iz tog ne proizlaze elementi iz kojih bi bilo očito postojanje očitog ekonomskog postojanja nasilja u obitelji, te da bi postojao pojam prekršaja ekonomskog nasilja u obitelji potrebno je preispitati u određenom vremenskom razdoblju "odnos nasilnika i žrtve" a posebno jesu li postupanja okrivljenika usmjerena da bi se žrtvi oduzelo pravo na ekonomsku neovisnost time je oslabilo u uspješnom suprotstavljanju nasilniku, a što se manifestira u držanju žrtve u podređenom položaju, zabrani i onemogućavanju korištenja zajedničke ili osobne imovine, onemogućavanju zapošljavanja, uskraćivanju sredstava za život i dr., te je sud zaključio da jednokratno zaključavanje zajedničke garaže kojim je kćer onemogućio u njezinom korištenju ne sadrži konstitutivne elemente bića prekršaja (poput kontinuiranosti – to jest onemogućavanja korištenja i slično) pa opisano djelo da nije prekršaj.
7. Međutim, člankom 161. stavkom 6. Prekršajnog zakona propisano je: "Ako sud ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe." U smislu citirane zakonske odredbe sud će ispitati optužni prijedlog je li djelo iz optužnog prijedloga opisano u činjeničnom opisu po propisu prekršaj i ako utvrdi da djelo po propisu nije prekršaj donijet će bez vođenja postupka presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe (članak 196. točka 1. Prekršajnog zakona). Međutim, u optužnom prijedlogu koji je žalitelj podnio protiv okrivljenika je sadržan činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno oblik nasilja u obitelji propisan u članku 10. stavku 1. točka 4. istog Zakona. Zbog navedenog razloga nije bilo zakonske osnove za primjenu odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona za donošenje, u fazi ispitivanja optužnog prijedloga presude kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.
8. Dakle u pravu je žalitelj da je prvostupanjski sud trebao zakazati glavnu raspravu, provesti sve potrebne dokaze, valjano ih ocijeniti i na temelju tih dokaza donijeti odluku o možebitnoj krivnji okrivljenika zbog prekršaja koje mu se stavlja na teret.
9. U svezi s navedenim zaključak prvostupanjskog suda u točki 4. i točki 5. obrazloženja prvostupanjske presude treba utvrditi provedbom redovnog prekršajnog postupka jer iz činjeničnog opisa izreke pobijane presude proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a prvostupanjski sud će nakon provedenog dokaznog postupka utvrditi ima li dokaza o krivnji okrivljenika zbog prekršaja koji mu je optužnim prijedlogom stavljen na teret.
10. Stoga je trebalo pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu koji će provesti prekršajni postupak, provesti u postupku sve raspoložive dokaze u cilju utvrđivanja materijalne istine te analizom i ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu na zakonu osnovanu odluku koju će i valjano obrazložiti.
11. Zbog navedenih razloga trebalo je na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 24. rujna 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 (četiri) ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
