REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Sinju

Broj: Pp-9298/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U DA

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji Ombreti Bareza uz sudjelovanje Emilje Plazibat, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice RA, zastupane po branitelju Tomislavu Biuku odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 59. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14 , 64/15,108/17,70/19,42/20, 85/22, 114/22, 145/24), po prigovoru okrivljenice na prekršajni nalog broj: klasa: 211- 07/24-3/4788, ur. broj: 511-12-31-24-2 od 23. travnja 2024. Policijske postaje Sinj, u smislu čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,118/18, 114/22), na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 24. rujna 2025. u odsutnosti okrivljenice i branitelja,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: RA pok. R i V rođene Z, iz [adresa], rođena **.**.1992. u [adresa], ing. agronomije, VŠS, udata, lošeg imovnog stanja, nezaposlena, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavana,

kriva  je

što je 27. veljače 2024. u 07,20 sati u mjestu Sinj, Ulica Filipa Grabovca 63 upravljala osobnim vozilom marke Ford, reg. oznake [registarska oznaka] i kretala se kolnikom državne ceste D1 iz smjera Hrvaca u smjeru Splita te dolaskom do mjesta tj. dijela kolnika gdje se izvode radovi ,a na kojem mjestu prometom upravlja prometnim uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, a postavljen je privremeni semafor, nije se zaustavila na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine već je vozilom izvršila radnju pretjecanja četiri osobna vozila koja su bila zaustavljena ispred nje na znak crvenog svjetla i povećala brzinu kretanja vozila i prošla na crveno svjetlo,

čime je počinila prekršaj iz čl. 59. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14 , 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 145/24), a kažnjivo po čl. 59. st. 6. istog Zakona,

pa temeljem iste odredbe, a primjenom čl. 33. i čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona okrivljenici se,

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 (osamsto) eura.

Izrečenu novčanu kaznu okrivljenica je dužna platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, a u protivnom ista će se izvršiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenica u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl. 139. st. 3. i čl.138.st.3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka a sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove odluke pod prijetnjom prisilnog izvršenja.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Sinj podnijela je 25. srpnja 2024. ovom Sudu optužni prijedlog po prigovoru okrivljenice RA na prekršajni nalog, zbog prekršaja iz čl. 59. st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog i pravno označenog u izreci presude.

2. Prekršajni nalog po prigovoru stavljen je izvan snage i nastavljen je redovni prekršajni postupak.

3. Okrivljenica ispitana pred ovim Sudom iskazuje da se ne smatra krivom u odnosu na navode optužnog prijedloga jer da sporne prigode u 07,20 sati nije bila u [adresa] u [adresa] premda da je tog jutra upravljala službenim vozilom marke Ford, reg. oznake [registarska oznaka] ali znatno ranije od 07,20 sati i dolaskom do privremenog postavljenog semafora u navedenoj ulici da nije ušla na navedeni dio kolnika na znak crvenog svjetla, odnosno na način kako joj se stavlja na teret. Naime, pregledom GPS-a vozila u 07,20 sati da je već bila u mjestu Dicmo pa da je moguće da je službena osoba registrirala i pogrešno zapisala reg. oznake koje su moguće pripadale drugom vozilu.

4.U dokaznom postupku svjedok policajac VA iskazuje da je sporne prigode bio pored privremenog postavljenog semafora u ulici Filipa Grabovca i da je uočio vozilo marke Ford, reg. oznake [registarska oznaka] i to vozilo da je dolaskom do semaforu na kojemu je bilo upaljeno crveno svjetlo da se nije zaustavilo već da je bez smanjenja brzine izvršilo pretjecanje četiri osobna vozila koja su bila zaustavljana na znak crvenog svjetla, da je vozilo povećalo brzinu kretanja i prošlo na crveno svjetlo. Upoznat s obranom okrivljenice iskazuje da je točno zapisao registraciju vozila ali iz opravdanih razloga da nije mogao voziti za tim vozilom. Na upit branitelj ističe da je na mjestu događaja bio službenim vozilom i da ako situacija dopušta i ako ne ugrožavaju druge sudionike u prometu krenu za takvim vozilom , a ako je situacija upitna i postoji opasnost da ne idu kroz crveno svjetlo. Također ističe da je vozilo uočio vizualno jer da u službenom vozilu nema kamere. Na upit branitelja ističe da je bio udaljen 15-tak do 20 metara od vozila koje je prošlo kroz crveno svjetlo jer da je bio u koloni vozila , a između njih da su bila dva ili tri vozila. Na posebno inzistiranje sutkinje ističe da je dobro zapisao reg. pločice vozila i da je u to siguran jer da je bio u koloni vozila , a da su do semafora najprije bila četiri vozila te da se ovo vozilo izbacuje i prolazi kroz crveno svjetlo. Na upit ističe da je prekršaj počinjen minut prije ili poslije navedenog vremena.

