Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10505/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić, kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ĆC, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne Novine broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-561/2024-2 od 10. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 10. listopada 2024. broj: Pp-561/2024-2 okrivljena ĆC je oslobođena od optužbe na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona da bi počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s obrazloženjem da djelo za koje je podnesen optužni prijedlog po propisu nije prekršaj (članak 182. točka 1. Prekršajnog zakona) pa je prilikom ispitivanja optužnog prijedloga na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenica oslobođena od optužbe za predmetno djelo.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj u bitnom ističe da prvostupanjski sud točno navodi da u činjeničnom opisu djela prekršaja nije navedeno da osobe žive u zajedničkom kućanstvu, međutim smatra da je prvostupanjski sud u slučaju nedostatka nekog podatka trebao postupiti sukladno odredbi članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona te pozvati ovlaštenog tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog. Smatra da je evidentno da je okrivljenica postupanjem navedenim u činjeničnom opisu optužnog prijedloga ostvarila zakonsko obilježje prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te predlaže da se žalba prihvati i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u granicama navoda žalbe te po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) te pritom nije utvrdio da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud sukladno navedenoj zakonskoj odredbi pazi po službenoj dužnosti.

5. Tužitelj u žalbi ističe da u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije navedeno da osobe žive u zajedničkom kućanstvu međutim navodi da je prvostupanjski sud propustio odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona i pozvati tužitelja na dopunu ili ispravak činjeničnog opisa prekršaja u roku od 8 dana.

6. Međutim, tužitelj pogrešno smatra da je prvostupanjski sud u situacijama kada ispitujući optužni akt nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, a o čemu se radi u ovom predmetu bio dužan postupiti u smislu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona te pozvati tužitelja da ispravi odnosno nadopuni optužni prijedlog.

7. Odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona izričito je propisano: "Ako sud ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe".

7.1. Iz prethodne citirane zakonske odredbe, jasno je da prvostupanjski sud nije dužan, a zapravo niti ovlašten pozvati tužitelja na ispravak odnosno dopunu optužnog prijedloga kada ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji prema citiranoj zakonskoj odredbi prvostupanjski sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, odnosno do primijene odredbe članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona može eventualno doći samo u obzir ako prvostupanjski sud ne donese odluku na temelju članka 161. stavka 5. ili stavka 6. Prekršajnog zakona.

7.2. Slijedom navedenog kako u činjeničnom opisu prekršaja opisanog u optužnom prijedlogu nedostaje odlučna činjenica odnosno zakonsko obilježje prekršaja da osobe žive u zajedničkom kućanstvu budući da je to jedina poveznica između okrivljenice i oštećenice koja bi opravdala u konkretnoj situaciji primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, da te osobe žive u zajedničkom kućanstvu u smislu članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Naime smrću bračnog druga oštećenice prestao je i odnos tazbine između okrivljenice i oštećenice jer tazbinsko srodstvo nastaje na temelju činjenice postojanja braka, a također prestaje i prestankom braka, u konkretnom slučaju smrću supruga oštećenice, a što je prvostupanjski sud valjano i argumentirano obrazložio u obrazloženju pobijane presude.

8. Slijedom navedenog, pravilno i osnovano prvostupanjski sud na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona ispitujući optužni akt, donio presudu kojom je okrivljenicu oslobodio optužbe pa je na temelju članka 205. Prekršajnog zakona odlučeno po izreci ove presude.

U Zagrebu 24. rujna 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 (četiri) ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.