5.U završnoj riječi branitelj okrivljenice ističe kako definitivno nije na pouzdan način dokazano da bi okrivljena počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret. Naime, da priložena dokumentacija GPS uređaja nedvojbeno ukazuje gdje se okrivljenica nalazila u vrijeme navodnog počinjenja prekršaja. Također ističe da je iz iskaza svjedoka evidentno kako je isti predmetni prekršaj navodno uočio i registrirao vizualnim uočavanjem sa udaljenosti od 15 do 20 metara, a u trenutku navodnog prekršaja između policijskog vozila i vozila koje je počinilo prekršaj da su se nalazila dva ili tri vozila, a što em sužava , a tim prije onemogućava uočavanje vozila koje se nalazi ispred tih vozila koja zaklanjanju pogled policijskom vozilu. Ističe da vizualno uočavanje nije pouzdan dokaz niti pouzdana informacija. Posebno ističe da iz prakse branitelja gotovo u svim slučajevima osim u slučajevima kad je križanje ili predio ceste obuhvaćen nadzornim kamerama, policijski djelatnici uvijek vozilom krenu za vozilom koje je počinilo takav prekršaj sa svrhom zaustavljanja i evidentiranja podataka o vozili i vozaču. U konkretnom slučaju kako da je vozilo koje su policijski djelatnici uočili ušlo u crveni svjetlosni signal da su policijski djelatnici bez ikakvog ugrožavanja ostalih sudionika u prometu mogli i trebali krenuti za tim vozilom jer da je samo jedan prometni trak otvoren za promet. Zaključuje da je daleko pouzdaniji podatak sa elektroničkog uređaja GPS-a gdje se okrivljena nalazila u trenutku navodnog prekršaja jer da policijski djelatnik ističe da je prekršaj počinjen minut prije ili kasnije, a da je pouzdaniji podatka GPS-a budući se iskaz svjedoka temelji isključivo na vizualnom zapažanju sa udaljenosti od 20-tak metara, a pri tom da mu dva ili tri vozila zaklanjaju vidno polje. U konkretnoj situaciji da je zasigurno moguće došlo do evidentiranja pogrešne registracijske oznake i s tim u vezi podnošenja prijave protiv pogrešne osobe te se predlaže osloboditi okrivljenicu od optužbe. Za slučaj da sud smatra da je okrivljenica počinila predmetni prekršaj predlaže da se cijeni niz olakotnih okolnosti posebno njenu dosadašnju nekažnjavanost i njene materijalne prilike jer da je trenutno zaposlena sa minimalnim primanja s osnova plaće, a uz to da uz primjenu zakonski odredbi o ublažavanju kazne bude i bez primjene zaštitne mjere.

6. U dokaznom postupku pročitana je obavijest o počinjenom prekršaju, izvješće o počinjenom prekršaju, podaci o vozaču, detaljni izvještaj vozila GPS-a i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

7. Na temelju ovako provedenog postupka, a cijeneći izvedene dokaze po slobodnom uvjerenju a temeljem čl. 88. Prekršajnog zakona sud smatra dokazanim da je okrivljenica počinila djelo prekršaja upravo na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude.

8. Sud je ovako odlučio ocjenjujući obranu okrivljenice, iskaz svjedoka policajaca VA te čitanjem provedene dokaze. Naime, okrivljenica negira počinjenje prekršaja ističući da se ne smatra krivom za prekršaj, a pri tom priznaje da je tog jutra upravljala označenim vozilom i prošla navedenim dijelom ceste ali ističe da je to bilo znatno ranije od 07,20 sati. Također ističe da nije prošla na znak crvenog svjetla i da je moguće da je policajac zapisao pogrešne reg. oznake , a u prilog svojoj obrani prilaže detaljan izvještaj GPS-a vozila. Obrana okrivljenice nije prihvaćena jer je neuvjerljiva. Naime, svjedok policajac VA iskazuje da je tog jutra bio u službenom vozilu u koloni vozila ispred semafora, da je bilo upaljeno crveno svjetlo i da su ispred semafora bila četiri vozila, potom sporno vozilo okrivljenice , a onda još dva vozila pa on sa službenim vozilom. Ističe da je okrivljenica bez smanjivanja brzine zaobišla vozila ispred sebe i prošla na znak crvenog svjetla na semaforu, a da je zbog opravdanih razloga nisu pratili kroz crveno svjetlo. Premda okrivljenica ističe da je u 07,20 sati bila već u Dicmu što potvrđuje i podatak na GPS izvješću ipak to vrijeme kad je prošla ulicom Filipa Grabovca nije toliko značajno prije kao što iskazuje okrivljenica. Naime, kako to da je okrivljenica prošla spornom cestom pored semafora i kako to da je policajac snimio baš registraciju njenog vozila, a nije znao da je ona prošla ili da će proći tim dijelom ceste. Naime, vrlo je vjerojatno da je policajac kad je vidio vozilo koje se izbacuje, prolazi četiri zaustavljena vozila i dio kolnika prelazi kroz crveno svjetlo, najprije snimio i zapisao reg. oznake vozila, potom provjerio kome pripada, a tek onda pogledao na sat pa dakle budući da je sporno samo vrijeme, neupitno je da okrivljenica tog jutra upravljajući navedenim vozilom prošla navedenim dijelom ceste i da ju je očito policajac vidio, a samo je upitno kada je i u kojem trenutku pogledao na sat kako bi ustanovio vrijeme počinjenja prekršaja. Dakle, policajac je u svom iskazu izričit da je dobro vidio vozilo kad se izbacilo na lijevu stranu, što je realno jer ako su vozila odnosno kolona zaustavljeni ispred semafora na desnoj prometnoj traci onda je odmah uočljivo vozilo na lijevoj prometnoj traci koje se izbacuje za proći navedeni dio kolnika protivno upaljenom crvenom svjetlu i sigurno policajac ne bi niti pisao reg. oznaku da prekršaj nije bio toliko očit i težak obzirom da se sva vozila kreću samo jednom prometnom trakom i svojim prolaskom kroz crveno svjetlo okrivljenica je sigurno zaustavila polazak vozila iz suprotnog smjera i time su duže vrijeme čekali na "zelenom svjetlu", za svoj smjer kretanja i upravo to što je samo jedna prometna traka spriječilo je policijske službenike da krenu vozilom za okrivljenicom odnosno da postupe onako kao što iskazuje branitelj da je uobičajeno ali ne ako time proizlazi opasnost za policijske službenike i za ostale sudionike u prometu, a svjedok policajac ističe da je dobro zapisao reg. oznake vozila i na upit pravnoj osobi koja je vlasnik vozila odgovoreno je da je tog jutra vozilom upravljala RA i to upravo cestom gdje je počinjen prekršaj. To što je upitno vrijeme nije od utjecaja na počinjenje prekršaja kao i obrana okrivljenice da se ne smatra krivom jer je to samo njen subjektivni stav prema počinjenom prekršaju koji je ne može osloboditi odgovornosti. Bezuspješan je pokušaj branitelja i okrivljenice da obezvrijede iskaz svjedoka policijskog službenika, jer je isti dan jasno, okolnosno i uvjerljivo te nema niti jedne konkretne okolnosti koja bi dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza niti u istom ima bilo kakve proturječnosti i nedosljednosti, a pogotovo ne u svezi s odlučnom činjenicom okrivljeničinog nezaustavljanja na znak crvenog svjetla na semaforu za njen smjer kretanja, odnosno povećanja brzine i prolaska na znak crvenog svjetla. Osim toga u spisu nema niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijski službenik neosnovano teretio okrivljenicu. Dakle, provedeni dokaz bez ikakve dvojbe i proturječnosti upućuje da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se izrekom pobijane presude stavlja na teret, te je donesena presuda kao u izreci.

9. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir postojeće okolnosti, težinu prekršaja, način počinjenja, nastale posljedice, imovno i obiteljsko stanje, držanje nakon djela, te je izrečena novčana kazna u navedenom iznosu, primjenom čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona odnosno ista je ublažena uzevši olakotnim dosadašnje nekažnjavanje okrivljenice, premda je zaprijećena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura do 2.650,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana, a sutkinja smatra da je kazna primjerena počinjenom prekršaju, stupnju odgovornosti i vrsti prekršaja, očekujući da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja, kako okrivljenica više ne bi bila počiniteljica ovakvih ili sličnih prekršaja, a temeljem čl. 152.st.3.PZ-a određen je rok plaćanja novčane kazne te ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne okrivljenica uplati u predviđenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

10.Pri odlučivanju o odluci o zaštitnoj mjeri ista nije izrečena jer je olakotnim uzeto da okrivljenica do sada nije kažnjavana za prekršaje u prometu, pa se ne smatra opravdanim za prvi prekršaj izreći mjeru jer ista nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljičine opasnosti (prema podacima o identitetu okrivljenice, u izreci presude, ista do sada nije bila prekršajno kažnjavana), pa je odlučeno da se zaštitna mjera neće izreći.

11. Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno okolnostima iz čl.139.st.3. a u vezi čl.138.st. 2. t. 3. PZ-a, a sve obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka te imovne prilike okrivljenice.

12. Na temelju iznesenih razloga odlučeno je kao u izreci.

U Sinju 24. rujna 2025.

Zapisničarka:

Sutkinja :

Emilja Plazibat v.r.

Ombreta Bareza v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka presude, a koja se podnosi u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda, a za Visoki prekršajni sud RH u Zagrebu.

DN-a:

-okrivljenici

-branitelju

-tužitelju

-ovdje